Samo Geneks Srbiju spašava

Srbi su ponovo izvukli slavni Geneks iz rukava, kao jedan od aduta u najnovijoj beogradskoj priči koja se bazira na četiri stuba spoljne politike Borisa Tadića - Briselu, Vašingtonu, Moskvi i Pekingu, s tim da su u novoj arhitekturi nesvrstani tretirani kao potporni zidovi.

Fokus

Izvor: Aleksandar Apostolovski

Četvrtak, 17.12.2009.

19:42

Default images

Ako je Tadić shvatio da je osnovnu filozofiju preživljavanja na ukletom istočnom limesu zapadnog Balkana već smislio Tito, bilo je logično pretpostaviti da mu u reinkarnaciji stare ideje nedostaje ključno ekonomsko oružje: jednako slavni i mistični državni spoljnotrgovinski holding.

Ideju o stvaranju replike Geneksa objavio je jedan od najjačih srpskih igrača u Rusiji Branislav Grujić, predloživši da se osnuje nova centralna državno-privatna izvozna kompanija koja bi postala nova-stara poluga u prodoru srpskih kompanija na daleki i bratski istok.

“Jugoslavija nikada nije išla direktno na sovjetsko tržište. Srpski privrednici su izvozili direktno u Nemačku, Austriju, Grčku, Italiju... S Rusijom je bilo, međutim, drugačije. I danas nam, dakle, treba velika izvozna kuća koja zna taj specifični ’know-how’ za Rusiju. Nešto slično nekadašnjem Geneksu. Taj uslovno nazvani novi Geneks trebalo bi da pomognu Fond za razvoj i Agencija za podsticaj izvoza, i on bi bio servis manjim proizvođačima koji imaju kvalitetne proizvode i mogu da konkurišu na ruskom tržištu”, lansirao je ideju moćni privrednik iz Beograda u intervjuima Politici i Večernjim novostima, što po logici stvari govori da ovaj plan nije samostalni izlet maštovitog bogataša u nepoznato.

Grujić je sve samo ne čovek koji tek tako razmišlja o životu i oživljavanju socijalističko-samoupravne kompanije koju je pratila legenda da je uticajnija od same države.
Branislav Grujiæ (foto: Vreme)
Grujić, za prijatelje Gruja, sada gradi visoku poslovnu školu u Moskvi, vrednu 100 miliona dolara, koja bi trebalo da školuje menadžere sposobne da prate eksplozivni rast ruske ekonomije.

Ideja o stvaranju istočnog odgovora na čuvenu Londonsku školu ekonomije je Putinova, a podcrtavajući njenu važnost, za glavnog nadzornog organa je imenovao svog naslednika na tronu, Dmitrija Medvedeva.

Izvođač radova je Grujićeva kompanija PSP-Farman, koja u samom centru Moskve, u krugu od pet kilometara od Kremlja, gradi još tri hotela s pet zvezdica na jednoj od najskupljih lokacija na svetu. Vrednost njegovih ugovora u Rusiji procenjuje se na milijardu dolara.

Netipični predstavnik nove klase srpskih bogataša, rođeni Beograđanin i nekadašnji asistent Mašinskog fakulteta u Beogradu, zet slavnog Zvezdinog fudbalera Bore Kostića i sam je ponikao iz nenadmašene škole jugoslovenske spoljne trgovine. Trgujući vešto deonicama, otkupio je Jugodrvo i postao ortak Filipa Ceptera s kojim je u partnerskim odnosima u Rusiji.

S još jednim od divova, Miroslavom Miškovićem, planira da osvoji Ukrajinu širenjem lanaca supermarketa. Bio je izuzetno blizak Zoranu Đinđiću, koga je trebalo da poveže s Putinom.

Njegove veze s ruskim establišmentom daleko su veće nego što ih prikazuje, jer se, navodno, tek nekoliko puta rukovao s Medvedevom. Na dan ubistva premijera Đinđića, 12. marta 2003. u rokovniku Đinđićeve sekretarice pisalo je: “Stigao Gruja iz Moskve”. Ta poruka istaknuta je u dokumentarnom filmu o ubistvu premijera.

Grujić sada ima sledeću ideju: Srbija s Rusijom ima sporazum o slobodnoj trgovini koji se odnosi na 90 posto proizvoda i jedina je zemlja izvan Zajednice nezavisnih država koja ima takvu privilegiju.
Miroslav Miškoviæ
Uprkos tome, najveći deo biznismena u Rusiju dolazi “grlom u jagode”. Pokušavaju da prodaju svoj proizvod, a nisu upoznati s elementarnim stvarima. Jer, rusko tržište više je nego specifično. Puno je administrativnih prepreka, od sletanja na aerodrom do dolaska u hotel vlada poseban sistem miksa ultratržišne ekonomije u zaletu i starih pravila.

“Kada dođete u Moskvu, potreban je lokalni predstavnik ili predstavništvo koje vas može dočekati, organizovati, povesti... razumeti partnere i proceniti tržište. Mali proizvođači to ne mogu, za to nemaju ni vremena. I Kina ili Japan imaju centralizovana predstavništva. Velike izvozne kuće obavljaju poslove za male kompanije”, tvrdi Grujić.

Prema legendi o uspehu u Rusiji, među srpskim igračima uglavnom prevladava teza da je dovoljno poznavati Jevgenija Primakova, pater familiasa današnje ruske političke elite, nekadašnjeg šefa KGB-a, a kasnije premijera Rusije u doba Jeljcina.

Ali Grujić, koji je istovremeno i kopredsednik Rusko-srpskog biznis dijaloga, smatra da se cela Europa sada ponaša kao Srbija u vreme sankcija. Na jednom biznis forumu na Bledu to je dokazivao stranim sagovornicima. Oni sada u trgovini pribegavaju kompenzacijama, što Srbija odavno radi. Čak im je u šali rekao da dođu u Zastavu i vide kako će izgledati BMW ako ne preduzmu neke korake.

Tu sledi priča o novom Geneksu za Rusiju. Stara ideja u novom pakovanju. Ona je motivisala i Miroslava Miškovića da, gradeći svoj Delta holding, zapravo stvori svoj osobni Geneks, centralizovanu megakorporaciju po ugledu na Titovu ekonomsku i obaveštajnu centralu osnovanu 1952. godine.

Od malog spoljnotrgovinskog preduzeća sa 19 zaposlenih, Geneks se do 1991. razvio u privrednog giganta koji je obavljao više od 10 posto jugoslovenske spoljne trgovine, imao preko 60 punktova u svetu, više od 900 velikih poslovnih partnera u zemlji i 1.500 u inostranstvu, preko deset hiljada agenata u turoperatorskim poslovima, dovodio godišnje oko 900 hiljada turista u Jugoslaviju, imao hotele u Beogradu, na obali Jadrana i Kopaoniku, modernu flotu od devet Boingovih aviona i više od pet hiljada zaposlenih.

I na kraju balade, pogodite ko je kupio Geneks? Naravno, Miroslav Mišković. I to je zapravo “copy paste” mantra nove srpske ekonomske misli: ako je uspeo Tito, pa ga je sledio Mišković, nije li stvaranje novog Geneksa, najpre za Rusiju, a potom za sva četiri stuba Srbije, igra na dobitnu kartu?

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

24 Komentari

Možda vas zanima

Srbija

Nove cene cigareta

Od 1. maja važiće novi iznosi akciza usklađeni sa prošlogodišnjom inflacijom od 7,6 odsto. Prema novim informacijama, već su ukalkulisane nove cene cigareta.

9:47

29.4.2024.

15 h

Podeli: