Utorak, 27.05.2008.

16:57

Savetovalište za lajmsku bolest

Gradskom zavodu za javno zdravlje ovog proleća javilo se 70 osoba sa ubodom krpelja, a kod 17 je dijagnostifikovana lajmska bolesti, rekli su Tanjugu u toj ustanovi.

Izvor: Tanjug

Default images

Dr Nevenka Pavlović, iz Savetovališta za lajmsku bolest pri Gradskom zavodu, rekla je Tanjugu da je lajmska bolest kod obolelih konstatovana u prvom stadijumu i da su svi upućeni na dalje lečenje.

Otkrivanje lajmske bolesti u početnom stadijumu veoma je važno jer se adekvatnim lečenjem sprečava njen prelazak u drugi, ozbiljniji stadijum, objasnila je ona.

U prvoj fazi oboljenja, na mestu uboda krpelja javlja se bubuljica i prstenasto crvenilo, koje se širi, ali se istovremeno može javiti i povišena telesna temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, kao i bolno uvećanje lokalnih limfnih žlezda.

Lajmska bolest je bakterijska zaraza koja napada ceo organizam, posebno kožu, nervni sistem, zglobove i srce, a ako se u početnoj fazi bolesti ne pristupi lečenju, posle šest do osam nedelja i više, može doći do zapaljenja moždanih opni ili nerava, zglobova, srčanog mišića i drugih organa - što je drugi stadijum bolesti.
Do trećeg stadijuma bolesti dolazi ukoliko se ne počne sa lečenjem lajmske bolesti ni u drugoj fazi, i to posle deset meseci ili više godina, kada može doći do trajnog oštećenja zdravlja, invalidnosti i smanjenja radne sposobnosti.

Bolest je otkrivena 1975. godine u gradu Lajmu u državi Konektikat, u Sjedinjenim Američkim Državama, a u Beogradu je prvi put zabeležena 1987. godine.

Uzročnik lajmske bolesti je bakterija spiroheta borelia burgdorferi, koju zaraženi krpelj prenosi pri ubodu.

Nisu svi krpelji zaraženi uzročnikom lajmske bolesti, u Beogradu se procenjuje da oko 30 odsto ovih insekata nosi bakteriju.

Krpelj je parazit koji se nalazi u prirodi, na zelenim površinama dvorišta, parkova, livada i šuma, a hrani se sisanjem krvi čoveka i životinja, što je ujedno i način na koji prenosi uzročnika lajmske bolesti, dok je sam ubod krpelja bezbolan.

U toku godine krpelj je aktivan od ranog proleća do kasne jeseni, posebno u junu. Krpelj se može uočiti pregledom kože i odeće u toku i posle boravka na zelenim površinama, a ukoliko je došlo do uboda, iz kože ga treba odstaniti bez čupanja, gnječenja i kidanja pincetom, nakon čega mesto ujeda treba dezinfikovati.

Ukoliko odstranjivanje ne bude uspešno ili rilica ostane u koži, treba se javiti lekaru, jer se mesto uboda mora posmatrati i do mesec dana.

Pojava crvenila simptom je zaraze uzročnikom lajmske bolesti, koja se mora lečiti, pa telo i odeću nakon boravka u prirodi treba pregledati.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: