Sve vlade prave tri ključne odluke oko svog budžeta: koliko oporezovati; koliko potrošiti; i kao posledica razlike između to dvoje, javlja se budžetski deficit ili suficit. Šta bi trebalo da uradi dolazeća Vlada povodom ovih pitanja u sledeće četiri godine?
Autor: Harald Hiršhofer, Stalni predstavnik MMF-a u Srbiji
Počeću sa malim uvodom oko poreza i javnih rashoda u prethodnim godinama (videti grafikon). Kao što se može videti, učešće poreza i drugih prihoda u ekonomiji (BDP-u), raslo je umereno sve do 2005. godine.
Nakon toga, njihovo učešće je blago opalo u 2006. godini. Suprotno se desilo sa javnom potrošnjom i deficitom, čije je učešće u ekonomiji snažno opalo posle 2002. godine, a onda poraslo u 2006. godini.
U 2007. godini, po onome što najbolje mogu da procenim na osnovu predloga budžeta, kod poreza se očekuje pad, a kod rashoda i deficita se očekuje dalji rast.
Uzimajući u obzir pomenuto, treba li nova Vlada u 2007. godini i kasnije, da nastavi sa poslednjim trendovima tako što će povećavati javne rashode, povećavati deficit i smanjivati poreze? Počnimo od potrošnje. Trenutno, previše se rasipa i brojne potrebe nisu zadovoljene iako je potrošnja visoka i dalje raste. A sa platama u budžetskom sektoru koje su u proseku za 30 procenata veće od onih u privredi — čak pre ogromnog novembarskog povećanja budžetskih plata — teško je naći bilo kakav razuman argument za većom potrošnjom.
Grafikon
Naravno da Srbija treba dobro obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, penzije, bezbednost, puteve i ostalo. Međutim, sve dok se fondovi odobreni za ove namene troše tako loše, više sredstava će uvećati rasipanje a neće popraviti javne usluge. A svi mi dobro znamo da dodatno rasipanje neće zadovoljiti socijalne potrebe ili doprineti prosperitetu.
Efikasnost, a ne količina, javne potrošnje treba naglo da poraste. Dakle, radije pre deklarisanja koliko milijardi namerava potrošiti na ovo ili ono, nova Vlada bi uradila bolje kada bi: privatizovala sve funkcije koje mogu biti bolje obavljene od strane privatnog sektora; targetirala socijalna davanja tako da ih primaju samo oni kojima su potrebna; i investirala — uključujući predloženi Nacionalni investicioni plan i koncesije — tek nakon prethodno obavljenih tehničkih i ekonomskih analiza.
Nadalje, uzimajući u obzir moju zabrinutost u vezi poreza i budžetskog deficita, postoji hitna potreba da nova Vlada revidira kako povećanje budžetske potrošnje u 2006. godini, tako i predloženo povećanje u 2007. godini.
To je zato što ne samo da je javna potrošnja previsoka, već su i porezi previsoki. Kada se saberu svi porezi i doprinosi na plate, na svakih 100 dinara neto zarade zaposlenog, njihov poslodavac mora da plati 173 dinara, s tim da razlika od 73 dinara odlazi u državnu kasu. Ovaj dodatni trošak smanjuje zaposlenost, podstiče poresku utaju i destimuliše investicije. Prema tome, smanjenje poreza na zarade u 2007. godini je bio korak u pravom smeru zato što je pomoglo da se smanje ovi dodatni troškovi.
Mada je smanjenje poreza bilo korisno, kontekst u kome je ova mera sprovedena je bio pogrešan. Konkretno, smanjenje poreza nije bilo ispraćeno ekvivalentnim smanjenjem javne potrošnje. Zbog toga, budžetski deficit će porasti.
Često me pitaju „Ali šta toliko nije u redu sa budžetskim deficitima? I, „nisu li budžetski deficiti još veći kod mnogih drugih zemalja?“ Moj odgovor, najprostije rečeno, je da je greška imati budžetske deficite u slučaju Srbije, jer Srbija nije ista kao i druge zemlje.
U Srbiji, svi sektori su u deficitu: preduzeća, koja sveukupno proizvode velike gubitke; domaćinstva, koja se sve brže zadužuju kod banaka kako bi kupili nove kućne uređaje; i vlada, koja troši više nego što prikuplja poreza.
Sa svim sektorima u deficitu, očigledno je da je cela zemlja u deficitu. Otuda ogromni spoljni trgovinski deficit i deficit računa tekućeg plaćanja od 12 procenata BDP-a. To doprinosi brzom rastu spoljnog duga Srbije na preko 60 procenata BDP-a kako bi se oni otplatili. To nije održivo. Ovako nije u drugim zemljama. Tamo preduzeća proizvode profit. Na taj način, oni imaju višak. Taj višak ostavlja prostor njihovim vladama da budu u deficitu bez kreiranja velikog spoljnog trgovinskog i deficita tekućeg računa ili rastućeg spoljnog duga.
Tako, uzimajući u obzir deficite u Srbiji, postoje dve održive strategije za budžet – koje ne povećavaju spoljnu zaduženost – a koje bi Vlada mogla primeniti u naredne četiri godine.
Strategija 1: Ako se deficiti preduzeća eliminišu kroz agresivan program privatizacije i stečaja, to bi tada napravilo prostora za vladine budžetske deficite. Ovaj pristup takođe podspešuje ekonomski rast i ostavlja prostor za smanjenje poreskih opterećenja. Ovo je najbolja opcija za Srbiju.
Strategija 2: Ako preduzeća nastave sa politikom deficita, onda budžeti Vlade moraju imati višak sredstava kao bi izbalansirali deficite preduzeća i domaćinstava. Ekonomski rast, budžetska potrošnja i prostor za smanjenje poreskih opterećenja će biti manji nego kod strategije 1. Međutim, pošto spoljni dug ne raste, strategija 2 je održiva.
Tako da odgovor na moje prethodno pitanje – treba li nova Vlada u 2007. godini i kasnije da nastavi sa poslednjim trendovima povećavajući javne rashode, povećavajući deficit i smanjujući poreze? – je „ne“. Sve dok se deficiti srpskih preduzeća značajno ne smanje, Vladin budžet mora ostati u velikom suficitu.
Međutim, trenutni predlozi budžeta za 2007. godinu ne iskazuju suficit. Umesto toga, trenutni predlozi budžeta predviđaju treću strategiju — još veći rast budžetskih deficita. Ako se ovo nastavi u narednim godinama, spoljni dug će značajno porasti. Dalji rast spoljnog duga, kao što se pokazalo u skorijoj ekonomskoj istoriji Srbije, je mogući put ka makroekonomskoj krizi. To ne bi trebalo da se desi. Dozvolite mi da završim sa dve praktične napomene.
Prvo, zakon predviđa da celokupna budžetska potrošnja mora biti obustavljena ako se budžet za 2007. godinu ne usvoji do kraja marta. Da bi se izbeglo zaustavljanje osnovnih državnih funkcija, novi budžet za 2007. godinu treba uskoro da se usvoji. To može podrazumevati produžetak krajnjeg roka (mart mesec) od strane Skupštine. Novi budžet, iz razloga navedenih gore, treba biti usmeren na veliki budžetski suficit.
Drugo, ako mislite da su podaci o budžetu srpske Vlade nejasni, onda ste u pravu. Podaci moraju biti mnogo jednostavniji. U najmanju ruku – kao što moja tabela u ovom članku pokazuje - pregledi svih poreskih ubiranja i javne potrošnje od svih nivoa vlasti (uključujući NIP, vanbudžetsku potrošnju, itd.) bi trebalo da budu češće objavljivani.
Pored toga, praksa prikazivanja naknade od licence na isti način kao i poreza treba da prestane, zato što oni nisu isti. Ova poboljšanja kvaliteta podataka su bitna: ona uvećavaju odgovornost prema javnosti, i oni bi slali signal da Vlada namerava da implementira dobru budžetsku politiku.
* Ovaj dokument ne predstavlja zvanične stavove MMF-a. Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorski i oni ne moraju odražavati stavove MMF-a.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemački trgovinski lanac Mac Geiz u Nemačkoj suočava se sa velikim preokretom. U okviru stečajnog postupka očekuje se zatvaranje oko 50 prodavnica – nekoliko radnika već je ostalo bez posla“, pišu nemački mediji.
Indija u skorije vreme neće kupovati nove ruske borbene avione iz porodice Suhoj, uključujući Su-57, izjavio je sekretar Ministarstva odbrane Radžesh Kumar Singh.
Nemački proizvođač solarnog automobila Sono Motors zvanično je ugasio poslovanje i pokrenuo stečajni postupak, čime je stavljena tačka na projekat koji je godinama važio za jednu od najzanimljivijih ideja u svetu električnih vozila.
Cilj Ukrajine je da se prekine snabdevanje fronta. To je jedan od razloga napada na ruskog internet trgovca Vajldberis (Wildberries). Međutim, to nije jedini cilj.
Evropska unija je tokom prošle godine izvezla 3,2 milijarde litara piva sa alkoholom u zemlje van EU, što je za 11 odsto manje nego godinu ranije, a Belgija ostaje glavni izvoznik, objavio je Evrostat.
Vrednost bruto domaćeg proizvoda (BDP) Evropske unije dostigla je 18,8 biliona evra u 2025. godini, a najveća ekonomija Unije je Nemačka, čiji je BDP iznosio 4,5 biliona evra, odnosno 23,8 odsto ukupne ekonomije EU, pokazali su novi podaci Evrostata.
Svetske cene hrane su porasle u julu i sada su najviše od januara 2023. godine, pošto je poskupljenje žitarica, ulja i šećera snažnije uticalo na celokupni indeks, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu UN (FAO).
Ruski predsednik Vladimir Putin razgovarao je sa članovima Saveta bezbednosti o dodatnoj antiterorističkoj zaštiti infrastrukture povodom sve učestalijih napada ukrajinskih dronova.
U Novom Sadu danas je mala grupa blokadera blokirala saobraćajnice, zaustavlja autobuse, automobile i onemogućava normalno kretanje ljudima koji idu za svojim obavezama, navodi Informer.
Stanovnici grada Moskve i Moskovske oblasti čuli su danas oko 11 časova po lokalnom vremenu snažan prasak nalik eksploziji, koji se čuo u više delova grada i okoline.
Rat u Ukrajini – 1.625. dan. Rusija nastavlja da sprovodi vazdušne udare na ukrajinsku teritoriju. S druge strane, snage Kijeva ciljaju ruska skladišta i rafinerije.
Posmatranje Sunca obavili su američki astronomi na Havajima, uz pomoć najmoćnijeg solarnog teleskopa "Inouye" i uočili nove karakteristike manje od 20 kilometara.
Sud je naložio kompaniji Meta da uplati 567 miliona dolara u fond za mentalno zdravlje dece i uvede strože mere zaštite maloletnih korisnika njenih društvenih mreža.
Autori studije smatraju da njihovi rezultati dodatno potvrđuju značaj mikrobnog okruženja u najranijem periodu života dece za pravilan dalji razvoj imunog sistema.
Osnova režima treba da bude voda. Dodatno se mogu koristiti nezaslađeni napici i namirnice bogate tečnošću, dok alkohol, energetska pića i previše slatki napici treba ograničiti.
Tokom tri festivalska dana posetioci će moći da čuju nastupe poznatih trubačkih sastava, među kojima su Bojan Ristić, Dejan Petrović Big Band, Boban Marković, Dejan Lazarević, Ekrem Mamutović i Dejan Jevđić.
Sa prvim zvucima trube i dolaskom gostiju iz Srbije i inostranstva danas počinje 65. jubilarni Dragačevski sabor trubača, najveća i najpoznatija manifestacija ovog tipa na Balkanu.
Holivudski glumac Met Dejmon otkrio je da su on i njegov dugogodišnji prijatelj Ben Aflek ostali gotovo bez novca nedugo nakon velikog uspeha filma "Dobri Vil Hanting", za koji su zajedno napisali scenario nagrađen Oskarom.
An extreme heatwave continues to affect Central and Eastern Europe, with temperature records being broken in several countries. Meanwhile, droughts and high temperatures have caused energy-related problems and increased risk of wildfires, The Guardian reports.
U.S. intelligence agencies warn Russian President Vladimir Putin could seek to test NATO’s resolve by launching a limited attack on one of the alliance’s member states in the coming years, The Wall Street Journal reports, citing new intelligence assessments.
Ukrainian President Volodymyr Zelensky is set to visit Serbia, with the Carpathian Initiative and Belgrade’s potential role in Ukraine’s future reconstruction expected to be among the key topics, according to the Pupin Initiative.
Seven people, including the attacker, were killed in a school shooting in Bang Kruai district, Nonthaburi province, Thailand. The attack, carried out by a ninth-grade student, around 14 years old, left at least 15 people injured, two in critical condition.
Firefighting and rescue crews are still battling wildfires at multiple locations across Serbia. The most critical situation is in Ibar Gorge, where fires are burning from Maglič to Polumir, as well as in the Žaračke Mountains above Ušće and in area above Seoce
Jedan AI model kompanije Meta je hakovao sistem druge kompanije tokom testiranja, što govori o sve većim bezbednosnim rizicima koje ovakvi modeli nose sa sobom.
Signal je omogućio povezivanje dodatnog iPhone telefona sa postojećim nalogom, čime se ukida dosadašnje ograničenje prema kojem su bili podržani samo iPad modeli.
Ljubitelji vožnje dobili su nesvakidašnju igru - Hop.Earth omogućava igračima da voze gotovo bilo kojim putem na Zemlji koristeći geografske podatke iz mapa, bez potrebe za instaliranjem.
Kompanija Nothing zvanično je predstavila CMF Clip Pro, nove bežične "clip-on" slušalice koje se kače za uho i donose nekoliko zanimljivih funkcija, među kojima se posebno izdvaja Smart Dial.
Komentari 4
Pogledaj komentare