Jedina zemlja u Evropi gde su dronovi potpuno zabranjeni
Tehnologija dronova u svetu poslednjih godina snažno se razvija. Manje je poznato da se prvi let bespilotne letelice dogodio još daleke 1917. godine, u Velikoj Britaniji.
Izvor: B92
Foto: Getty Images/Bruce Bennett
Naime, prve bespilotne letelice razvijene su u Britaniji i SAD tokom Prvog svetskog rata. Britanski Aerial Target, mali radio-kontrolisani avion, prvi je put testiran u martu 1917. godine, dok je američki vazdušni torpedo poznat kao Kettering Bug prvi put poleteo u oktobru 1918. godine.
Nijedan nije operativno korišćen tokom rata, ali su ipak nagovestili koliko daleko bi u razvoju mogla da ode ova vrsta tehnologije, prenosi portal mreža.bug.hr.
Snažan tehnološki razvoj, ipak, ne prati zakonodavstvo koje reguliše to područje. Nema pokušaja utvrđivanja nekog međunarodnog zakonodavstva, pa se tako regulacija korišćenja bespilotnih letelica razlikuje od zemlje do zemlje širom sveta.
Surfshark je analizirao zakonodavstvo 210 zemalja u svetu, a najmanje 143 zemlje imaju neki oblik regulacije bespilotnih letelica. Zakoni su od potpune zabrane tehnologije do relativno neograničenog korišćenja, ali većina zakonodavstava koncentriše se na precizna pravila korišćenja bespilotnih letelica.
Foto: GettyImages/Drew Angerer
Dok su neke države, poput Kube, Iraka, Irana i Kuvajta, izričito zabranile upotrebu bespilotnih letelica, druge su donele zakone koji omogućavaju eksperimentalniju upotrebu tehnologije.
Na svakom kontinentu, barem jedna država dopušta korišćenje bespilotnih letelica izvan vidnog polja osoba koje njima upravljaju.
Evropa ima najliberalnije propise o bespilotnim letelicama u poređenju sadrugim kontinentima. Čak 27% evropskih zemalja dopušta neograničeno korišćenje bespilotnih letelica (među njima i Srbija), a globalni prosek je 18%.
Jedina država u Evropi u kojoj su bespilotne letelice potpuno zabranjene, jeste Slovenija. Ograničena je upotreba u Bugarskoj, a u ostalim zemljama koje nas okružuju, dronovi smeju da se koriste samo u vidokrugu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Američki međuizbori doneli su 3. novembr težak udarac predsedniku Donaldu Trampu – demokrate su preuzele kontrolu nad oba doma Kongresa, dok se unutar republikanskog tabora sve glasnije postavlja pitanje odgovornosti za izborni debakl.
Nikola Jokić ne liči na igrača na kakvog smo navikli prethodnih godina, iako i dalje beleži brojke koje bi za većinu NBA košarkaša predstavljale vrhunski učinak, trostruki MVP ima problema sa šutom.
Rat u Ukrajini – 1.716. dan. Ukrajina dobija novi paket vojne pomoći od Španije u vrednosti od 437 miliona evra, ali insistira i na dobijanju 16 milijardi dolara od Vašingtona. SAD rade na pripremi trilateralnog sastanka kako bi se našlo rešenje sukoba.
Nakon što je Alta banci oduzeta dozvola za rad, korisnici kredita ove banke dužni su da nastave da izmiriju svoje obaveze u skladu sa uslovima iz ugovora o kreditima koji su zaključeni sa ovom bankom.
Potpisnik Apela za spas Partizana Vuk Rašović prokomenterisao je stanje u fudbalskoj sekciji i rad aktuelnog predsednika kluba iz Humske, Rasima Ljajića.
Po nalogu javnog tužioca VJT u Nišu pripadnici MUP, Sektora unutrašnje kontrole lišili su slobode osam policijskih službenike MUP, UKP zbog sumnje da su u PU u Boru tukli, zlostavljali i mučili D.D, koji je usled zadobijenih povreda preminuo 7. aprila 2024.
Pored prilike da se bore za nagrade, svi prijavljeni učesnici dobijaju ulaznicu koju mogu iskoristiti za sva tri dana Games.con festivala, od 6. do 8. novembra!
Komentari 17
Pogledaj komentare