Država Srbija neće plaćati troškove odbrane Ratka Mladića u procesu pred Haškim tribunalom, ali će možda odobriti novčanu pomoć od 200 evra i karte za porodicu.
Odluka o tome da li će Mladić imati pravo na materjalnu pomoć od 200 evra mesečno za troškove boravka u Ševeningenu, a njegova porodica imati pravo na određeni broj avionskih karata, tek treba da bude doneta.
„Naknada dela troškova boravka u Pritvorskoj jedinici Međunarodnih krivičnog tribunala optuženih koji su se dobrovoljno predali iznosi 200 evra mesečno. Članovi uže porodice za posetu pritvorenika koji su se dobrovoljno predali u Hagu imaju pravo na isplatu cene tri povratne avionske karte na relaciji Beograd–Amsterdam i isplatu iznosa od 250 evra po osobi na ime ostalih troškova, svaka dva meseca”, kaže Dušan Ignjatović.
Ako je suditi po odredbama Vlade Srbije o tome ko ima pravo na mesečnu pomoć države, Ratko Mladić ne ispunjava te uslove. Međutim, Nacionalni savet za saradnju sa Haškim tribunalom ima diskreciono pravo da tu pomoć dodeli.
U haškom tribunalu Mladić ima dve mogućnosti - da se brani sam ili da zatraži advokate. U dosadašnjoj praksi Haški sud je plaćao odbranu onima koju izabrali da imaju advokate, ali i za to je neophodno ispuniti određene uslove - da lice kome se sudi nema imovinu, novac na računima.
Kako je saopštio advokat MIloš Šaljić, Mladić je juče prvi put s nim razgovarao o pravnom timu koji će ga zastupati pred Tribunalom u Hagu.
"Ja ću sigurno putovati u Hag. Pominjali smo još neka imena, među njima ima onih koji su već bili angažovani na procesima u Hagu, ali i novih imena", kaže Šaljić.
Inače, za finansijsku pomoć 21 haškog optuženika kojima se sudi pred Međunarodnim tribunalom Srbija je prošle godine izdvojila 19 miliona dinara, tj. oko 186.000 evra.
Mladić nije imao novca za skrivanje
Ratko Mladić, haški optuženik, uhapšen je kada su bezbednosne službe presekle sve finansijske tokove kojim su mu donatori dostavljali novac. Nedostatak novca za skrivanje, haški optuženik Ratko Mladić naveo je kao glavni razlog zbog kog se našao u kući svog rođaka Branka Mladića.
"Rasturili ste mi sve poslove, a i mom sinu Darku. Uzeli ste mi sve”, rekao je Ratko Mladić na saslušanju u Specijalnom sudu, komentarišući presecanje svih tokova novca kojim je finansirano njegovo bekstvo.
Branko Mladić svediočio je u policii da je njegov rođak, najtraženiji haški begunac, u njegovu kuću stigao dva meseca pre hapšenja i da više nije imao novca za skrivanje.
"Doveo je ga je neki meni nepoznat čovek u pla noći. Rekao mi je: „ Nemamo gde dalje, niti imamo više para. Moraš ga sada ti čuvati. Shvati to kao naređeje. Ti živiš sa, rođak ti je , ne želimo da ugrozimo neku višečlanu porodicu", izjavio je Branko Mladić.
Kako „Politka" saznaje iz dobro obaveštenih krugova, prateći potencijalne finansijere skrivanja haškog optuženika, po nalogu Akcionog tima presečeni su svi tokovi kojima je novac Mladiću bio dostavljan. Zbog toga je bio prinuđen da se obrati rođacima.
„Mladićevi rođaci bili su pod prismotrom i tako se došlo i do onog rođaka koji ga je krio. Za lociranje Mladića znao je veoma uzak krug ljudi. Dok se nije krenulo u akciju hapšenja, samo dvojica ljudi u državi znala su da je Mladić nađen. Tražili smo čoveka po imenu Milorad Komadić, ali nismo bili sigurni da li mu je to jatak ili se pod tim imenom krije Mladić. Dali smo nalog da se pretresu četiri kuće u Lazarevu”, kaže izvor našeg lista blizak Akcionom timu.
Akcija presecanja finansijskih tokova i otkrivanje i pretresanje njegovih mogućih finansijera pokrenuta je pre dve godine. Krug oko Mladića je postojao sve manji i na kraju je ostao bez podrške i morao je da se oslanja na rođake, što je njegovim hapšenjem potvrđeno. Čestim pretresima i sa nekoliko zaplena veće količine novca poslata je jasna poruka i onima koji su hteli da finansiraju njegovo bekstvo - kaže izvor “Blica”.
Podsećamo, u septembru prošle godine iz Tužilaštva za ratne zločine saopšteno je da je u okviru akcije o finansijskoj pomoći haškom optuženiku Ratku Mladiću obavljen pretres u nekoliko privrednih objekata.
U novembru 2008. godine pripadnici Žandarmerije upali su u prostorije kompanije „Vujić” u Valjevu tragajući za dokazima koji bi potkrepili sumnju da vlasnici ove firme, braća Vidoje i Vladislav Vujić, finansiraju skrivanje haškog optuženika Ratka Mladića.
Mediji su preneli informaciju dobijenu u Akcionom timu da braća Vujić već godinama poslovno sarađuju sa Mladićevim sinom Darkom. Između njihove i Darkove firme „Inpakt”, kako je objavljeno u štampi, obavljeno je nekoliko novčanih transakcija, a sumnjalo se da deo tog novca odlazi za finansiranje Mladićevog skrivanja.
Iz firme „Vujić” preuzeta je poslovna dokumentacija o saradnji s preduzećem „Inpakt”, ali i sa još nekim firmama, za koje postoji sumnja da su deo mreže Mladićevih pomagača, preko kojih je legalnim kanalima išao novac za njegovo skrivanje.
Vidoje Vujić tvrdio je da je njihov posao sa preduzećem Darka Mladića „čist” i da je policija u njegovoj kući i fabrici tražila Ratka Mladića ili dokaze da je nekada boravio u valjevskom Novom naselju i da on Mladića nikada u životu ni upoznao.
U potrazi za haškim optuženikom, policija je prošlog novembra pretresla restorane „Bajka” u beogradskom naselju Košutnjak i kuće u etnoselu Divljakovac kod Aranđelovca, kao i stan u Beogradu čiji je vlasnik biznismen Goran Radivojević.
Tužilaštvo je saopštilo da je cilj tih akcija bio nalaženje materijalnih dokaza i predmeta kod osoba bliskih haškom optuženiku koji bi mogli dovesti do Ratka Mladića.
Prošlog februara, od Darka i Bosiljke Mladić, sina i supruge haškog optuženika, oduzeto je ukupno 14.540 evra, navodno namenjenih finansiranju Mladićevog skrivanja. Zbog toga je porodica Mladić tužila državu zahtevajući povraćaj novca, jer nije utvrđeno da je bio namenjen skrivanju haškog optuženika.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
Komentari 26
Pogledaj komentare