Prodajte ostrva – bio je 2010. godine naslov u nemačkom "Bildu" kojim su se cinično pozivali Grci da se potpunom rasprodajom zemlje reše dužničke krize. Berlinskom novinaru Stephanu Kaufmannu, autoru studije "Dvadeset najčešćih problema vezanih uz dužničku krizu", koju je napisao za Fondaciju Rosa Lukemburg, baš je takva besramnost bila podsticaj da ispita uvrežene, ali netačne stavove vezane uz grčku krizu.
Autor: Rade Dragojević
|
Izvor: nedeljnik Novosti
Visoko zaduženje neke nacionalne privrede samo po sebi nije jedini, a često ni glavni uzrok ekonomske krize neke zemlje. Prema opšte poznatim podacima, grčki dug u 2011. godini iznosio je 150 odsto BDP-a, dok je u periodu od početka krize taj dug narastao od 115 posto 2007. do 143 odsto u 2010. godini.
Grci su prezaduženi
Komparacije radi, Nemačka je prema istom kriterijumu u 2010. godini bila zadužena 85 odsto od ukupnog bruto domaćeg proizvoda, dok je jedan Japan u istom trenutku bio zadužen neverovatnih 200 odsto BDP-a. Poznat je i vrlo visok dug Italije od 120 odsto.
Međutim, pukla je samo Grčka. Zašto?
Pa zato jer su finansijska tržišta odmah po prvim naznakama krize u Grčkoj krenula u špekulacije, kalkulišući sa mogućim grčkim bankrotom. Jedna od posledica bilo je dodeljivanje vrlo niskog kreditnog rejtinga Grčkoj, koji za sobom povlači visoke kamate za dalja zaduživanja.
Vratimo li se našoj najdražoj metodi, metodi komparacije, videćemo da su podjednako zadužene zemlje, poput Japana i Italije, dobile bolji kreditni rejting i njima se u tom periodu naplaćivala kamata od 3 odsto (Italiji), odnosno neverovatno niskih 0,2 procenata (Japanu). Istovremeno, Grčka bi za nova zaduživanja morala platiti cenu od 25 odsto, što Atina nikako nije mogla.
Grci su lenštine
Sledeći popularni mit je da su Grci lenštine. Ne treba ni spominjati da je reč o eklatantnom rasizmu, ali hajde da vidimo ko tako misli.
Eto, recimo Vaclav Klaus, češki predsednik koji je pre pet meseci grčku krizu sveo na možda najpopularniju sentencu koja kaže da su Grci lenštine "koje pod čempresom piju uzo". Međutim, Eurostat podaci demantuju Klausa i kažu da su Grci pre izbijanja krize nedeljno radili 44,3 sata. Prosek u zemljama EU-a je 41,7 sati, dok su "vredni Nemci" radili 41 sat nedeljno. Takođe, podaci kažu i to da su Grci godišnje imali 2119 radnih sati, a Nemci 1390.
Ostavimo sad po strani to što ne vidimo baš neku vezu između ranog ustajanja i dugog radnog dana sa krizom, kao što ne vidimo ništa loše u dokolici. Iz nje se, među ostalim, rađaju ideje. Međutim, itekako se vidi veza između krize i nezaposlenosti. Naime, upravo je dužnička kriza prouzrokovala ogromnu nezaposlenost, koja je u aprilu 2011. u Grčkoj dostigla 16,5 procenata.
S onom o lenjivcima povezana je predrasuda da su Grci stalno na praznicima. Pogađate, podaci govore tačno kontra toga. Naime, Grci imaju 23 dana praznika godišnje, dok Nemci praznuju 30 dana.
U Hrvatskoj se neretko može naići na podatak da penzioneri s juga Balkana primaju, pazi sad, penziju u visini od 120 odsto plate. Prema podacima OECD-a (Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj), Grci u penziju idu sa prosečnih 61,9 godina, baš kao i Nemci. Visina penzijskog primanja u godini pre izbijanja krize u Grčkoj je iznosila 55 odsto od proseka u evrozoni.
Grci su preplaćeni
Što se tiče grčke radne populacije, ona prema podacima nemačkog Instituta za rad, zarađuje 73 odsto od proseka u evrozoni, što će reći oko 750 evra. Eurostatovi podaci to potvrđuju i dodaju da je u godini pre izbijanja krize čak 20 odsto Grka bilo pod pretnjom potpunog osiromašenja. Ovo je vezano uz još jedan od sedam smrtnih grehova pripisivanih Grcima, naime da su halapljivi i proždrljivi.
Sledeća optužba kaže: Grci su živeli iznad svojih mogućnosti! Između 2000. i 2007. godine budžetski deficit u Grčkoj se kretao između četiri i sedam odsto, pa bi se moglo zaključiti da je to bio jedan od generatora krize.
Da, kad ne bi bilo primera Irske. To je zemlja koja je u istom periodu bila u budžetskom suficitu, pa je svejedno pala kao žrtva međunarodnog finansijskog inženjeringa. Spas za Irsku bio je nađen u interventnim sredstvima od 87 milijardi evra dobijenih od MMF-a i EU-a.
Grčkoj se nadalje prigovara da joj je javna potrošnja velika, oko 44 odsto od BDP-a. U isto vreme, Nemačka troši za javni sektor otprilike isto, a u jednoj Švedskoj čak 55 odsto BDP-a odlazi na javne rashode, pa svejedno ni jedna od njih nije bankrotirala.
Ono što je u Grčkoj u dekadi pre krize raslo jesu plate i to za oko 40 odsto. U Nemačkoj je za isti period rad poskupeo za pet odsto. Međutim, nemačko privredno čudo postignuto je uz vrlo visoku cenu koju su, s jedne strane, platili potplaćeni nemački radnici, as druge zemlje-uvoznice na periferiji evrozone, poput Portugala, Grčke, Španije i Italije. Dakle, periferne zemlje i zemlje centra evrozone samo su lice i naličje jedne te iste politike.
Grci su korumpirani
Navodni problem je i visoki stepen korupcije u Grčkoj. Međutim, Stephan Kaufmann nema iluzija o karakteru i dosezima korupcije - ona je internacionalna. Upravo je autorova Nemačka na grčkoj sivoj ekonomiji jako dobro zaradila.
Aktuelna nemačka premijerka Angela Merkel i bivši grčki premijer Kostas Karamanlis iz Nove demokratije bili su bliski saradnici na kreiranju nepravedne ekonomske politike unutar EU-a, koja uglavnom favorizuje zemlje centra evrozone. Zauzvrat je Karamanlis dobio zaštitnicu za svoju ekonomsku politiku. Negde na rubu politike i sive ekonomije odvijali su se i više nego dobri poslovni aranžmani u Grčkoj za nemačke kompanije poput Simensa ili Deutsche Bahna.
Na kraju, jedan od stalnih prigovora Grčkoj jest taj da je u periodu pre ulaska u evrozonu (1997-1999) imala budžetski deficit iznad propisana tri procenta. Tzv. grčko varanje ipak nije bilo kažnjeno, premda se za te podatke znalo, budući da su bili javni. Razlozi za gledanje kroz prste bili su usko interesni, u korist zemalja centra evrozone, dakako.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Lokalne i međunarodne energetske kompanije sve snažnije ulažu u argentinsko nalazište škriljca Vaca Muerta, dok kriza na Bliskom istoku i problemi u Ormuskom moreuzu povećavaju interes za izvore nafte i gasa izvan ratnih i geopolitički nestabilnih područja.
Ruska kompanija Monocrystal, nekada jedan od tri najveća svetska proizvođača sintetičkog safira i važan dobavljač optičkih komponenti za ruske rakete i dronove, obavestila je poverioce da namerava da podnese zahtev za stečaj.
Kompanija Fortis Technical Textiles dobila je saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat fazne izgradnje proizvodno-administrativnog kompleksa za proizvodnju tehničkih tkanina i mreža različite namene u Svilajncu.
Mađarski premijer Peter Mađar saopštio je da zabrana poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, koja je uvedena u mandatu prethodne vlade, ostaje na snazi.
Indijske rafinerije povećale su uvoz nafte iz Latinske Amerike i Afrike nakon poremećaja u isporukama sa Bliskog istoka izazvanih ratom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana i ograničenjima pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz.
Banka Izraela smanjila je danas referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena na 3,75 odsto, u skladu sa očekivanjima, a izraelski šekel je ojačao na oko 2,89 dolara, što je najveći nivo za poslednje 33 godine.
Cene nafte na svetskim tržištima niže su danas za blizu šest odsto, pa se međunarodno referentni Brent kretao na oko 98 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI na nivou od 91 dolar po barelu.
Udeo bezgotovinskih plaćanja u Rusiji će premašiti 90 odsto krajem ove godine ili početkom 2027, izjavila je danas direktorka Odeljenja za nacionalni platni sistem Banke Rusija Ala Bakina.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u 87. dan, a američki predsednik Donald Tramp danas je izjavio da će mirovni sporazum sa Iranom "biti ili odličan i značajan, ili sporazuma neće biti".
Rat u Ukrajini – 1.552. dan. Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov razgovarao je telefonom sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom i obavestio ga da ruske Oružane snage počinju sistematske napade na objekte u Kijevu.
Dnevne novine u Srbiji za utorak, 26. maj 2026. godine na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
U Osnovnoj školi "Branko Radičević" u Boru danas su pronađene dve ručne bombe, zbog čega je hitno evakuisano oko 500 učenika iz tri škole koje se nalaze u okviru istog školskog centra.
Tom Hardi je navodno je dobio otkaz tokom snimanja serije "MobLand" zbog svog ponašanja na setu, koje je kulminiralo sukobima sa glumačkom legendom Helen Miren i producentima.
Stanovnike Nju Orleansa u američkoj državi Luizijani u budućnosti čeka mogućnost da grad bude poplavljen usled porasta nivoa okeana, a stručnjaci upozoravaju da gradske vlasti moraju da počnu sa procesom preseljenja već sada, kako bi se izbegao haos.
Žizel Asueta godinama radi na luksuznim jahtama, a na svojim društvenim mrežama redovno deli svoja iskustva i otkriva da život u takvom okruženju nije nimalo lak.
Svaki četvrti muškarac stariji od 40 godina ima problem sa erektilnom disfunckijom, međutim, poslednjih godina zabrinjava što se sa istim problemom suočava sve više mladih u dvadesetim godinama.
Dezinformacije koje se šire na društvenim mrežama o perimenopauzi izlažu žene riziku od neželjene trudnoće, uzimanju nepotrebnih lekova i pogrešnim dijagnozama, upozorili su stručnjaci.
Iz bolnica u provinciji Ituri na severoistoku Konga pobeglo je 25 pacijenata zaraženih ebolom, nakon što su bili meta najmanje tri napada, rekao je danas direktor Opšte referentne bolnice u Mongbvalu Ričard Lokodu.
Gazirana pića mnogima su deo svakodnevice, ali njihovo smanjenje ili potpuno izbacivanje iz ishrane može doneti različite promene u organizmu. Stručnjaci ističu da se efekti mogu primetiti već nakon nekoliko dana.
Rediteljski prvenac francuske glumice Žilijet Binoš "Unutar nas" prikazan je tokom petog dana festivala Beldoks (Beldocs) u Domu omladine Beograda, saopštili su danas organizatori.
Autor popularne serije "Euforija", Sem Levinson, progovorio je o šokantnoj smrti jednog od glavnih likova koja je potresla gledaoce uoči finala treće sezone.
U šokantnom preokretu uoči finala serije, pretposlednja epizoda "Euforije" donela je smrt jednog od glavnih likova, ostavivši gledaoce bez teksta i potpuno promenivši smer priče.
A ceremony for the signing of bilateral agreements began in Beijing in the presence of Aleksandar Vucic and Xi Jinping, with more than 23 agreements and two joint statements by the two presidents being signed.
Xi Jinping awarded Aleksandar Vucic the Order of Friendship in Beijing today, the highest state decoration of the People’s Republic of China granted to foreign citizens.
On the Indonesian island of Flores, near the popular Cunca Wulang waterfall, a suspension bridge collapsed, and an Austrian couple, Jürgen P. and Astrid P., were killed in the accident.
Iran confirmed that progress had been made with the United States on resolving most disputed issues, while Tehran emphasized Pakistan’s key mediating role and denied claims that a final agreement was close.
VPN servis koji su sajber kriminalci koristili za niz ozbiljnih krivičnih dela razbijen je u međunarodnoj operaciji, saopšteno je danas iz policijske agencije EU.
Svemirska simulacija Star Citizen prikupila je više od milijardu američkih dolara, ali ne kroz klasične investicije ili izdavačke ugovore, već direktno od igrača.
iOS 27 će biti predstavljen 8. juna na WWDC-u, a glasine ukazuju na to da bi ovo ažuriranje softvera moglo da ukine podršku za četiri modela iPhone-a. Evo detalja.
Elektrifikacija automobilske industrije, prema procenama kompanije Vehicle Data Global (VDG), predstavlja ozbiljan udarac za klasične manuelne menjače i dizelaše.
Cupra će u narednim godinama uvesti u serijsku proizvodnju radikalni sportski SUV koncept Tindaya, koji će postati novi vodeći električni model marke i direktan rival modelima BMW iX3 i Volvo EX60.
Komentari 15
Pogledaj komentare