Vlasnici stada ovaca u Sivcu bezuspešno tragaju za čobanima. Iako im gazde nude mesečnu zaradu od 30.000 dinara, još se niko nije javio na ponuđene oglase.
Upravo zbog toga, ministarstvo rada planira da olakša uvoz radne snage iz inostranstva, jer se ispostavlja da u Srbiji nema ko da radi. Deluje nemoguće, ali nije: od 912 hiljada nezaposlenih, njih 140 hiljada odbilo je ponuđeno zaposlenje, pa su na tri meseca brisani sa evidencije Službe zapošljavanja.
Stručnjaci smatraju da je tri meseca malo i predlažu godinu dana jer po njihovom mišljenju kome zaista treba posao, on prihvata ono što se nudi, dok ne nađe ono što želi.
Prosečni nezaposleni u Srbiji ima 38 godina, posao traži 44 meseca, ima završenu srednju školu, u službu za zapošljavanje se javlja svaka tri meseca da bi mogao da dobije besplatnu zdravstvenu zaštitu, mesečnu novčanu nadoknadu od osam do 17 i po hiljada dinara i privilegije pri plaćanju komunalija, obdaništa, javnog prevoza.
Ipak, nezaposleni se razlikuju po tome koliko su spremni da prihvate posao van svoje struke. Neki poput Nikole Starovića, diplomiranog pravnika koji radi manuelni posao, tj. obrađuje kamen, ne odbijaju posao koji im država nudi.
Drugi, poput ekonomiste Spomenke Stojanović koja traži posao tri meseca, su spremniji da sačekaju neko vreme kako bi našli posao u struci ili bar sličan posao. Podaci pokazuju da ponuđene poslove najčešće odbijaju građevinci. Razlog je, ekonomski gledano, logičan - na crno mogu da zarade i tri puta više nego da prihvate poslove koje im država nudi. Privatnici neprijavljenim radnicima plaćaju 30.000 dinara mesečno, dok država za isti posao nudi 13 hiljada dinara, ali plaća i poreze i doprinose. Sledeći na listi takozvanih „izbirača“ su mesari, pekari, ugostitelji.
Da bi uveo konkurenciju i pokazao kako je bolje raditi i za malu platu, nego sedeti besposlen, ministar rada Slobodan Lalović nedavno je najavio da će biti olakšano zapošljavanje radnika iz inostranstva. On je objasnio da takav predlog postoji u novom zakonu o zapošljavanju, koji je u skupštinskoj proceduri.
Brojke govore da od 912 hiljada nezaposlenih, više od polovine posao traži duže od dve godine. Trećina njih je bez ikakvih kvalifikacija i nema mogućnosti da bira posao. Poslodavci sve češće nove radnike primaju na određeno vreme, koje se može tretirati kao probni period. Branislav Čanak, predsednik sindikata Nezavisnost, ali i član Upravnog odbora Službe za zapošljavanje, kaže da naši radnici nisu navikli da menjaju poslove i da se uglavnom teško prilagođavaju.
“Naši ljudi to nose iz socijalističkog vremena, jer su navikli da njihovi očevi i majke čitav život rade u jednoj firmi. Sada toga nema i oni treba da se obuče i prilagode novim potrebama” kaže Branislav Čanak, predsednik sindikata Nezavisnost.
Da bi stekli nova znanja potrebna poslodavcima, nezaposleni mogu da pohađaju kurseve kompjutera, stranih jezika, pojedinih zanata, koje besplatno organizuje služba za zapošljavanje.
Lovac na pametne glave
Osim manje atraktivnih poslova kao što je građevina ili čuvanje ovaca, i ona radna mesta koje zahtevaju visoke kvalifikacije nije lako popuniti. Da bi došli do odgovarajućih kadrova, velike kompanije angažuju specijalizovane agencije.
„Hedhanter“ (headhunter) ili „lovac na kadrove“ Sonja Cagronov kaže da poslodavci koji se odlučuju da potraže njene usluge uglavnom traže ljude koji su dobri rukovodioci, menadžere koji umeju da vode druge ljude, da dobro organizuju posao kao i da ostvare dodatni profit za kompaniju u kojoj rade. „Druga grupa je talent-menadžment (upravljanje talentima), gde je zapravo cilj da identifikujemo mlade ljude koji imaju potencijal za razvoj, a koje će kompanije obučiti u vezi sa onim što je bitno za te kompanije, u skladu sa nekim svojim sistemom vrednosti i na te kadrove će računati na duži rok“, kaže ona.
Intervjui sa poslodavcem uglavnom imaju nekoliko krugova. U prvom se traži da kandidat pokaže koliko vlada nekim poslom i prikaže određena znanja, iskustvo ukoliko je to potrebno i određene veštine (poznavanje rada na računaru, jezik tj. elementarna pismenost). Bitan je i profesionalno personalni profil osobe koju želimo da zaposlimo.
Neko treba da bude komunikativan, pozitivan, ljubazan, da zna da radi u timu, fleksibilan, tolerantan ...
„Ukoliko radite direktno sa klijentima na šalteru nikako ne bi bilo zgodno da imate neku svađalicu koja je namrgođena od jutra do mraka, jer to neće biti baš dobro za klijente te banke“, objašnjava Cangronov.
„Cilj intervjua nije ne pokazati nijednu manu, ne priznati nijednu manu, već da čovek pokaže da ima uvid u to šta su mu jače strane da je svestan toga šta mogu biti nedostaci, ali da kontinuirano radi na tome da ili to otkloni ili da ne dozvoli da se to manifestuje u poslu“, kaže ona uz savet da se direktna pitanja koja se odnose na platu i radno vreme ne postavljaju tokom prvog intervjua.
„Nije dobro postavljati direktna pitanja tokom prvog intervjua. Preporučuje se da ih kandidati postave, kada uđu u uži izbor“, savetuje ona.
Osim novca, mogućnosti za napredovanje i kreativnosti koje neko radno mesto pruža, postoje i drugi argumenti za biranje određenog posla. Nekada se ljudi ipak odlučuju za poslove koji su manje kreativni, manje plaćeni ukoliko procene da to od njih neće tražiti neki izuzetan napor, da misle o poslu, da ostaju prekovremeno, bez obzira što bi možda na takvom poslu imali veće izglede da se lično usavršavaju.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Spor ekonomski rast će gurnuti Francusku sa liste deset najvećih svetskih ekonomija u roku od pet godina, pokazuju globalne prognoze Međunarodnog monetarnog fonda.
Filijala Carrefoura u Grčkoj potpisala je ekskluzivna prava za zastupanje Carrefoura i na srpskom tržištu, saznaje Retail Serbia. Kompanija Retail & More A.E. planira da dovede Carrefour u Srbiju, ali i na još nekoliko tržišta na Balkanu.
Prodaja automobila "lada" u Rusiji u aprilu je porasla za skoro 65 odsto u odnosu na prethodnu godinu i dostigla 45.600 modela, čime je oboren mesečni rekord brenda u poslednjih 12 godina, navodi se u saopštenju ruskog proizvođača automobila "AvtoVAZ".
U Evropskoj uniji je 2023. godine 7,1 odsto zaposlenih radilo 49 ili više sati nedeljno, što spada u dugo radno vreme, pokazuju podaci koje je objavio Evrostat.
Lanac kafeterija Starbaks je u periodu od januara do marta, koji za kompaniju predstavlja drugi fiskalni kvartal, zabeležio prihod od 8,56 milijardi dolara i prilagođenu zaradu po akciji od 68 centi.
Izvršni direktor njujorške bankarske korporacije Goldman Saks Ričard Nod saopštio je da kompanija ukida orgraničenje na bonuse bankara, što će omogućiti najboljim bankarima da zarade i 25 puta više od njihove godišnje plate.
Prema podacima koje je objavio Ekonomski institut u Zagrebu, potražnja za radom u Hrvatskoj je u aprilu ove godine manja za 5,4 posto u odnosu na isti mesec prošle godine.
Američki obaveštajni zvaničnici procenili su da Rusija i Kina sada još bliže sarađuju u vojnim pitanjima, uključujući potencijalnu invaziju na Tajvan.
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan oglasio se nakon odluke ove zemlje da obustavi sve trgovinske odnose sa Izraelom i govorio o tome zašto je Ankara donela ovu odluku.
Još dve nedelje ostalo je do kraja popisa na Kosovu, a tzv. premijer Aljbin Kurti saopštio je da ima više od milion registrovanih građana, prenosi Reporteri.
Potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke, Vladimir Orlić, oglasio se na svom Tviter nalogu gde je odgovorio Mihaelu Rotu na njegove kritike o novom sastavu Vlade Srbije, prenose Novosti.
Komentari 20
Pogledaj komentare