Osnivanje prvog domaćeg investicionog fonda ponovo je pokrenulo lavinu pitanja o mogućnostima građana da ulože svoju ušteđevinu. Stegnuti između gotovo nikakve edukacije i teškog nasleđa prošlosti, koju su obeležile finansijske prevare, većina građana još vidi veliki rizik čak i u onim ulaganjima koja su po definiciji manje rizična od držanja novca u slamarici. Da li dolaze bolji dani?
Autor: Biznis i finansije Nenad Gujaničić
Još od davnina višak raspoloživih sredstava pojedinci su nastojali da pametno investiraju. Ono što se vremenom menjalo jeste stalni rast broja alternativa kojima građani to mogu činiti u skladu sa iznosom sredstava kojima raspolažu i naročito u pogledu rizika koji su spremni da preuzmu. Razvojem tržišta nije narušena osnovna relacija rizik – prinos, odnosno prosta činjenica da viši nivo rizika donosi i veći prinos.
Naravno, veći rizik ne garantuje i automatski veću zaradu, već samo pretpostavlja da će neko prihvatiti taj nivo rizika samo ukoliko mu se ponudi mogućnost veće zarade.
Tako državni zvaničnici Etiopije moraju ponuditi mnogo veću zaradu na obveznice koje emituju nego čak neke renomirane kompanije jer bi u protivnom postojala opasnost da se ne prikupe potrebna sredstva. Koliki je rizik neke investicije najbolje se vidi na tržištu, ali s obzirom da je investiranje proces čiji se rezultati vide tek u budućnosti, svaki investitor mora samostalno da prognozira sudbinu alternativnih investicija i u skladu sa tim da uloži svoja sredstva.
Razvoj tržišne ekonomije u Srbiji doneo je građanima mogućnosti da investiraju svoja sredstva na razne načine, ali ne toliko raznovrsne kao što je to u razvijenim tržišnim ekonomijama. Tokom protekle godine građani su se mogli opredeliti za nekoliko vrsta investicija od kojih je svaka sa sobom nosila izvesne opasnosti i prednosti u odnosu na druge.
Najmanje rizične, pa samim tim i investicije sa najnižim prinosom, jesu štedni ulozi u banci koji se na devizna sredstva, u zavisnosti od valute i visine štednje kreću do nivoa od 5 odsto. U poslednje vreme pojačava se marketinška aktivnost banaka koje u raznim vidovima saopštenja garantuju i veću stopu prinosa, ali se može reći da realna bruto zarada na deviznu štednju u protekloj godini nije prelazila 5 procenata. Ovi štedni ulozi su najmanje rizični, ali o tome da ipak ništa nije sigurno najbolje mogu posvedočiti inicijalni vlasnici obveznica stare devizne štednje koji su to postali zamrzavanjem njihove ušteđevine.
Posle banaka najsigurnije investicije predstavljaju nekretnine koje beleže, barem u prestonici Srbije, stalan rast vrednosti. Najveći nedostatak ovih investicija jeste što ih mogu preduzeti samo građani koji raspolažu znatnim novčanim sredstvima. Zarade na izdavanju stanova na godišnjem nivou kreću se između 4 i 6 odsto, ali je neophodno uložiti značajnu sumu novca da bi se došlo do statusa rentijera.
Osim diverzifikacije rizika, svaki investitor bi morao da poznaje biznis kojim se kompanija bavi, odnosno da izbegava investicije u kojima se ne može sa velikom izvesnošæu utvrditi odakle dolazi novac
Spomenute obveznice stare devizne štednje nose sa sobom prinose u rasponu 5-7 odsto i to u zavisnosti od kretanja tržišta i serije koja se kupuje. Nominovane su u evrima, te ne podležu inflaciji domaće valute. Mogu se kupovati na Beogradskoj berzi, ali su zbog veoma smanjenih prinosa kupci uglavnom veliki portfeljni investitori (obično su to banke). Pre samo koju godinu godišnja zarada na ovu vrstu hartija od vrednosti iznosila je preko 20 procenata, što samo govori o smanjivanju rizika i podizanju efikasnosti domaćeg tržišta kapitala.
Štedni dinarski ulozi bili su prilično isplativi tokom 2006. pre svega zato što je posle niza godina prvi put došlo do jačanja dinara u odnosu na evro i to za 7,6 odsto. Kamatne stope na godišnjem nivou većine banka iznosile su oko 15-ak odsto, a pozitivno kretanje kursa samo je povećalo bruto prinos štediša. Iako se oporavak bankarske štednje uglavnom vezuje za devizna sredstva, dinarska štednja se tokom protekle godine uveliko isplatila njihovim nosiocima.
Tokom protekle godine domaći državljani su mogli kupovati i prilično atraktivne štedne zapise Narodne banke koji su u početku nosili godišnju stopu prinosa od čak 24 odsto. Većina finansijskih analitičara je smatrala da na ovaj način država percipira veoma visoku stopu godišnje inflacije, ali je jačanje kursa dinara dodatno pomoglo domaćim fizičkim licima da dobro profitiraju u ovoj vrsti investicija. Serije nakon početne nosile su niže zarade, ali su i one bile više nego atraktivne kada se uporede sa rizikom koji nose.
I na kraju liste su akcije sa godišnjim prinosima koji se ne mogu predvideti, naročito na kraći vremenski period. Ipak, činjenica da je indeks najlikvidnijih akcija Belex 15 porastao u 2006. 58 procenata, dovoljno govori da je ova vrsta ulaganja, uz pametnu diversifikaciju rizika, mogla doneti veoma dobar prinos. Prostim rečima, da je neki investitor uložio novac u korpu najlikvidnijih akcija na domaćem tržištu, ostvario bi bruto zaradu veću od 50 procenata tokom protekle godine. Ipak, mora se spomenuti da je rizik ulaganja u akcije najveći, te je neophodna veoma jasna strategija kako se ne bi obistinio samo drugi deo relacija prinos/rizik. Ova vrsta investiranja je takođe podložna dejstvu inflacije koja je veoma važan faktor s obzirom na dugoročan karakter ulaganja. Tokom prošle godine devizni kurs je ipak išao u korist akcionara, naročito onih koji su u ulaganje krenuli početkom godine.
Akcije i rizik
Osokoljeni pričama o priličnim zaradama koje su njihovih prijatelji, poznanici i rođaci ostvarili na Beogradskoj berzi, sve veći broj građana se opredeljuje da investira slobodna sredstva u vlasničke hartije domaćih kompanija. Nažalost, zbog veoma slabog nivoa informisanja i edukovanosti, većina njih nije ni svesna koliki stepen opasnosti postoji na berzanskom tržištu. U skladu sa tim, nemali broj investitora ne preduzima gotovo nikakve strategije kako bi taj rizik smanjio, što u principu može biti veoma opasno čak i na kraće staze.
Iako je protekla godina donela veliki rast indeksa najlikvidnijih akcija na Beogradskoj berzi, mora se pomenuti da je veliki deo tog skoka bio posledica enormnog povećanja vrednosti akcija banaka. Tako su investitori koji su kupovali akcije isključivo iz bankarskog sektora mogli ostvariti natprosečne zarade, ali su sa sobom nosili rizik jednosektorske investicije čije bi kolebanje moglo ugroziti celokupna uložena sredstva. Naravno, pojedini investitori su svesno „gurali“ većinu sredstava u bankarski sektor jer su verovali u njegovu potcenjenost, dok je velika većina bez jasne strategije negirala osnovni princip investiranja u hartije od vrednosti, a to je diversifikacija.
Baš kao što je veliki rast akcija banaka doneo snažan pozitivan skok portfeljima investitora koji su se kladili na banke, suprotan scenario bi ugrozio celokupnu ušteđevinu ovih ulagača. Da su se, primera radi, desile neke negativne stvari vezane za bankarski sektor, celokupan njihov portfelj dospeo bi u krizu, te bi naknadni pokušaji razbijanja rizika na veći broj hartija bili osuđeni na neuspeh. Teorija investiranja govori da sa 15-20 dobro odabranih akcija u svome portfelju investitor može u potpunosti eliminisati nesistematski rizik, dok tržišni rizik uvek postoji i njega bilo kakva diversifikacija ne može otkloniti.
Prinos koji bi se ostvario tokom 2006. godine da su investirana sredstva u akcije na Beogradskoj berzi
Akcija
Promena (u%)
Bankarski sektor
Agrobanka ad Beograd
+228,84
AIK banka ad Niš
+102,89
Panonska banka ad Novi Sad
+ 52,38
Čačanska banka ad Čačak
+103,13
Farmacija
Hemofarm ad Vršac*
+54,99
Zdravlje ad Leskovac
+13,41
Građevinarstvo
Planum ad Zemun
-37,25
Energoprojekt ad N. Beograd
+43,28
Ratko Mitrović ad Beograd
+17,53
Konditorska industrija
Banini ad Kikinda
0
Bambi ad Požarevac
+10,17
Jaffa ad Crvenka
0
Mlekarska industrija
Imlek ad Beograd
-15,31
Novosadska mlekara ad N. Sad
-21,37
Subotička mlekara ad Subotica
-13,79
Metalna industrija
Alfa plam ad Vranje
+15,00
Metalac ad G. Milanovac
+ 2,63
*ovaj prinos akcionari Hemofarma bi ostvarili do avgusta kada je ova kompanija preuzeta od strane nemačke Štade
“Mentalitet krda” u veæem broju nauènih istraživanja je dokazan na finansijskom tržištu, te bi nagle i brzoplete kupovine i prodaje trebalo izbeæi
Osim diverzifikacije rizika, svaki investitor bi morao da poznaje biznis kojim se kompanija bavi, odnosno da izbegava investicije u kojima se ne može sa velikom izvesnošću utvrditi odakle dolazi novac. Naravno, nije neophodno da pojedinac zna tehničke stvari vezane za vrstu posla kojom se firma bavi, ali bi bilo poželjno da zna i razume odakle ona generiše profit. Špekulacije koje postoje na svim berzanskim tržištima, poznaje i domaće tržište kapitala, te skoro da nema nedelje da neko ne preporučuje akciju koja će sigurno porasti nekoliko desetina procenata na kratak rok, bez prave argumentacije zašto bi to moralo da se desi.
Naravno, treba biti veoma dobro informisan prilikom ulaganja na berzi i nikada ne slediti slepo ostale učesnike na tržištu. “Mentalitet krda” u većem broju naučnih istraživanja je dokazan na finansijskom tržištu, te bi nagle i brzoplete kupovine i prodaje trebalo izbeći. Takođe, savete domaćih “gurua” investiranja treba uzimati sa velikom rezervom pre svega zato što je u tranzicijskom rastu često i metoda pikada davala rezultate bolje od “najvećih” domaćih eksperata.
Ove godine počeće da radi i veliki broj domaćih investicionih fondova, pa će građani koji nemaju dovoljno znanja, vremena i sredstava, poklanjanjem poverenja ovim finansijskim institucijama moći u potpunosti da diversifikuju rizik čak i sa najmanjom sumom novca. Koliko će biti uspešni, zavisiće od mnogih faktora, a pre svega od umešnosti portfolio menadžera, ali će učinak svakako biti bolji od prinosa koji nude slamarice.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Subotička kompanija ElevenEs gradi prvu fabriku baterija za električna vozila u Evropi, uz podršku Caterpillara, a u ovoj fabrici biće zaposleno 250 radnika.
Banke i drugi pružaoci platnih usluga u Crnoj Gori više ne smeju da primaju gotovinske uplate od 10.000 evra ili više kada se one odnose na prodaju nekretnina, motornih vozila, plovila, vazduhoplova i druge vredne pokretne i nepokretne imovine.
Kina i Brazil su se saglasili da prodube saradnju i "zajednički se odbrane od spoljnih izazova", dok su istovremeno Sjedinjene Američke Države predložile uvođenje novih kaznenih carina od 25 odsto na deo brazilskog uvoza.
Borbeni avioni J-10CE, proizvedeni u Kini i korišćeni u pakistanskom ratnom vazduhoplovstvu, ostvarili su devet pobeda bez ijednog poraza protiv katarskih Eurofighter Typhoona u simuliranim vazdušnim borbama tokom zajedničke vojne vežbe početkom 2024. godine.
Specijalni predstavnik za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom i generalni direktor Ruskog fonda za direktna ulaganja (RDIF) Kiril Dmitrijev izjavio je da su evropske zemlje izgubile približno tri biliona evra zbog odbijanja ruskih energenata.
Predlog novog Zakona o porezu na dodatu vrednost (PDV) koji bi počeo da se primenjuje od dana pristupanja Srbije Evropskoj uniji, predviđa širok spektar oslobođenja od PDV-a za delatnosti od javnog interesa, finansijske usluge i određene transakcije unutar EU.
MOL grupa i njeni partneri u zajedničkom ulaganju ostvarili su prvu proizvodnju gasa na polju Azeri-Chirag-Gunashli (ACG) u Azerbejdžanu, gde su ranije identifikovana ležišta neasociranog prirodnog gasa (NAG) ispod i iznad postojećih naftnih rezervoara.
Evropska komisija (EK) je danas najavila otvaranje procedure protiv Bugarske zbog prekomernog budžetskog deficita, samo nekoliko meseci nakon što je ova zemlja ušla u evrozonu.
Posetioci Oktoberfesta moraće i ove godine da izdvoje više novca za pivo. Litar košta između 14,80 i 15,90 evra, saopštio je grad Minhen - prag od 16 evra nije probijen.
Rat u Ukrajini – 1.561. dan. Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da ni Rusija ni Ukrajina nisu spremne da učine ustupke u pregovorima o okončanju rata, pre svega ruska strana i naglasio da je to potrebno kako bi se postigao mir.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je BIA uputila upozorenje predsedniku Aleksandru Vučiću u vezi sa njegovim putovanjem u Crnu Goru, navodeći da postoji visok bezbednosni rizik, ali da predsednik ipak ne namerava da otkaže posetu.
Lider Demokratske narodne partije Crne Gore Milan Knežević apelovao je na predsednika Srbije Aleksandra Vučića da razmotri odlaganje posete Crnoj Gori, nakon događaja na aerodromu u Tivtu i, kako je naveo, zabrinjavajuće bezbednosne situacije.
Iako trešnje važe za jedno od mnogima omiljenih voća, trebalo bi da budete oprezni sa njihovom konuzumacijom ako imate neke od ovih zdravstvenih problema.
Pirinčane galete popularne su u fitnes ishrani. Mogu biti zdrave jer sadrže antioksidanse i vlakna, a smeđe varijante nude cela zrna žitarica i dodatnu nutritivnu vrednost, ako ih jedete umereno.
Svetska zdravstvena organizacija saopštila je danas da je u Demokratskoj Republici Kongo potvrđeno 344 slučaja ebole, kao i da je 60 pacijenata preminulo od te bolesti.
Zdravstveni stručnjaci istakli su da temeljno žvakanje poboljšava varenje i može imati pozitivan uticaj na mozak, pa čak pomoći i u borbi protiv Alchajmerove bolesti.
Kompanija Procter & Gamble i brend Ariel predstavljaju Ariel The Big One, najnaprednije kapsule za pranje do sada, dizajnirane da odgovore na savremene izazove u pranju veša – velike ture vaše, tvrdokorne fleke i potrebu za jednostavnijom rutinom.
Glumica Nastasja Kinski želi da reditelj Vim Venders ukloni seksualizovanu scenu iz svog filma "Pogrešan potez" (1975), u kojoj se ona pojavila u toplesu kada je imala 13 godina.
Kler Sturmer, majka glumice Zendaje, oglasila se zagonetnom porukom nakon finala treće sezone popularne serije "Euforija", u kojoj je otkrivena tragična sudbina lika njene ćerke, Ru Benet.
Čuveni američki roman za decu "Čarobnjak iz oza" iz 1900. godine, koji je imao čuvenu muzičku adaptaciju 1902. godine na Brodveju i kultnu filmsku verziju iz 1939. godine, dugi niz godina se igra i kao predstava za decu.
Hungarian Prime Minister Péter Magyar announced today that a comprehensive agreement has been reached with the Ukrainian authorities to expand the rights of Hungarians in the Zakarpattia region in western Ukraine.
US Secretary of State Marco Rubio said that the US military operation in Iran, codenamed “Epic Fury,” has concluded, adding that the United States is acting within the scope of defensive measures in the ongoing exchange of strikes with Iran.
After the United States launched a missile at a Botswana-flagged vessel in the Strait of Hormuz, Iran fired ballistic missiles at US military bases in the Persian Gulf. The United States carried out strikes on Qeshm Island.
At the Higher Public Prosecutor’s Office in Belgrade, Veselin Milić was questioned again today regarding the criminal offences of failure to report a criminal offence and its perpetrator, and aiding an offender after the commission of a criminal offence.
Alphabet, pod čijim vlasništvom je i Google, objavio je prikupljanje vlasničkog kapitala u iznosu od čak 80 milijardi dolara, i to sa isključivim ciljem ulaganja u svoju AI infrastrukturu.
Fiat je objavio nove fotografije dva kompaktna SUV-a koja će se na svetskim tržištima pojaviti do kraja godine, dok prodaja u Evropi počinje tokom druge polovine 2026.
Zlato bi trebalo da simbolizuje prestiž, moć i bogatstvo. Međutim, nakon dužeg pogleda na najnoviju preradu koju potpisuje Mansory, mnogima će na pamet pasti sasvim drugačije reči.
Ako se ostvare planovi kompanije Rivian, autonomna vožnja nivoa 4, pri kojoj automobil može da se kreće bez ikakve intervencije vozača, mogla bi da postane stvarnost već 2028. godine.
Kineski proizvođač električnih vozila BYD prekinuo je niz od osam uzastopnih meseci pada globalne prodaje na godišnjem nivou, ali je oporavak došao gotovo isključivo zahvaljujući izvozu.
Komentari 4
Pogledaj komentare