Prodajte ostrva – bio je 2010. godine naslov u nemačkom "Bildu" kojim su se cinično pozivali Grci da se potpunom rasprodajom zemlje reše dužničke krize. Berlinskom novinaru Stephanu Kaufmannu, autoru studije "Dvadeset najčešćih problema vezanih uz dužničku krizu", koju je napisao za Fondaciju Rosa Lukemburg, baš je takva besramnost bila podsticaj da ispita uvrežene, ali netačne stavove vezane uz grčku krizu.
Autor: Rade Dragojević
|
Izvor: nedeljnik Novosti
Visoko zaduženje neke nacionalne privrede samo po sebi nije jedini, a često ni glavni uzrok ekonomske krize neke zemlje. Prema opšte poznatim podacima, grčki dug u 2011. godini iznosio je 150 odsto BDP-a, dok je u periodu od početka krize taj dug narastao od 115 posto 2007. do 143 odsto u 2010. godini.
Grci su prezaduženi
Komparacije radi, Nemačka je prema istom kriterijumu u 2010. godini bila zadužena 85 odsto od ukupnog bruto domaćeg proizvoda, dok je jedan Japan u istom trenutku bio zadužen neverovatnih 200 odsto BDP-a. Poznat je i vrlo visok dug Italije od 120 odsto.
Međutim, pukla je samo Grčka. Zašto?
Pa zato jer su finansijska tržišta odmah po prvim naznakama krize u Grčkoj krenula u špekulacije, kalkulišući sa mogućim grčkim bankrotom. Jedna od posledica bilo je dodeljivanje vrlo niskog kreditnog rejtinga Grčkoj, koji za sobom povlači visoke kamate za dalja zaduživanja.
Vratimo li se našoj najdražoj metodi, metodi komparacije, videćemo da su podjednako zadužene zemlje, poput Japana i Italije, dobile bolji kreditni rejting i njima se u tom periodu naplaćivala kamata od 3 odsto (Italiji), odnosno neverovatno niskih 0,2 procenata (Japanu). Istovremeno, Grčka bi za nova zaduživanja morala platiti cenu od 25 odsto, što Atina nikako nije mogla.
Grci su lenštine
Sledeći popularni mit je da su Grci lenštine. Ne treba ni spominjati da je reč o eklatantnom rasizmu, ali hajde da vidimo ko tako misli.
Eto, recimo Vaclav Klaus, češki predsednik koji je pre pet meseci grčku krizu sveo na možda najpopularniju sentencu koja kaže da su Grci lenštine "koje pod čempresom piju uzo". Međutim, Eurostat podaci demantuju Klausa i kažu da su Grci pre izbijanja krize nedeljno radili 44,3 sata. Prosek u zemljama EU-a je 41,7 sati, dok su "vredni Nemci" radili 41 sat nedeljno. Takođe, podaci kažu i to da su Grci godišnje imali 2119 radnih sati, a Nemci 1390.
Ostavimo sad po strani to što ne vidimo baš neku vezu između ranog ustajanja i dugog radnog dana sa krizom, kao što ne vidimo ništa loše u dokolici. Iz nje se, među ostalim, rađaju ideje. Međutim, itekako se vidi veza između krize i nezaposlenosti. Naime, upravo je dužnička kriza prouzrokovala ogromnu nezaposlenost, koja je u aprilu 2011. u Grčkoj dostigla 16,5 procenata.
S onom o lenjivcima povezana je predrasuda da su Grci stalno na praznicima. Pogađate, podaci govore tačno kontra toga. Naime, Grci imaju 23 dana praznika godišnje, dok Nemci praznuju 30 dana.
U Hrvatskoj se neretko može naići na podatak da penzioneri s juga Balkana primaju, pazi sad, penziju u visini od 120 odsto plate. Prema podacima OECD-a (Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj), Grci u penziju idu sa prosečnih 61,9 godina, baš kao i Nemci. Visina penzijskog primanja u godini pre izbijanja krize u Grčkoj je iznosila 55 odsto od proseka u evrozoni.
Grci su preplaćeni
Što se tiče grčke radne populacije, ona prema podacima nemačkog Instituta za rad, zarađuje 73 odsto od proseka u evrozoni, što će reći oko 750 evra. Eurostatovi podaci to potvrđuju i dodaju da je u godini pre izbijanja krize čak 20 odsto Grka bilo pod pretnjom potpunog osiromašenja. Ovo je vezano uz još jedan od sedam smrtnih grehova pripisivanih Grcima, naime da su halapljivi i proždrljivi.
Sledeća optužba kaže: Grci su živeli iznad svojih mogućnosti! Između 2000. i 2007. godine budžetski deficit u Grčkoj se kretao između četiri i sedam odsto, pa bi se moglo zaključiti da je to bio jedan od generatora krize.
Da, kad ne bi bilo primera Irske. To je zemlja koja je u istom periodu bila u budžetskom suficitu, pa je svejedno pala kao žrtva međunarodnog finansijskog inženjeringa. Spas za Irsku bio je nađen u interventnim sredstvima od 87 milijardi evra dobijenih od MMF-a i EU-a.
Grčkoj se nadalje prigovara da joj je javna potrošnja velika, oko 44 odsto od BDP-a. U isto vreme, Nemačka troši za javni sektor otprilike isto, a u jednoj Švedskoj čak 55 odsto BDP-a odlazi na javne rashode, pa svejedno ni jedna od njih nije bankrotirala.
Ono što je u Grčkoj u dekadi pre krize raslo jesu plate i to za oko 40 odsto. U Nemačkoj je za isti period rad poskupeo za pet odsto. Međutim, nemačko privredno čudo postignuto je uz vrlo visoku cenu koju su, s jedne strane, platili potplaćeni nemački radnici, as druge zemlje-uvoznice na periferiji evrozone, poput Portugala, Grčke, Španije i Italije. Dakle, periferne zemlje i zemlje centra evrozone samo su lice i naličje jedne te iste politike.
Grci su korumpirani
Navodni problem je i visoki stepen korupcije u Grčkoj. Međutim, Stephan Kaufmann nema iluzija o karakteru i dosezima korupcije - ona je internacionalna. Upravo je autorova Nemačka na grčkoj sivoj ekonomiji jako dobro zaradila.
Aktuelna nemačka premijerka Angela Merkel i bivši grčki premijer Kostas Karamanlis iz Nove demokratije bili su bliski saradnici na kreiranju nepravedne ekonomske politike unutar EU-a, koja uglavnom favorizuje zemlje centra evrozone. Zauzvrat je Karamanlis dobio zaštitnicu za svoju ekonomsku politiku. Negde na rubu politike i sive ekonomije odvijali su se i više nego dobri poslovni aranžmani u Grčkoj za nemačke kompanije poput Simensa ili Deutsche Bahna.
Na kraju, jedan od stalnih prigovora Grčkoj jest taj da je u periodu pre ulaska u evrozonu (1997-1999) imala budžetski deficit iznad propisana tri procenta. Tzv. grčko varanje ipak nije bilo kažnjeno, premda se za te podatke znalo, budući da su bili javni. Razlozi za gledanje kroz prste bili su usko interesni, u korist zemalja centra evrozone, dakako.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Švajcarska kompanija Nestle objavila je danas da će uložiti ukupno 310 miliona švajcarskih franaka (oko 330 miliona evra) u svoje poslovanje u oblasti ishrane i zdravlja u Brazilu do 2028. godine, uključujući izgradnju nove fabrike hrane za bebe.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi u Nišu lokaciju za izgradnju nove zgrade Klinike za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetskog kliničkog centra Niš.
Severna Makedonija danas se i zvanično priključila Vertikalnom gasnom koridoru (VGK), regionalnom projektu koji povezuje gasne transportne sisteme jugoistočne i centralne Evrope.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će sutra biti predstavljeni važni projekti za Niš – završetak druge faze Naučno-tehnološkog parka (NTP), kao i izgradnja novog porodilišta.
Rat u Ukrajini – 1.654. dan. Američki pregovarači Stiven Vitkof i Džared Kušner danas i sutra boraviće u Moskvi i Kijevu. Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da njegovi specijalni izaslanici dolaze sa predlogom za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine.
Više visokih američkih vojnih zvaničnika podvrgnuto je poligrafskom testiranju u okviru opsežne istrage o curenju poverljivih podataka, nakon što su u medijima objavljeni detalji o zalihama najnaprednijeg američkog naoružanja,
Veliki šumski požari i dalje su aktivni na više lokacija u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Severnoj Makedoniji, a najteža situacija je na području Teslića, Nikšića i u nekoliko opština Severne Makedonije.
Američki lekari tvrde da se nikada nije desilo da životinjski organ toliko dana funkcioniše u ljudskom telu te dodaju da svinjski organi mogu da se koristite kao "most" dok se ne pojavi ljudski organ za transplantaciju.
Maja, koja je publici poznata pre svega kao voditeljka emisije "Love Island", u seriji Gaja Ričija glumi uz Tea Džejmsa, koji se takođe nalazi među favoritima za ulogu novog Džejmsa Bonda.
Četrnaest trubača, raspoređenih širom koncertne dvorane, svira uz pratnju orgulja. Najavljuju veliki muzički doživljaj u novouređenoj Betoven hali u Bonu.
Film kombinuje akciju, humor i svojevrsnu priču o neočekivanom prijateljstvu, a sve počinje u vremenu kada je "Top Gan" bio jedan od najpopularnijih filmova.
Serbian President Aleksandar Vučić told TV Informer tonight that he has a proposal for the smallest government in Serbia’s history, should the people place their trust in him and he become a candidate for prime minister.
The United Nations General Assembly will vote on a historic resolution recommending the formal abandonment of the traditional Mercator world map in favor of a new version that more accurately depicts the actual size of Africa and countries in the Global South.
At noon, the first episode of Serbian President Aleksandar Vučić’s podcast “PodkAVst” began airing, with renowned basketball coach Miroslav “Muta” Nikolić as his guest for the premiere episode.
The water polo federations of Serbia and Croatia have reached an agreement to launch a joint regional women's league, which will begin in the 2026/27 season.
Komentari 15
Pogledaj komentare