Prodajte ostrva – bio je 2010. godine naslov u nemačkom "Bildu" kojim su se cinično pozivali Grci da se potpunom rasprodajom zemlje reše dužničke krize. Berlinskom novinaru Stephanu Kaufmannu, autoru studije "Dvadeset najčešćih problema vezanih uz dužničku krizu", koju je napisao za Fondaciju Rosa Lukemburg, baš je takva besramnost bila podsticaj da ispita uvrežene, ali netačne stavove vezane uz grčku krizu.
Autor: Rade Dragojević
|
Izvor: nedeljnik Novosti
Visoko zaduženje neke nacionalne privrede samo po sebi nije jedini, a često ni glavni uzrok ekonomske krize neke zemlje. Prema opšte poznatim podacima, grčki dug u 2011. godini iznosio je 150 odsto BDP-a, dok je u periodu od početka krize taj dug narastao od 115 posto 2007. do 143 odsto u 2010. godini.
Grci su prezaduženi
Komparacije radi, Nemačka je prema istom kriterijumu u 2010. godini bila zadužena 85 odsto od ukupnog bruto domaćeg proizvoda, dok je jedan Japan u istom trenutku bio zadužen neverovatnih 200 odsto BDP-a. Poznat je i vrlo visok dug Italije od 120 odsto.
Međutim, pukla je samo Grčka. Zašto?
Pa zato jer su finansijska tržišta odmah po prvim naznakama krize u Grčkoj krenula u špekulacije, kalkulišući sa mogućim grčkim bankrotom. Jedna od posledica bilo je dodeljivanje vrlo niskog kreditnog rejtinga Grčkoj, koji za sobom povlači visoke kamate za dalja zaduživanja.
Vratimo li se našoj najdražoj metodi, metodi komparacije, videćemo da su podjednako zadužene zemlje, poput Japana i Italije, dobile bolji kreditni rejting i njima se u tom periodu naplaćivala kamata od 3 odsto (Italiji), odnosno neverovatno niskih 0,2 procenata (Japanu). Istovremeno, Grčka bi za nova zaduživanja morala platiti cenu od 25 odsto, što Atina nikako nije mogla.
Grci su lenštine
Sledeći popularni mit je da su Grci lenštine. Ne treba ni spominjati da je reč o eklatantnom rasizmu, ali hajde da vidimo ko tako misli.
Eto, recimo Vaclav Klaus, češki predsednik koji je pre pet meseci grčku krizu sveo na možda najpopularniju sentencu koja kaže da su Grci lenštine "koje pod čempresom piju uzo". Međutim, Eurostat podaci demantuju Klausa i kažu da su Grci pre izbijanja krize nedeljno radili 44,3 sata. Prosek u zemljama EU-a je 41,7 sati, dok su "vredni Nemci" radili 41 sat nedeljno. Takođe, podaci kažu i to da su Grci godišnje imali 2119 radnih sati, a Nemci 1390.
Ostavimo sad po strani to što ne vidimo baš neku vezu između ranog ustajanja i dugog radnog dana sa krizom, kao što ne vidimo ništa loše u dokolici. Iz nje se, među ostalim, rađaju ideje. Međutim, itekako se vidi veza između krize i nezaposlenosti. Naime, upravo je dužnička kriza prouzrokovala ogromnu nezaposlenost, koja je u aprilu 2011. u Grčkoj dostigla 16,5 procenata.
S onom o lenjivcima povezana je predrasuda da su Grci stalno na praznicima. Pogađate, podaci govore tačno kontra toga. Naime, Grci imaju 23 dana praznika godišnje, dok Nemci praznuju 30 dana.
U Hrvatskoj se neretko može naići na podatak da penzioneri s juga Balkana primaju, pazi sad, penziju u visini od 120 odsto plate. Prema podacima OECD-a (Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj), Grci u penziju idu sa prosečnih 61,9 godina, baš kao i Nemci. Visina penzijskog primanja u godini pre izbijanja krize u Grčkoj je iznosila 55 odsto od proseka u evrozoni.
Grci su preplaćeni
Što se tiče grčke radne populacije, ona prema podacima nemačkog Instituta za rad, zarađuje 73 odsto od proseka u evrozoni, što će reći oko 750 evra. Eurostatovi podaci to potvrđuju i dodaju da je u godini pre izbijanja krize čak 20 odsto Grka bilo pod pretnjom potpunog osiromašenja. Ovo je vezano uz još jedan od sedam smrtnih grehova pripisivanih Grcima, naime da su halapljivi i proždrljivi.
Sledeća optužba kaže: Grci su živeli iznad svojih mogućnosti! Između 2000. i 2007. godine budžetski deficit u Grčkoj se kretao između četiri i sedam odsto, pa bi se moglo zaključiti da je to bio jedan od generatora krize.
Da, kad ne bi bilo primera Irske. To je zemlja koja je u istom periodu bila u budžetskom suficitu, pa je svejedno pala kao žrtva međunarodnog finansijskog inženjeringa. Spas za Irsku bio je nađen u interventnim sredstvima od 87 milijardi evra dobijenih od MMF-a i EU-a.
Grčkoj se nadalje prigovara da joj je javna potrošnja velika, oko 44 odsto od BDP-a. U isto vreme, Nemačka troši za javni sektor otprilike isto, a u jednoj Švedskoj čak 55 odsto BDP-a odlazi na javne rashode, pa svejedno ni jedna od njih nije bankrotirala.
Ono što je u Grčkoj u dekadi pre krize raslo jesu plate i to za oko 40 odsto. U Nemačkoj je za isti period rad poskupeo za pet odsto. Međutim, nemačko privredno čudo postignuto je uz vrlo visoku cenu koju su, s jedne strane, platili potplaćeni nemački radnici, as druge zemlje-uvoznice na periferiji evrozone, poput Portugala, Grčke, Španije i Italije. Dakle, periferne zemlje i zemlje centra evrozone samo su lice i naličje jedne te iste politike.
Grci su korumpirani
Navodni problem je i visoki stepen korupcije u Grčkoj. Međutim, Stephan Kaufmann nema iluzija o karakteru i dosezima korupcije - ona je internacionalna. Upravo je autorova Nemačka na grčkoj sivoj ekonomiji jako dobro zaradila.
Aktuelna nemačka premijerka Angela Merkel i bivši grčki premijer Kostas Karamanlis iz Nove demokratije bili su bliski saradnici na kreiranju nepravedne ekonomske politike unutar EU-a, koja uglavnom favorizuje zemlje centra evrozone. Zauzvrat je Karamanlis dobio zaštitnicu za svoju ekonomsku politiku. Negde na rubu politike i sive ekonomije odvijali su se i više nego dobri poslovni aranžmani u Grčkoj za nemačke kompanije poput Simensa ili Deutsche Bahna.
Na kraju, jedan od stalnih prigovora Grčkoj jest taj da je u periodu pre ulaska u evrozonu (1997-1999) imala budžetski deficit iznad propisana tri procenta. Tzv. grčko varanje ipak nije bilo kažnjeno, premda se za te podatke znalo, budući da su bili javni. Razlozi za gledanje kroz prste bili su usko interesni, u korist zemalja centra evrozone, dakako.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Najbogatiji Nemac ima plan: Diter Švarc ne želi više da širom sveta gradi samo supermarkete. Sa Grupom Švarc, u kojoj je i Lidl, želi da se širi i u digitalnoj sferi. Od toga bi trebalo da ima koristi čitav region.
Telekom Srbija će isplatiti dividendu akcionarima u ukupnom bruto iznosu od 2,24 milijarde dinara odnosno u bruto iznosu od 2,8 dinara po akciji, navedeno je u obaveštenju kompanije koje je objavio Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče da očekuje da će pomoć građanima u okviru paketa novih mera biti isplaćena do 15. septembra, a možda čak i do 10. septembra.
U Bačkoj Palanci zvanično je počela realizacija projekta izgradnje mosta preko Dunava, nakon što je izdata privremena građevinska dozvola za izvođenje pripremnih radova.
Američka vlada isplatila je desetine milijardi dolara povraćaja carina koje je prikupila pre nego što ih je Vrhovni sud proglasio nezakonitim, pokazuju budžetski podaci objavljeni u ponedeljak.
Nemačka ima brojne građevinske propise i standarde, ali gradnja može da bude i mnogo jednostavnija. Vlada sada razmatra regulisanje „zgrade tipa E” kako bi i troškovi stanovanja bili znatno niži.
Evropska komisija odobrila je plan Mađarske da poveća kapital državne razvojne banke MFB (Magyar Fejlesztési Bank) za dve milijarde evra, uz uslove koji bi trebalo da ograniče narušavanje konkurencije na finansijskom tržištu.
Evropska centralna banka (ECB) saopštila je danas da je izabrala 36 pružalaca platnih usluga (PSP), među kojima su banke i finansijsko tehnološke platforme, koji će učestvovati u pilot fazi projekta digitalnog evra.
Pred Posebnim odaljenjem za suzbijanje korupcije VJT u Beogradu saslušan je pripadnik Službe za borbu protiv organizovanog kriminala MUP Republike Srbije D.G. (58) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo zloupotreba službenog položaja.
Rat u Ukrajini – 1.601. dan. Ruska vojska je tokom noći lansirala novi snažan napad na Kijev. Kijevska gradska vojna administracija objavila je da je u gradu proglašena vazdušna uzbuna zbog pretnje od upotrebe balističkog naoružanja.
Predsednik Francuske Emanuel Makron lično je pozvao predsednika Srbije Aleksandra Vučića da prisustvuje svečanoj paradi u Parizu, koja se tradicionalno održava svakog 14. jula povodom dana pada Bastilje, prenose mediji.
Novi skandal trese srpsko pravosuđe i otvara pitanje koje više ne može da se gura pod tepih – da li zakon u Srbiji zaista važi jednako za sve ili je pojedincima dozvoljeno da javno prizivaju linč i obračun sa političkim neistomišljenicima, piše 24sedam.
Sukob na Bliskom istoku – 136. dan. SAD su napale "desetine meta" u Iranu preko noći u nedelju – i pokrenule treću uzastopnu noć napada u ponedeljak. Američki predsednik Donald Tramp je prethodno upozorio da će Iran biti "žestoko pogođen danas i sutra".
Šakira će 28. novembra održati koncert kod Velikih piramida u Gizi, čime se posle gotovo dve decenije vraća na jednu od najpoznatijih koncertnih lokacija na svetu. Nastup je deo njene svetske turneje.
Andrija Bajić biće sahranjen 16. jula u 12.30 časova. Nakon komemoracije održane u MTS dvorani, porodica, prijatelji i brojni poštovaoci oprostiće se od muzičara koji je preminuo 7. jula.
Breskve su bogate vitaminima, vlaknima, antioksidansima i kalijumom, pa mogu doprineti zdravlju srca, varenju, vidu i regulaciji krvnog pritiska. Stručnjaci objašnjavaju koliko breskvi je preporučljivo jesti dnevno.
Plan poziva na unapređenje izgradnje okruženja bez duvanskog dima i jačanje službi za prestanak pušenja kako bi se stopa pušenja među osobama starijim od 15 godina smanjila na 20 procenata.
Osobe koje uzimaju antidepresive često teško podnose vrućinu. Vrtoglavica, iscrpljenost i dehidratacija javljaju se brže nego kod drugih. To može da ima opasne posledice.
Nakon što je za Nolanov film "Tenet" iz 2020. godine snimio pesmu "The Plan", Skot je ovog puta, zajedno sa muzičarem Džejmsom Blejkom, uradio novu originalnu numeru pod nazivom "When I'm Home".
Organizatori Zemun Festa saopštili su da je kompletiran muzički program ovogodišnjeg izdanja festivala, koje će biti održano od 19. do 23. avgusta na Zemunskom keju.
Distributerska kuća Taramount Film ističe da je "Odiseja" priča o hrabrosti, časti, iskušenjima i potrazi za domom, inspirisana jednim od najznačajnijih dela svetske književnosti.
Iako bi mnogi glumci takvu ponudu prihvatili bez razmišljanja, Denzel Vošington je ostao dosledan svojim principima, uveren da nijedan uspeh nije vredan odricanja od ličnih uverenja.
Meta je ugasila kontroverznu Muse AI opciju nakon pritiska javnosti i Holivuda. Funkcija je omogućavala da bilo ko bez dozvole pravi deepfake slike koristeći vaše javne objave na Instagramu.
Microsoft konačno uslišio molbe korisnika: Windows 11 pretraga postaje čistija, brža i oslobođena dosadnih reklama i sponzorisanog sadržaja na vrhu rezultata.
Globalne isporuke pametnih telefona pale su u drugom tromesečju ove godine za 11 odsto i dostigle najniži nivo za taj period još od 2013. godine, pokazuju najnoviji izveštaji.
Komentari 15
Pogledaj komentare