"Odlaze i Dijamant, AIK banka, Imlek, Bambi, Sojaprotein..."
Ni protekla godina na Beogradskoj berzi nije donela kvalitativni pomak, ne samo zbog činjenice da je domaće tržište akcija posle tri vezane godine rasta oslabilo 3,4 procenta. Investiciona aktivnost zadržala se na rekordno niskim nivoima (godišnji promet je bio tek 11. deo rekordne 2007. godine), a uporedo je nastavljen trend bega kompanija i opšte berzanske indolentnosti.
Autor: Nenad Gujaničić, Wise broker
Foto: Thinkstock
Predvodnik urušavanja berze ostala je sama država koja ni u prošloj godini nije smogla snage da načini ozbiljnije korake ka afirmaciji ovog tržišta. Istina, posle nekoliko godina otpora, konačno su kotirane dužničke hartije države na berzanskom tržištu, od čega bi ponajviše koristi mogao imati upravo sam emitent.
Kad su akcije u pitanju, državnim činovnicima ni u 2015. nije palo na pamet da istraže šta je to prikupljanje kapitala putem berze, niti da neko od velikih preduzeća izvedu na tržište. Štaviše, poput ludista u XIX veku, državni nameštenici (ministri, direktori i drugi) su se borili za status kvo i ignorisanje berzanskog tržišta. I dok su prvi lomili mašine da zadrže postojeće stanje i spreče napredak, ovdašnji nadležni organi negiraju potrebu postojanja berzanskog mehanizma, već bi kontrolu i odgovornost u kompanijama da uspostave putem sigurnih, partijskih krugova.
I dok će se očito godinama čekati na berzansko listiranje Telekoma ili Elektroprivrede Srbije, ni dominantni akcionari privatizacionih preduzeća koja su već kotirana na berzi nisu ništa skoniji tržištu.
Trend konsolidacije vlasništva i postepenog napuštanja berze nastavljen je i prošle godine, pa će se uskoro nizu kompanija sa jednim vlasnikom pridružiti i Dijamant, AIK banka, Imlek, Bambi, Sojaprotein itd.
Bilo da su većinski vlasnici domaći kapitalisti, porodične firme ili multinacionalne kompanije, svima je jasno da je ovde berzanski biznis promovisan kao puka prinuda, a ne kao mesto gde bi se mogli pronaći izvori finansiranja. U zemlji u kojoj je svaki četvrti dinar kredita nenaplativ, pa masovnog kreditiranja teško da će uskoro biti, suvišno je pričati o motivima za uspostavljanje efikasnog tržišta kapitala.
Najveći dobitnik prošle godine na Beogradskoj berzi bio je vranjski Alfa plam koji je ostvario zavidan poslovni trend i u 2015. godini. Akcije ove kompanije skočile su 78 odsto, i to nakon što su godinu dana ranije ostvarile rast od 52 procenta.
Veliki rast od 60 odsto registrovao je Tehnogas koji posluje pod kontrolom multinacionalne kompanije, Messer, dok je značajan skok tržišne kapitalizacije od 43 odsto ostvario i proizvođač pesticida Galenika Fitofarmacija.
Komercijalna banka, u godini u kojoj je najavljen poslednji krug privatizacije ove druge po veličini banke na tržištu, predvodila je gubitnike usled pogoršanja finansijske slike počev od prvog tromesečja 2015. godine. Iznenadni pad profita ove banke, usled povećanih otpisa, samo je učvrstio verovanje investitora da je kredibilitet ovdašnjih finansijskih izveštaja i dalje više nego upitan. Obične akcije Komercijalne banke oslabile su 26 odsto, dok je gubitak prioritetnih bio još veći, što i ne čudi ako se uzme u obzir strmoglavi trend dividende ove hartije.
Drugu godinu zaredom, NIS je zabeležio oštar pad vrednosti, pre svega usled loših izgleda na tržištu sirove nafte i visokih kursnih razlika. Vrednost kompanije, koja predstavlja primer valjane korporativne prakse na ovdašnjim prostorima, nakon ovogodišnjeg pada, spustila se na nivo 2009. godine kada je i preuzeta od strane ruskog Gazproma.
Činjenica da ova moderna naftna kompanija, nakon nekoliko godina velikih investicija i povratka na staze profitabilnosti, vredi koliko i ruinirana državna firma na početku privatizacije možda najbolje govori o aktuelnom trenutku domaćeg tržišta kapitala. Većina imovine koja se na njemu nalazi potcenjena je u odnosu na regionalne i globalne pandane, a tako će i ostati ukoliko se ovom tržišnom mehanizmu ne udahne nova snaga. Eventualni razvoj berze bio bi najbolje merilo u podizanju kvaliteta državne ekonomske politike, kudikamo više nego subvencionisane investicije privučene parama poreskih obveznika.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Više dece, veća penzija – izmene zakona predviđaju da će se obračunavati poseban staž za žene koje su rodile određeni broj dece. Jovana Ružičić iz Centra za mame objasnila je u razgovoru za RTS kako izgleda ta računica i kada počinje primena.
Irska se nalazi na ivici da ostane bez snabdevanja naftom zbog protestnih blokada ključne infrastrukture zbog rasta cena goriva koji traju već nekoliko dana, upozorio je premijer te zemlje Majkl Martin.
Evropski aerodromi će verovatno biti suočeni sa nestašicama avionskog goriva ako se prolaz kroz Ormuski moreuz ne otvori u naredne tri nedelje, objavio je danas "Fajnenšel tajms".
Vlada Srbije usvojila je izmenjenu Uredbu o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2026. godini kojom su opredeljena sredstva za podsticaje u stočarstvu.
Kroz Ormuski moreuz danas je prošlo nekoliko brodova, među kojima su uglavnom kineski tankeri i trgovački brodovi za prevoz neupakovanog suvog tereta, pokazuju podaci o praćenju kretanja brodova na internet stranici MarineTraffic.
Ministarstvo rudarstva i energetike donelo je nov pravilnik o utvrđivanju usklađenih iznosa ukupnog mesečnog prihoda domaćinstva, na osnovu kog se ostvaruju status energetski ugroženog kupca i olakšice na računima za električnu energiju, gas ili grejanje.
Rusija je prekršila primirje povodom Uskrsa koje je proglasio Kremlj, nakon što je danas napala ukrajinske položaje dronovima, rekao je Serhij Kolesničenko, oficir za komunikacije u 148. odvojenoj artiljerijskoj brigadi Ukrajine.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u 43. dan. Libanski pokret Hezbolah saopštio je da je izvršio nove napade na Izrael i pozvao libansku vladu da ne pregovora sa tom zemljom.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da će Izrael nastaviti borbu protiv Irana i njegovih saveznika, uz oštre kritike na račun predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana.
Sonal Ki, advokatica i preduzetnica iz Ujedinjenog Kraljevstva, boluje od retkog poremećaja zbog kojeg joj i samo nekoliko minuta na suncu može izazvati bolnu reakciju na koži.
Svake godine 11. aprila obeležava se Dan Parkinsonove bolesti, globalni datum posvećen podizanju svesti o jednom od najčešćih neurodegenerativnih poremećaja koji pogađa milione ljudi širom sveta.
Studija američkih naučnika otkriva da osobe koje nikada nisu bile u braku imaju znatno veći rizik od razvoja raka, dok brak može pružiti zaštitu, posebno kod odraslih starijih od 50 godina.
Tradicija Uskrsa nalaže farbanje jaja, pa se mnogi pitaju koliko smemo kuvanih jaja da pojedemo za jedan dan. Koliko god da su jaja bogata proteinima, ne znači da smemo da preterano sa njihovim unosom.
Iako prvi model iPhone Air nije ostvario prodajne rezultate kojima se Apple nadao, novi izveštaji sugerišu da tehnološki gigant iz Kupertina ne odustaje od ovog koncepta.
Savezni službenici SAD ponovo mogu da koriste uslugu Claude AI kompanije Anthropic, nakon što je savezni sudija blokirao pokušaj Trampove administracije da je proglasi rizikom za lanac snabdevanja.
Procene govore da novim proizvođačima može biti potrebno i do milijardu evra ulaganja tokom prve decenije poslovanja u Nemačkoj, bez garancije da će postići značajniji tržišni udeo.
Komentari 50
Pogledaj komentare