Da li BiH može da proizvodi municiju za Ukrajinu?

Da li bi politika mogla da bude prepreka?

Prema izvorima "Njujork tajmsa", Bosna i Hercegovina, Srbija i Rumunija su neke od zemalja u kojima posrednici iz Sjedinjenih Država nastoje da nabavljaju granate za ukrajinsku vojsku. "Procene su da ukrajinska vojska dnevno troši oko 6.000 granata velikog kalibra na 1.500 km fronta – i raste potreba za nabavkom municije svih kalibara, posebno 155 mm", kaže za DW vojni analitičar Nedžad Ahatović.

Ukrajini i Rusiji je najviše potrebna municija od 152 mm (ruski standard) i 155 mm (zapadni standard), kaže Ahatović, naglašavajući da je takvu municiju moguće proizvoditi u BiH.

"Bivša JNA je u BiH investirala 2,4 milijarde dolara u namensku industriju. Godišnji kapacitet proizvodnje artiljerijske municije u BiH bio je oko 38.000 komada velikog kalibra, u Srbiji 42.000 komada. Ostale republike u sastavu bivše Jugoslavije su proizvodile dosta manje te municije", ističe sagovornik DW-a.

Namenska industrija jedna od najrazvijenijih privrednih grana u BiH

U BiH je je posle rata obnovljena namenska industrija, ali postojeći kapaciteti još nisu na nivou od pre rata. Za proizvodnju značajnijih količina municije velikog kalibra potrebne su dodatne investicije, posebno u proizvodne pogone. "Važno je napomenuti i da je radna snaga u BiH jeftinija u odnosu na zapadnu i da u BiH već postoje značajne sirovine za proizvodnju", podseća Ahatović.

Činjenica je da je jedna od razvijenijih grana privrede u BiH upravo namenska industrija i da je većina proizvodnje namenjena za izvoz, kaže za DW glavni i odgovorni urednik portala Klix.ba Semir Hambo.

"Ta proizvodnja još uvek ne podrazumeva visokosofisticirane proizvode poput dronova, i uglavnom se radi o municiji različitog kalibra", kaže Hambo.

BiH najviše municije izvozi u SAD

Navodi "Njujork tajmsa" nisu bez osnova. "Kako su glavni kupci municije iz BiH, prema podacima spoljnotrgovinske komore BiH, SAD, Saudijska Arabija, Turska, Srbija i tako dalje, i te kako je moguće da putem posredništva proizvodi iz BiH završe u Ukrajini, kako je to objavio i Njujork tajms", kaže sagovornik DW-a.

"BiH za svoje potrebe ne treba toliko masovnu proizvodnju i svakako većina proizvedene municije ide na strana tržišta. S tim u vezi u Federaciji BiH postoji nekoliko fabrika, poput onih u Vogošći (Pretis), Goraždu (Pobjeda Tehnology, Unis Ginex), Konjicu (Igman) ili Novom Travniku (Bratstvo Novi Travnik)", kaže Semir Hambo.

Većina namenske industrije u BiH koncentrisana je u Federaciji BiH, dok se manje količine vojne opreme proizvode u Republici Srpskoj (RS). Municija, lično naoružanje i oklopna vozila proizvode se u Tehničko-remontnom zavodu u Bratuncu, te ispostavi ovog preduzeća u Bijeljini.

Profesor sigurnosnih nauka na Banjalučkom fakultetu Duško Vejnović napominje da je izvoz municije, vojnog naoružanja i druge ratne opreme regulisan Zakonom o kontroli spoljnog prometa oružja, vojne opreme i robe posebne namene.

Moguće političke prepreke

Prema tom zakonu, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Veću Ministara BiH nadležno je za izdavanje dozvola za izvoz municije, uz prethodnu saglasnost tri ministarstva – Ministarstva spoljnih poslova BiH, Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva odbrane BiH. "Ministarstvo spoljne trgovine, po potrebi, može tražiti mišljenje i drugih organa i institucija BiH", objašnjava Vejnović za DW i dodaje: "Takav zahtev može biti upućen i Predsedništvu BiH, odnosno Državnom parlamentu, a zna se kako se donose odluke u tim institucijama", napominje Vejnović.

"Bez obzira na to da li se radi o izvozu municije ili naoružanja iz Federacije BiH ili RS, tome treba pristupati pažljivo, uvažavajući stavove svih nadležnih predstavnika u institucijama vlasti. BiH je složena država pa bi i u ovom segmentu trebalo voditi računa o različitim političkim interesima", kaže sagovornik DW-a.

Vejnović naglašava da bi "pogrešne odluke" u vezi sa eventualnim izvozom municije i druge vojne opreme u Ukrajinu mogle dodatno zakomplikovati političke, pa i međunacionalne odnose u BiH.

"Zato bi bilo najbolje da se BiH u ovom slučaju drži po strani", kaže banjalučki profesor.

Očekivanja saveznika – EU i NATO

Rusija je 2015. "savetovala" BiH da ne prodaje oružje Ukrajini, a u tome je imala podršku bivšeg člana Predsedništva BiH Mladena Ivanića. On je tada govorio da bez podrške međunarodne zajednice, u zemlje u kojima je u toku sukob, BiH ne bi trebalo da izvozi oružje i municiju u Ukrajinu.

No, međunarodne okolnosti danas su bitno drugačije. "Ukrajina je žrtva otvorene ruske agresije, a zapadne zemlje, odnosno Evropska unija i NATO, od svojih saveznika, uključujući BiH, očekuju jasan i usklađen stav – nedvosmislenu osudu ruske agresije i podršku Ukrajini", kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović.

Prema podacima spoljnotrgovinske komore BiH, na listi zemalja u koje je BiH prošle godine izvozila municiju i drugu vojnu opremu (na osmom mestu) je i Nemačka.