Srpske firme povećale dobit 4,5x, rast i dvocifren
Najveća domaća akcionarska društva u prvih šest meseci 2017. godine zabeležila su rast prihoda od 20 procenata, dok su dobit povećala 4,5 puta, znatno nadmašivši skroman rast srpskog BDP-a.
Izuzetno nizak rast privredne aktivnosti u Srbiji u prvoj polovini godine, u vreme kada ekspanziju doživljavaju zemlje regiona i ključni partneri u EU, verovatno bi mogao iznenaditi samo one koji nemaju nikakvog dodira sa vođenjem biznisa u našoj zemlji. Neatraktivan privredni ambijent, favorizovanje odabranih tržišnih učesnika i neefikasno vođenje državnih preduzeća glavni su razlozi zaostajanje naše privrede, umesto odomaćene tužbalice o vremenskim nepogodama.
S druge strane, delić privrede kotiran na berzanskom tržištu, koji nosi zadivljujuću crtu transparentnosti za ovdašnje prilike (i samo za ovdašnje), pokazuje značajan napredak poslovne aktivnosti. Naravno, ova ekspanzija se može delimično pripisati i jednokratnim faktorima (rast cene sirove nafte, izostanak bankarskih otpisa), ali ostaje činjenica da je većina kompanija svrstanih u indeksnu korpu Belex15 značajno unapredila poslovne rezultate u prvih šest meseci.
Iako mnoge od ovih kompanija imaju većinskog vlasnika (negde je to čak i država), a nivo korporativne kulture je kudikamo niži od evropskog proseka, ne može se negirati da je i ova skromna otvorenost ka investitorima doprinela boljem poslovnom rezultatu. Sama činjenica da ove kompanije moraju objavljivati periodične finansijske izveštaje, prolaziti kroz procedure koje se mogu podvesti pod aktivnosti „polaganja računa“ akcionarima, povećavaju kontrolu njihovih upravljača i donose bolji rezultat. Naravno, mnogo efikasnije tržište kapitala koje bi imalo jake institucije, podršku države i zasnivalo se na strogom poštovanju prava manjinskih akcionara, donelo bi višestruko veće učinke, ali o ovome će očito teško svedočiti aktuelne generacije.
Naftna industrija Srbije (NIS) je i u prvih šest meseci zadržala poziciju najdominatnije kompanije u zemlji, samim tim i na Beogradskoj berzi, značajno popravivši finansijske pokazatelje. Ovome je najviše doprineo oporavak cene sirove nafte, ali i višegodišnja posvećenost uprave i većinskog vlasnika izgradnji liderske pozicije u regionu. Drastično poboljšanje krajnjeg rezultata zabeležila je i Komercijalna banka, u prvom redu usled odsustva troškova otpisa i rezervisanja koji su u protekle dve godine ovoj banci doneli gubitke.
Ovu banku očekuje proces privatizacije što samo po sebi, kao i u slučaju Aerodroma „Nikola Tesla“, nosi povećanu odgovornost njenih upravljača i daje izvestan doprinos poboljšanju rezultata. Osim NIS-a i Aerodroma, dvocifrene stope rasta prihoda zabeležili su građevinari Energoprojekt holding i Jedinstvo iz Sevojna, te Impol Seval, premda se nalazi usred sprovođenja obimnog investicionog ciklusa.
Pad prihoda zabeležila je Komercijalna banka, usled nastavka opšteg pada kamata i smanjenja kredinog portfolija banke, i Sojaprotein koji već nekoliko godina prolazi kroz krizu duga kojoj se još uvek ne nazire kraj.
Upravo je Soja bila jedina kompanija iz indeksne korpe sa negativnim krajnjim rezultatom za prvih šest meseci tekuće godine. NIS i Komercijalna su drastično popravili ovu bilansnu poziciju, dok su dvocifrene stope rasta profita registrovali Energoprojekt holding, Alfa plam, Jedinstvo iz Sevojna te Messer Tehnogas.
Članice indeksne korpe ove godine su akcionarima isplatile preko sedam milijardi dinara dividende iz prošlogodišnje dobiti, a za očekivati je da će sledeće godine raspodela biti daleko berićetnija. Međutim, ono što je bitnije od visine ovih brojki, jeste činjenica da kontinuirane isplate dividendi daju potvrdu verodostojnosti bilansa ovih korporacija, što se nažalost teško može reći za veliki deo ostatka privrede.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić obišao je radove na izgradnji obilaznice oko Gornjeg Milanovca koja će, kako je rekao, biti završena do kraja septembra, a koštaće oko 30,5 miliona evra.
Predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da Rusija odbacuje mogućnost ustupka dela novih regiona u zamenu za imovinu zamrznutu na Zapadu.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu zabrinut je da bi Međunarodni krivični sud (ICC) mogao da izda nalog za njegovo hapšenje, kao i drugih visokih izraelskih zvaničnika, objavili su mediji u subotu, prenosi Anadolija.
Predsednik Palestinske samouprave (PA) Mahmud Abas danas je upozorio da će izraelska vojska započeti kopnenu ofanzivu na grad Rafa, u južnom Pojasu Gaze, u narednih nekoliko dana.
Komentari 4
Pogledaj komentare