Još ređe znamo da nulta godina zapravo ne postoji. I da je čovek koji je postavio temelje današnjeg računanja vremena napravio grešku koja i danas zbunjuje istoričare, astronome i teologe.Reč je o Dionisiju Malom, monahu i učenjaku iz 6. veka, čija je odluka o datiranju Isusovog rođenja postala osnova tadašnjeg kalendara, a kasnije i globalnog sistema merenja vremena.Pre Dionisija: vreme se merilo po carevimaPre nego što se pojavio pojam "posle Hrista", Evropa nije imala jedinstven sistem računanja godina. U Rimskom carstvu godine su se često označavale prema vladavini careva ili od navodnog osnivanja Rima.Jedan od raširenih sistema bio je i račun "po Dioklecijanu", rimskom caru poznatom po progonima hrišćana.Upravo taj detalj zasmetao je Dionisiju Malom. Kao pobožan hrišćanin, smatrao je neprimerenim da se vreme računa po vladavini cara koji je progonio njegovu veru.Zato je predložio novi sistem: računanje godina od rođenja Isusa Hrista.Ko je bio Dionisije Mali?Dionisije Mali (latinski Dionysius Exiguus) bio je monah koji je delovao u Rimu početkom 6. veka. Bio je matematičar, astronom i teolog, a njegov zadatak bio je da izračuna datume Uskrsa za naredne godine.U tom kontekstu, oko 525. godine, predložio je da se tadašnja godina označi kao 525."Anno Domini", godine Gospodnje, računajući od rođenja Isusa.I tu dolazimo do ključnog problema – Dionisije Mali nije poznavao pojam nule. U matematici tog vremena nula se u Evropi praktično nije koristila. Zbog toga njegov kalendar prelazi direktno sa 1. godine pre Hrista na 1. godinu posle Hrista.Drugim rečima: ne postoji godina 0.To znači da kada računamo vreme unazad ili unapred, lako dolazi do grešaka od jedne godine. Astronomi danas koriste tzv. astronomsku godinu 0, ali u istorijskom i civilnom kalendaru ona ne postoji.Još veća greška: Isus nije rođen te godineDrugi, još ozbiljniji problem jeste to što Dionisije gotovo sigurno nije tačno izračunao godinu Isusovog rođenja.Prema istorijskim izvorima, Isus je rođen za vreme vladavine Heroda Velikog, koji je umro 4. godine pre Hrista. To znači da je Isus morao biti rođen najmanje nekoliko godina ranije, verovatno između 6. i 4. godine pre Hrista.Ako je to tačno, onda danas zapravo ne živimo u 2025. godini, nego u 2028. ili 2029., ali ceo svet je već odavno prihvatio Dionisijev sistem i niko nema stvarnu potrebu da ga menja.Kako je Dionisijeva greška postala globalni standardU početku, Dionizijev sistem koristio se uglavnom u crkvenim krugovima. Tek u 8. veku engleski učenjak Beda Časni popularizovao je računanje godina "Anno Domini", a kasnije su ga prihvatile evropske monarhije.Sa širenjem evropskog uticaja, kolonijalizma i naučnih standarda, ovaj kalendar postao je globalni. Danas se čak i u sekularnom kontekstu koristi ista vremenska osnova, često pod neutralnim oznakama "pre nove ere" i "nove ere".Greška koja nas prati, ali ne menja ništaIako znamo da nulta godina ne postoji i da Isus verovatno nije rođen u godini koju smatramo početkom ere, Dionisijeva greška nema praktične posledice u svakodnevnom životu. Kalendar je dogovor, a ne prirodni zakon.
1.1.2026.
8:11
Greška u kalendaru koju smo zanemarili: Da li ste znali da ne postoji "nulta godina"?
Kada danas kažemo da ulazimo u 2026. retko se zapitamo ko je, kada i na osnovu čega odlučio koja tačka u vremenu će biti proglašena početkom nove ere.
Izvor: Klix
Podeli:
Vrati se na vest
2 Ostavite komentar