Bojana
pre 13 godina
@upravo tako, da se zna
Teotihuakan nije bio Maja grad. Nalazi se oko 40+ km severoistocno od Meksiko Sitija, tj. u regionu gde Maje nikada nisu zivele. Ne zna se ko ga je tacno sagradio (postoji nekoliko teorija), ali se zna da je bio najbrojniji grad u pre-hispanskoj istoriji Centralne Amerike (u periodu kulminacije je imao 250.000 stanovnika).
Mislim da bi trebalo praviti razliku izmedju fizickog postojanja nekog naroda i civilizacije (ne kulture i tradicije, civilizacija je mnogo vise od toga) koju je nekinarod imao ili ima.
U post-klasicnom periodu Majanske civilizacije su na Jukatanu par vekova vladale 2 dinastije - Uxmal i Chichen (danas ostaci 2 velika centra: Uxmal i Chichen Itza; nekoliko vecih gradova kao Edzna, Ek Balam i Koba; te niz manjih gradova). Obe propadaju do pocetka 13. veka. Pored generalnih razloga, vazan faktor su bili i medjusobni ratovi i mnogobrojne oruzane pobune podanika. Tad se kao poslednja Maja imperija osniva Majapan (u okolini danasnje Meride). Majapan je bio daleko manji (maksimalne procene su oko 15.000 stanovnika) i daleko slabijeg uticaja od Uxmala i Chichen Itze. Unutrasnji konflikti postaju sve intenzivniji i sve ucestaliji. 1450. godine pocinje velika pobuna protiv Majapan dinastije. U toj pobuni nestaje citava struktura Majanske civilizacije. Unisteni su svi gradovi (paljenje, rusenje, pljacka). Dinastija fizicki eliminisana. Nije vise postojao sistem po kom je zivot drustva funkcionisao... I, najvaznije – svestenstvo vise nije moglo da funkcionise kao do tada. Svestenici su bili jedini obrazovani ljudi i oni su napravili pisani trag istorije Maja, vrednosti i pravila funkcionisanja drustva; oni su odlucivali sta ce se kad raditi i desavati. Oni su definisali i primenjivali (posmatranjem zvezda) cuveni Maja kalendar po kome je sve funkcionisalo: kad se sta seje, kad se sta zanje, kad je susni period i kad polja treba zalivati, kad je kisni period i kad kisnicu treba skupljati... Bukvalno sve je islo po planu, a tajming su odredjivali svestenici.
Velika pobuna i kolaps i poslednjeg Maja carstva su se desili vise od pola veka pre dolaska konkvistadora. U vreme njihovog dolaska, postojalo je nekoliko vrlo malih Maja gradova koji su bili vojno slabi i politicki beznacajni; koji su ratovali medjusobno i ponekad bili i saveznici osvajaca u porobljavanju konkurenata. (Inace, u polu-unistenom gradi Chichen Itza je bilo stanovnika, ali se po dokumentima do sada pronadjenim ne moze utvrditi da li je i koliko bilo Maja. Ono sto se zna je da zivot u gradu u vreme dolaska konkvistadora nije imao strukturu i organizaciju koja je svojstvena Majanskoj civilizaciji.)
Dakle, konkvistadori nisu unistili Majansku civilizaciju; njen kolaps se desio pre njihovog dolaska. Kao sto jesu unistili civilizacije Acteka i Inka, koje su u vreme njihovog dolaska bile u kulminaciji; osvajaci su razrusili njihove gradove, fizicki eliminisali dinastije i svestenstvo, unistili sistem po kom su drustva funkcionisala...
Konkvistadori jesu unistili pisani trag o Majanskoj civilizaciji. Isto su ucinili i za civilizacije Acteka i Inka. Danas se takvi potezi u medjunarodnom pravu kvalifikuju kao kulturni genocid.
I jesu ubili (u borbi, kroz robovski rad, izazivanjem epidemija, saterivanjem u rezervate gde se umiralo od gladi i hladnoce...) na milione Maja, Acteka, Inka i drugih manjih naroda Latinske Amerike (Olmek, Mikstek, Toltek, Zapotek, Nahua...).
Na kraju, da ponovim: Iako su konkvistadori njihove pretke masovno ubijali, Maje nisu nestale (ni Acteci ni Inke). I danas zive uglavnom u Meksiku i Gvatemali. Majanska civilizacija je dozivela kolaps sredinom 15. veka, pre nego sto su konkvistadori dosli. To sto se vekovima nije uopste znalo za Majansku civilizaciju i sto je njen kolaps bio obavijen velom tajne treba 'zahvaliti' konkvistadorima koji su svaki pisani trag o toj civilizaciji unistili.
Izvinjavam se za dugacak post, ali vidim da je vest izazvala interesovanje citalaca sajta (sto me vrlo raduje), pa sam mislila da bi mozda bilo vazno razjasniti neke kljucne stvari.
44 Komentari
Sortiraj po: