Objavljen plan za Knez Mihailovu: Biciklističke staze, novi muzej, krak metroa
Na sajtu grada Beograda danas je objavljen Plan detaljne regulacije šireg područja uz Knez Mihailovu ulicu. Planom su obuhvaćene viskoškolske ustanove, naučno istraživački centri, zelene površine, skver, trg, državne ustanove, saobraćajnice, gradske i opštinske uprave, javna garaža.
Izvor: B92.net
Foto: Plan detaljne regulacije šireg područja uz Knez Mihailovu, Gradska opština Stari grad
Plan obuhvata deo teritorije Gradske opštine Stari grad, prostor između ulica Кnez Mihailove, Кralja Petra, Uzun Mirkove, Studentski trg, Vase Čarapića, Trga Republike, Sremske, Maršala Birjuzova, Carice Milice, Cara Lazara, Gračaničke i Pariske.
Plan se donosi sa ciljem zaštite, očuvanja i unapređenja kulturno-istorijskog nasleđa i definisanja pravila uređenja i građenja na tom području.
MREŽA SAOBRAĆAJNICA
Ulica Kneza Mihaila će i nadalje činiti osnovu pešačke zone koja obuhvata najveći deo ulica u okviru granice ovog Plana i čini njegovu glavnu karakteristiku.
Planirano je i postepeno uvođenje mreže savremenog gradskog kapacitetnog šinskog sistema. Jedan krak tog sistema je planiran podzemno kroz centralno gradsko područje i prelazi reku Savu preko planiranog novog mosta nizvodno od „Brankovog mosta“, neposredno uz njega. Trasa ovog kraka šinskog sistema se nalazi unutar granice predmetnog prostora.
U ulicama Кralja Petra, Uzun Mirkovom i Vase Čarapića planirane su biciklističke staze.
Razvoj javnog graskog prevoza putnika ovog dela grada, kako se napominje u Planu, planiraće se u skladu sa razvojnim planovima Sekretarijata za javni prevoz. Za nove sadržaje, kako se navodi, potrebno je planirati potreban broj parking mesta
U okviru granice Plana zadržava se postojeća javna garaža, na adresi Obilićev venac 14-16. Planirana garaža ima 804 parking mesta za automobile i 48 za bicikle.
Ta garaža, kako se ocenjuje u Planu, zadovoljava deo potrebnih parking mesta na tom području, a deo potrebnih parking mesta rešavaće se u neposrednom okruženju planirane i javne garaže Trg Republike, Studentski trg – Rektorat i Tadeuša Кošćuška.
Foto: Plan detaljne regulacije šireg podruèja uz Knez Mihailovu, Gradska opština Stari grad
Što se tiče regulacije skvera/trga navodi se da je u slučaju rekonstrukcije obavezno sačuvati zelenu površinu u postojećim granicama, kao I propisati mere zaštitite postojećih kulturno – istorijskih vrednosti.
Takođe, nije dozvoljena izgradnja novih nadzemnih i podzemnih objekata, a potrebno je I ukloniti privremene objekte, te rekonstrukciju izvršiti u stilu u kojem je zelena površina podignuta.
Kada se radi o planu za zelene površine dodatno će se razmotriti mogućnost uvođenja dodatnih načina ozelenjavanja prostora (vertikalno zelenilo, krovno zelenilo, zelenilo iznad podzemnih objekata).
Mešoviti gradski centri
Što se tiče mešovitih gradskih centara, u okviru granice Plana, njihova površina iznosi oko 5.81 hektara. Mešoviti gradski centri podrazumevaju kombinaciju komercijalnih sadržaja sa stanovanjem.
U postojećim objektima u površinama za mešovite gradske centre planira se transformacija prizemlja, suterena i eventualno ostalih etaža u poslovne i javne sadržaje. Nova izgradnja na pojedinačnim parcelama podrazumeva izgradnju kako poslovnih tako i stambenih objekata sa obaveznim poslovanjem najmanje u prizemlju.
Komercijalni objekti
Planirana površina za komercijalne sadržaje iznosi oko 3,3 hektara. Planirani komercijalni sadržaji podrazumevaju sadržaje poslovanja (finansijske institucije, predstavništva, administracija) i ugostiteljstva (hoteli, pansioni, restorani, agencije...), umetničke galerije...
U okviru komercijalnih sadržaja nije dozvoljeno stanovanje, kao kompatibilna namena.
Plan detaljne regulacije šireg podruèja uz Knez Mihailovu, Gradska opština Stari grad
Visokoškolske ustanove
Ukupna površina zemljišta u granici Plana, planirana za visokoškolske ustanove iznosi oko 1,11 hektara. Planirano je da se zadrže postojeće visokoškolske ustanove, ali i da se radi na njihovom daljem unapređivanju.
Na postojećim lokacijama tako će se zadržati Rektorat Univerziteta (u zgradi Кapetan Mišinog zdanja) Filozofski fakultet, Fakultet likovnih umetnosti u Pariskoj 16, kao i Filološki fakultet.
U Planu se podseća da je za deo nastavnog i naučnoistraživačkog rada Biološkog i Geografskog fakulteta, koji svoju delatnost trenutno obavljaju u ulici Studentski trg 3, planirano preseljenje na novu lokaciju. Napominje se da je u toku izrada tehničke dokumentacije za izgradnju objekta tri fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Zadržavaju se i postojeće ustanove kulture: Narodni muzej, Кolarčev narodni univerzitet, Beogradska filharmonija, Muzej grada Beograda i Biblioteka grada Beograda Zmaj Jovina, Muzej Jugoslovenske kinoteke, Кuća legata, kao i Španski kultueni centar.
Novina je to da je planiran novi objekat kulture – muzej nauke i tehnike u Ulici Đure Jakšića br. 9, na lokaciji na kojoj se trenutno nalazi privremeni javni parking.
Koji su očekivani efekti?
Neki od efekata koji se očekuju od ovakvog planiranja su obezbeđivanje urbanističkih uslova za prostornu i ekonomsku obnovu, rekonstrukciju i nastavak transformacije celokupnog područja Кnez Mihailove ulice, kao i omogućivanje realizacije planiranih rešenja, stvaranje uslova za nastavak regeneracije starog gradskog centra, ostvarivanje sadržajne veze između spomenika kulture i funkcije savremenog gradskog života.
Očekuje se i uređenje i unapređenje javnih zelenih površina, povećanje ambijentalnih vrednosti celine kroz uklanjanje postojećih objekata bez posebnih vrednosti i izgradnju novih objekata. Među očekivanim efektima je i uređenje površina javne namene prema najvišim standardima, stvaranje mogućnosti za realizaciju sadržaja koji treba da povećaju atraktivnost, kvalitet i nivo usluge poštujući spomenički status prostora.
Plan je na ranom javnom uvidu od 25. januara do 8. februara.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Tokom izvođenja radova na izgradnji kompleksa stanice "Novi Beograd", sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije u Ulici antifašističke borbe, od 15. januara do 8. marta doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Radovi na mostu kod petlje "Niš-sever" na auto-putu, koji su prvobitno trebali da budu završeni do 14. januara, produženi su, a novi rok za završetak je 25. mart.
Policija u Nišu podneće krivične prijave protiv Z. N. (52), S. B. (47), V. R. (52) i Lj. S. (63) iz Niša, kod kojih je pronašla i zaplenila 236,1 kilogram rezanog duvana i 6.330 paklica cigareta.
Na auto putu Miloš Veliki, na deonici kod Ljiga, pre ulaska u desnu tunelsku cev tunela Brančić, u smeru ka Čačku, došlo je do zastoja zbog zaustavljenog putničkog motornog vozila u krajnjoj desnoj saobraćajnoj traci.
Zahvaljujući podršci države i inicijativi predsednika Aleksandra Vučića, u Srbiji je obezbeđen inovativni lek "Trikafta", koji obolelima od cistične fibroze omogućava znatno kvalitetniji i duži život.
Bivši generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen oštro je kritikovao predsednika SAD-a Donalda Trampa, ocenivši da u raspravi o Grenlandu koristi jezik "gangstera" i da ostrvo koristi kao oružje masovnog odvraćanja pažnje od stvarnih pretnji.
Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, prvi put je javno priznao da su tokom nedavnih protesta u toj zemlji ubijene hiljade ljudi, navodeći da su neki stradali na "nehuman i divljački način", dok je za nasilje direktno optužio Sjedinjene Američke Države.
Argentinski predsednik Havijer Milej i kanadski premijer Mark Karni dobili su pozive američkog predsednika Donalda Trampa da se pridruže novoformiranom Odboru za mir, telu koje bi trebalo da nadgleda upravljanje Pojasom Gaze u posleratnom periodu.
Dimitrije je još jedno dete u nizu u Srbije koje boluje od opake bolesti SMA, a za čije lečenje je pomogao najviši državni vrh, na čelu sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Uzimanje paracetamola tokom trudnoće je bezbedno i nema dokaza da povećava rizik od autizma, ADHD-a i razvojnih problema kod dece, zaključili su stručnjaci koji su sproveli najnovije obimno istraživanje, prenosi danas BBC.
Učestalost mokrenja može biti pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja, a optimalan broj odlazaka u toalet tokom dana zavisi od više faktora, uključujući i godine života.
Svakodnevni stres, od neočekivanih računa do osećaja potcenjenosti na poslu, može negativno uticati na zdravlje creva, upozorava nutricionistkinja Kim Plasa.
Komentari 19
Pogledaj komentare