Svaki građanin Srbije u proseku duguje 800 evra bankama, što je 51 evro više nego na kraju 2010. godine.
U odnosu na kraj 2010. godine, dug građana povećao se za čak 260 miliona evra, dok je za samo mesec dana, od avgusta do septembra, broj onih koji kasne sa otplatom dugova više od 60 dana povećan za 0,5 odsto.
Građani Srbije najviše novca duguju po osnovu stambenih kredita, zatim gotovinskih, a slede ih kreditne kartice, minus na tekućem računu... S druge strane, najviše se kasni s otplatom obaveza po tekućem računu, pa tako čak više od 230.000 građana više od dva meseca nije izmirilo dugovanja.
Ekonomski stručnjaci kažu da lična dugovanja naših građana nisu alarmantna, kao i da smo najmanje zaduženi u regionu, ali ističu i da će se građani sve više zaduživati jer nam konstantno opada standard.
Ekonomista Mlađen Kovačević kaže da je osnovni razlog za povećanje zaduženosti, a i kašnjenja u otplati, to što je sve veći broj ljudi ostalo bez posla, pa su zapali u tešku finansijsku situaciju.
"Takođe, životni standard nam konstantno opada, a to je neminovno jer plate i penzije uopšte ne prate rast cena. Pogotovo kada se pogleda desetak osnovnih životnih namirnica, vidi se koliko smo sve siromašniji, a da ne pričamo o ostalim obavezama", napominje on.
Kovačević pretpostavlja i da je "velikom broju ljudi jednostavno bitnije da plate račune za struju i telefon, dok otplate bankama ostavljaju za kasnije".
Kako on navodi, to građane dovodi u situaciju da po nekoliko meseci ne uplaćuju rate. "Takođe, interesantno je i da ima onih kojima se, da tako kažem, moglo da se zaduže jer imaju novca, pa im nekako nije ni mnogo bitno ako zakasne", kaže Kovačević.
I ekonomista Zoran Popov ističe da će se težak period borbe građana sa otplatom dugova nastaviti i ubuduće. On kaže da je očito da građani jednostavno nemaju novca, te su prinuđeni da se zadužuju, a istovremeno sve im je teže da otplaćuju te kredite.
"Nama godinama unazad životni standard konstantno opada, a sva je prilika da će se tako i nastaviti, dok sve veći broj ljudi ostaje i bez ikakvih primanja zbog otpuštanja s posla. Takođe, ima dosta i onih koji sada uzimaju nove kredite kako bi refinansirali postojeće, što opet pokazuje nemogućnost otplate", navodi Popov.
Ipak, ekonomista Goran Nikolić kaže da lični dug građana Srbije uopšte nije velik niti zabrinjavajuć.
"Ako pogledamo zemlje u okruženju, dug naših građana je najmanji. Mađari, Slovenci i Česi imaju recimo čak i nekoliko desetina puta veća dugovanja od nas, a nemaju toliko puta veće plate. Ovo zaista nije nešto nepodnošljivo", kaže Nikolić.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
1237 - U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.
Trenutna kriza u Gazi neće biti poslednja ako međunarodna zajednica ne izvuče pouke iz nje, izjavio je danas turski minista spoljnih poslova Hakan Fidan.
Dnevne novine u Srbiji za ponedeljak 6. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Komentari 9
Pogledaj komentare