Od Beograda do Soluna za šest sati – ovo je plan FOTO
Grčka se uključuje u projekat izgradnje brze pruge od Budimpešte ka jugu Evrope.
Izvor: B92.net
Ilustracija: Depositphotos/ToskanaInc
To je istorijska pobeda za Zapadni Balkan, jer će evropski Koridor 10 ponovo postati jedan od najvažnijih evropskih koridora, poručio je danas ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić.
"To je istorijska pobeda za Srbiju. Dobili smo još jednu zemlju, članicu Evropske unije, u našem projektu izgradnje brze pruge, zahvaljući predsedniku Vučiću, čime će cela Srednja i Zapadna Evropa, Koridorom 10, moći od Budimpešte preko Srbije i Severne Makedonije, da stigne do Grčke", rekao je Vesić za TV Pink.
On je istakao da je jučerašnji dogovor Vučića i Micotakisa da se Grčka uključi u projekat izgradnje brze pruge od Budimpešte do juga Evrope veoma važan, jer će to promeniti život ljudi u Srbiji i drugim zemljama, omogućavajući lakši prevoz ljudi, ali pre svega brži prevoz roba i brzu vezu Srbije sa lukama Pirej i Solun.
Vesić je prethodnih dana bio domaćin svom grčkom kolegi, ministru Hristosu Stajkurasu, sa kojim je do Novog Sada prošao "sokolom", te mu pokazao 76 kilometara brze pruge koja je već i u funkciji, te kako teku radovi na još 108 kilometara pruge do Subotice.
Podsetio je da će se već u martu naredne godine od Beograda do Subotice brzim vozom putovati sat i 10 minuta, a od 2027. do Budimpešte za manje od četiri sata.
Vesić je naveo da će u maju biti raspisan tender u okviru projekta izgradnje brze pruge Beograd – Niš, za drugu i treću deonicu, a do kraja godine i za prvu.
Projekat izgradnje te brze pruge, duge 230 kilometara, vredan je 2,7 milijardi evra, od čega je 610 miliona evra grant Evropske unije.
"Mi smo sa Severnom Makedonijom potpisali ugovor da zajednički nastupamo pred EU, da obezbedimo novac za nastavak brze pruge do Skoplja. Mi već radimo prugu od Niša do Brestovca, i onda ostaje još 135 kilometara do Preševa i 50 kilometara od granice do Skoplja, kako bismo imali prugu Skoplje – Niš – Beograd – Subotica – Budimpešta. A od juče se u ovaj projekat uključuje i Grčka", rekao je Vesić.
Naveo je da u Grčkoj već postoji pruga brzine 150 kilometara na sat, koju će da sada modernizuju, od Atine do Soluna, a gradiće se pruga od Soluna do Idomenija, na granici sa Severnom Makedonijom, dužine oko 70 kilometara.
"Zajedno ćemo raditi na tome da se povežu Solun i Skoplje. Tada ćemo imati 1.512 kilometara dugu brzu prugu od Budimpešte do Atine", naglasio je ministar Vesić.
To, dodao je, znači da će se za 13 sati brzim vozom putovati od Mađarske, preko Srbije i Severne Makedonihe, do Grčke.
"Ljudi će moći brže da putuju, a mi ćemo biti povezani sa lukama Pirej i Solun, što je najvažnije za razvoj privrede. Predsednik je istakao da je Srbija spremna da sarađuje sa Grčkom u zakupu luka Pirej i Solun, jer je važno da imamo lučke kapacitete i o tome će se razgovarati, ali je pruga preduslov za to", rekao je Vesić.
Dodao je da će se tom prugom od Beograda do Soluna putovati brzim vozom za oko šest sati, bez zaustavljanja na granicama, uz sav komfor u vozovima, što će daleko unaprediti kvalitet života ljudi.
Kada je reč o integrisanoj naplati putarine sa Grčkom, Vesić je rekao da je cilj da ona zaživi do leta.
Naveo je da će već sledeće sedmice predstavnici "Puteva Srbije" otići u Grčku da razgovaraju sa tamošnjim kompanijama koje održavaju puteve, kako bi se intenzivirala saradnja.
"Mi smo započeli tu komunikaciju i ranije, u Grčkoj su bili izbori, i sada imamo i politički dogovor da integrisana elektronska naplata putarine zaživi. Sa srpskim tagom, do Soluna i Atine putovaće se bez problema", rekao je ministar Vesić.
Foto: MGSI
Foto: MGSI
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Potpredsednik ruske vlade Aleksandar Novak izjavio je danas da sve više svetskih političara i zemalja izjavljuje da su pogrešili što su se odrekli ruske nafte i naftnih derivata.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa predstavila je plan prema kojem bi Evropa trebalo ponovo da počne da kupuje veće količine ruskog gasa.
Roditelje negovatelje očekuje mesečna naknada od 65.000 dinara, penzije će od decembra biti veće za 7,5 odsto, a zarade u javnom sektoru za 8 do 12 odsto. Od januara 2027. minimalac bi trebalo da dostigne 600 evra neto.
Kompanija "Bereta Holding", najstariji proizvođač oružja na svetu, mogla bi da razmotri dalje transakcije koje uključuju javna preduzeća, nakon što je stekla 25 odsto udela u američkom rivalu, kompaniji "Sturm Ruger & Co.", prenela je danas agencija Blumberg.
Britanski premijer Endi Bernam upozorio je danas da se Ujedinjeno Kraljevstvo suočava sa "ekonomskom katastrofom i moralnim neuspehom" zbog skoro milion mladih ljudi koji se ne školuju, ne rade, niti se usavršavaju.
Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard izjavila je da će inflacija u evrozoni ostati znatno iznad ciljanog nivoa tokom prve polovine 2027. godine.
Arbitražni sud Moskovskog okruga odložio je za 23. novembar razmatranje kasacione žalbe belgijske banke Evroklir (Euroclear Bank) na odluku o naplati oko 105 miliona dolara (93,5 miliona evra) u korist ruske Sberbanke, objavile su RIA Novosti.
Francuska se suočila sa novim talasom rasprodaje državnih obveznica i akcija nakon nasilnih protesta tokom vikenda, u kojima su paljene javne zgrade, opljačkane stotine prodavnica i uhapšeno više hiljada ljudi.
Sve veći broj centralnih banaka preispituje gde čuva zlatne rezerve. Poslednji potez Holandije pokazuje da u svetu rastućih geopolitičkih rizika više nije dovoljno samo posedovati zlato.
U Berlinu je danas počeo dvodnevni investicioni samit koji organizuje nemačka vlada, sa ciljem da privuče veća ulaganja domaćih i stranih kompanija i podstakne privredni rast.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da bi savezna američka država Novi Meksiko trebalo da promeni ime u "Nova Amerika", ocenivši da bi takva promena povećala njen ugled i vrednost.
Rat u Ukrajini – 1.698. dan. Ruske snage su ponovo napale Kijev i Kijevsku oblast. Ima mrtvih i ranjenih. Ukrajinski predsednik optužio je američkog predsednika da vrši pritisak na Ukrajinu da se preda.
Nemački kancelar Fridrih Merc upozorio je da ne treba potcenjivati opasnost koju Rusija predstavlja za Evropu, ocenjujući da ruski predsednik Vladimir Putin ne nastoji samo da porazi Ukrajinu već i da destabilizuje politički poredak u Evropi.
This month, NATO will begin discussions on the forces and weapons its allies need to defend against a potential Russian attack, as well as who will bear the costs.
French Prime Minister Sébastien Lecornu addressed the public following a crisis meeting held in response to widespread unrest across France. He announced plans to reinforce police forces, launch a comprehensive investigation, and consider introducing a curfew.
U.S. Treasury Secretary Scott Bessent told Ukrainian President Volodymyr Zelenskyy to “be careful” last night, after Kyiv accused Washington of deliberately slowing down the Starlink satellite network used by the Ukrainian military.
British Prime Minister Andy Burnham warned today that the United Kingdom is facing an “economic disaster and a moral failure” due to nearly one million young people who are not in education, employment or training.
Aleksandar Vučić, the lead candidate on the “Aleksandar Vučić – United Serbia” electoral list, said that if he becomes prime minister, he will seek to form a government of efficient, decisive, courageous and hardworking people.
Meta odlučila je da ukloni spornu odredbu iz svojih uslova korišćenja koja je izazvala zabrinutost u vezi sa preuzimanjem sadržaja za obuku veštačke inteligencije.
Komentari 25
Pogledaj komentare