I izgleda će to tako da se nastavi, jer ni ekonomisti ni finansijska scena ne predviđaju skori značajniji rast potrošnje.
Na prvi pogled, ekonomska kriza usled korone ima paradoksalnu posledicu - mnogi građani Nemačke imaju na računu znatno više novca nego pre godinu dana. I - tome se ne nazire kraj. Odnosno, ne predviđa se neki kratkoročni preokret - u pravcu veće potrošnje.
"Prema podacima Bundesbanke, od januara 2020. do januara 2021. depoziti privatnih domaćinstava u bankama porasli su za 182 milijarde i sada iznose 1,73 biliona evra" prenosi Tagesšau statistike u martovskom mesečnom izveštaju.
"U svojoj najnovijoj ekonomskoj prognozi Institut Ifo sa sedištem u Minhenu povećanje ušteđevine u 2020. procenjuje na 100 milijardi evra - i pretpostavlja da će ta suma u prvom kvartalu nastaviti da raste".
"Mislim da ćemo do sredine godine imati sličnu situaciju kao i cele prošle godine", kaže Jirgen Gros, predsednik asocijacije GVB, krovne organizacije Folks- i Rajfajzen banki u Bavarskoj, a prenosi Tagesšau.
Podiže se mnogo manje gotovine
Osim toga, tokom pandemije korone znatno manje ljudi je podizalo gotovinu sa bankomata.
"Kao rezultat korona-krize, potražnja za gotovinom na našim mašinama opala je za 75 procenata", rekao je Kersten Trojanus, izvršni direktor operatora bankomata IC Cash za Velt am Zontag.
Oko 1.000 od 5.000 bankomata ovog operatera u Nemačkoj već je isključeno iz upotrebe, a 200 do 300 je potpuno demontirano, prenosi Dojče vele.
Banke su takođe zabeležile značajan pad potražnje za gotovinom, piše ovaj list. U Komercbanci, na primer, kažu:
"U proteklih dvanaest meseci zabeležili smo prosečan pad potražnje za gotovinom između deset i 15 procenata".
Štedionice su prošlog proleća konstatovale kratkotrajni juriš na bankomate. Neki potrošači su se u početku bojali da možda neće biti dovoljno gotovine tokom pandemije. Kada su se njihove sumnje pokazale neosnovanim, potražnja za gotovinom se normalizovala, završava Velt am Zontag.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
Komentari 18
Pogledaj komentare