Dnevni list Danas, pozivajući se na dobro obaveštene izvore, navodi kao moguće lokacije Kostolac, mesto Mladenovo u Bačkoj, ali i Dalj u Hrvatskoj koji bi bio zajednički graditeljski poduhvat Srbije i Hrvatske finansiran novcem zapadnog ili ruskog partnera.
Interesantno je, piše Danas, da se mogućnost izgradnje nuklearne elektrane ograničava samo na prostor Dunava koji predstavlja prirodnu granicu između Srbije i Hrvatske, a u obe zemlje postoje prilično ambiciozni nuklearni lobiji.
Tim lobijima, kažu dobro obavešteni sagovornici tog lista, nije toliko bitno da li će pomoć u izgradnju nuklearki pružiti zapadnjaci ili Rusi pa se i jedni i drugi trude da pridobiju njihovu naklonost.
Dejan Dimov, tvorac Moratorijuma o zabrani gradnje nuklearki iz 1989. godine, kaže da su potencijalne lokacije za izgradnju nuklearne elektrane u Srbiji određene još sedamdesetih godina prošlog veka, kada su lokaliteti potpuno ispitani i odobreni za tu namenu.
Tadašnji stručnjaci su, prema rečima našeg sagovornika, kao potencijalna mesta izabrali područje oko Kostolca, oblast blizu mesta Mladenovo u Bačkoj, dok su na teritoriji Hrvatske određeni Dalj u blizini granice sa Srbijom, zatim Prevlaka kod Zagreba i ostrvo Vir kod Zadra.
On objašnjava i da je „moratorijum usvojen 1989 godine. Njegovom usvajanju je prethodio referendum kao i četvorogodišnja javna rasprava širom bivše Jugoslavije. Političke strukture bile su na strani izgradnje nuklearki, ali je mišljenje stručnjaka i javnog mnjenja preovladalo“.
Dimov dodaje i da bi Srbija trebalo da se okrene alternativnim izvorima energije i da se u tom pogledu ugleda na Nemačku i Švedsku, koje su na taj način rešile problem nedostatka energenata. Razloge zbog kojih se u svetu grade nuklearne elektrane, Dimov vidi isključivo u vojnim interesima.
„Nuklearke su vojni program. To nema nikakve veze sa strujom, niti sa ekonomijom. Izotopi, kao i plutonijum za pravljenje oružnja nastaju iz procesa sagorevanja goriva. Država koja uloži u izgradnju nuklearke u nekoj drugoj zemlji polaže pravo na uzimanje plutonijuma, nakon čega radioaktivni otpad vraća u zemlju gde je nuklearka izgrađena. Model ugovora je manje više isti, bez obira o kojim državama je reč. Investiciju za izgradnju zemlja u kojoj se gradi nuklearna elektrana trebalo bi narednih 25 godina da otplaćuje kroz izvoz struje“, tvrdi Dimov.
Upitan da li su Srbiji neophodne nuklearke i koliko je opravdan strah od gradnje atomskih centrala, Ilija Plećaš, naučni savetnik Instituta Vinča, kaže za Politiku da je poznato da su nuklearke bile uzrok mnogo manje žrtava nego drugi izvori energije. Pogotovo hidroelektrane, koje su u tri velike katastrofe, u Indiji, Brazilu i Italiji, odnele na desetine ljudskih žrtava u jednoj sekundi.
Prema rečima Plećaša, koliki je značaj korišćenja atomske energije potvrđuje i to što gotovo da nema zemlje koja nema svoje atomske centrale. Italijani planiraju gradnju nuklearke u Albaniji, jer su svesni da je to budućnost, zato što se rezerve uglja i drugih energenata smanjuju.
Samo Bugarska i Mađarska imaju po četiri nuklearna reaktora, Slovenija i Hrvatska po jedan u Krškom. U svetu nuklearne elektrane pokrivaju 16 odsto potreba za strujom. Najviše su zastupljene u Litvaniji, čak 80 odsto, a za njom je Francuska.
Iako niko u Vladi Srbije nije želeo zvanično da otkrije čija je ideja gradnja srpsko-ruske nuklearke, kako nezvanično saznaju Novosti, pričom o gradnji nuklerane elektrane u Srbiji u saradnji sa Rusijom najviše se bave ministri koji su i do sada pregovarali u svim poslovima sa Ruskom Federacijom.
Najveći deo ekonomskih i drugih odnosa sa Rusijom vodi se godinama preko zajedničkog srpsko-ruskog mešovitog komiteta. Našu zemlju u ovom timu predstavlja Ivica Dačić, potpredsednik Vlade Srbije. Energetsku srpsko-rusku priču od samog početka u svojim rukama “drži” Petar Škundrić, ministar energetike.
Ipak, čak i predstavnici SPS, na koje se najviše “upire prstom” da su umešani u priču o nuklearnom postrojenju, negiraju bilo kakvu vezu sa ovom temom, navode Novosti.
NE daju najjeftiniju struju
Kao razlog zašto bi trebalo porazmisliti o izgradnji nuklearke, energetski stručnjaci navode ekonomsku računicu. Proizvodnja električne energije u njima je najisplativija u poređenju sa svim drugim gorivima.
Cena jednog kilovat-časa proizvedenog u nuklearnoj elektrani košta dva američka centa, dok taj isti kilovat-čas dobijen iz termoelektrane na ugalj košta oko četiri američka centa, tvrde stručnjaci. Podaci govore da se svaki treći kilovat struje u Evropi dobija iz nuklearki, a u svetu se više od 16 odsto ukupne električne energije proizvodi u takvim elektranama.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Privredna banka Zagreb (PBZ) odlučila je da podigne deo naknada svojim korisnicima za neke njihove usluge od 1. avgusta 2024. godine. Svojim korisnicma nisu posebno obrazložili zbog čega su se odlučili na ovaj potez.
Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.
Vodeći nemački političari, uključujući kancelara Olafa Šolca, razmatraće uskoro mogućnost donošenja odluke o primoravanju telekomunikacijskih operatera da obuzdaju upotrebu opreme koju proizvode kineski Huavej i ZTE.
Jedna od najvećih vojnih fabrika u regionu, "Milan Blagojević - Namenska" AD Lučani, koja uspešno posluje punih 75 godina konstantno se razvija i napreduje.
"Videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu", idealna je narodna izreka koja oslikava situaciju koja se trenutno odvija sa najmom smeštaja za vreme Ramštajnovog koncerta u Beogradu.
Građevinski preduzetnik Holger F. (49) priznao je na suđenju u Zemljišnom sudu u Drezdenu da se više nego loše ponašao prema ljudima i da je više voleo da ulaže novac u svoje kakadue nego da gradi nekretnine za koje su mu klijenti davali novac.
Američka tehnološka korporacija Majkrosoft pozvala je stotine zaposlenih u svojim kineskim odeljenjima za veštačku inteligenciju (AI) i računarstvo u klaudu da razmotre odlazak u druge zemlje.
Odavno je poznato da je Estonija u protekloj deceniji postala svojevrsni tehnološki raj u Evropi, ali izgleda da baltička država ne namerava da stane na tome.
Okružno tužilaštvo Los Anđelesa ne može da podnese tužbu protiv Šona Didija Kombsa zbog snimka na kojem nasilno fizički napada svoju bivšu Kesi Venturu.
Eden Golan, predstavnica Izraela na ovogodišnjem takmičenju za Pesmu Evrovizije, održala je prvi nastup posle muzičkog takmičenja i izvela pesmu "October Rain".
Hrvatski artist Bejbi Lazanja je proteklog vikenda oduševio celu Hrvatsku ali i našu zemlju i ceo Balkan, osvojivši drugo mesto na Eurosongu u Malmeu i to sa najviše glasova publike.
Dijagnostikovanje dijabetesa tipa 2 može biti zbunjujuće - odjednom postoje nova pravila ishrane kojih se pojedinac mora pridržavati kako bi svoje zdravstveno stanje držao pod kontrolom.
Otrov jedne žabe krastače iz područja reke Kolorado smatra se najjačim psihodelikom na svetu. Naučnici imaju veliku ideju – da ovi supstancu tako izmene, da pomaže kod depresije, ali ne izaziva halucinacije.
Oči su ogledalo duše, ali - i zdravlja, budući da njihova boja može otkriti predispozicije ka pojedinim oboljenjima. Čemu su sklonije osobe sa smeđim, a čemu one sa plavim očima?
Tom Holand, koji je najpoznatiji po ulozi Spajdermena u Marvelovom kinematografskom univerzumu, jednom je izjavio da nije zadovoljan svojim nastupom u adaptaciji popularne video igrice.
Kristofer Nolan, jedan od najcenjenijih reditelja današnjice, kroz godine je sarađivao s brojnim glumačkim velikanima, od Majkla Kejna i Morgana Frimena, do Leonarda Dikaprija i Kristijana Bejla.
"We don't have another homeland, our Serbia was attacked in a very corrupt way, but we have no choice, we have to fight, because Serbia is everything in the world to us, Serbia is our greatest sanctuary".
Minister Dacic said that immediately after receiving the report that there was a collision between a passenger and a freight train in the tunnel between the Vuk Monument and the Pancevo bridge.
Facebook i Instagram biće predmet istrage zbog mogućih kršenja propisa EU o onlajn sadržaju koji se odnose na bezbednost dece, saopštila je u četvrtak Evropska komisija.
Radovi na asfaltiranju obično podrazumevaju zaustavljanje saobraćaja na deonici koju treba sanirati i preusmeravanje saobraćaja ili, ako to nije moguće, izvođenje radova noću.
"Oni žele da povuku naše snage sa odbrambenih linija u oblastima Donjecka i Luganska. Bilo je samo pitanje vremena. Rusi uvek koriste podlu taktiku", kaže ukrajinski komandant jedinice sa dronovima.
Komentari 117
Pogledaj komentare