Utorak, 16.01.2024.

11:01

Pogledajte kako Tesla humanoidni robot slaže veš VIDEO

Izvor: B92

Pogledajte kako Tesla humanoidni robot slaže veš VIDEO IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

19 Komentari

Sortiraj po:

Petar

pre 1 godinu

Zene vidite, konkurencija je blagoslovena.Dok se vi neckate, borite za prava, jednakost,...dodje devojka koja radi, ne zvoca, nema prohteva, velikih planova, sem izvora struje da se napuni...jes malo sporija, ali ne treba bas biti toliko kritican, a stize i softverski update.Kad ovo postane komercijalno, jos jedino seks imate kao sirovi argument.Tuzno.Zapravo Musk nas vraca u raj iz koga smo proterani zbog radoznalosti zena.

Dejcek

pre 1 godinu

Ovo je verzija 1.0, 2.0 slaze zenski donji ves sa sve halterima, zabicama, mrezne carape, 3.0 one njihove haljine sa isecenim ledjima i 1 rukavom i pertlama i karnerima i kosim ivicama...e to ce biti vestacka inteligencija.

Izbor

pre 1 godinu

Dakle, daćemo novca koliko za auto, kako bi nam neki robot slagao veš?
Ja bih pre dao novac za neku robotkinju, koja bi umela da se presamiti.

466453

pre 1 godinu

Спор.
Мучно га гледати.
(УФО, 17. januar 2024 11:24)

Ostavi ga da radi, idi u kafić, kad se vratiš završio je. :D

Hammer

pre 1 godinu

Malo to trapavo izgleda, ali svaki početak je težak, no ima se vremena, naučiće. Međutim, šalu na stranu, ovom prilikom bih istakao par rečenica o dvojici srpskih robotičara koji su u mnogome doprineli razvoju ove vrste robotike.

1963. godine srpski naučnik, robotičar i inžinjer Rajko Tomović je prvi u svetu prezentovao bioničkog robota pod nazivom "Beogradska šaka". Ovaj robot je do tada bio jedinstven po tome što je imao ergonomiju ljudske podlaktice i šake koja je usput mogla samostalno da obavlja funkcije skupljanja i opružanja šake bez da to od nje zahteva ili da na nju utiče njen operater. Nakon ovog patenta u svetu je započeo bum iz domena takozvane bioničke robotike.

Drugi naš naučnik koji je doprineo razvoju humanoidne robotike bio je robotičar Miomir Vukobratović, naime on je 1968. godine u Moskvi naučnoj i svetskoj javnosti prezentovao svoju teoriju takozvane "Tačke nultog momenta" koja je direktno doprinela razvoju mehaničkog modela za bipedalni(dvonožni) oblik kretanja kod humanoidnih robota, kao i razvoj kompjuterskog softvera za ist, ovo matematičko rešenje je praktično omogućilo da se humanoidni roboti konačno usprave na svoje dve noge
i da počnu da hodaju, što je do tada bilo nemoguće i nezamislivo i pored brojnih, ali neuspešnih pokušaja. Zahvaljujući ovoj teoriji, Vukobratović je u Beogradu zajedno sa svojim timom napravio prvi egzoskelet na svetu.

D¿on Wick

pre 1 godinu

Trebaće nama John Conner. Ovo sve ide vragu.
Ima nas 7 milijardi a robot slaže veš. Šta ćemo mi da radimo? Verujem da će nam biti predivno.

Izbor

pre 1 godinu

Dakle, daćemo novca koliko za auto, kako bi nam neki robot slagao veš?
Ja bih pre dao novac za neku robotkinju, koja bi umela da se presamiti.

D¿on Wick

pre 1 godinu

Trebaće nama John Conner. Ovo sve ide vragu.
Ima nas 7 milijardi a robot slaže veš. Šta ćemo mi da radimo? Verujem da će nam biti predivno.

Hammer

pre 1 godinu

Malo to trapavo izgleda, ali svaki početak je težak, no ima se vremena, naučiće. Međutim, šalu na stranu, ovom prilikom bih istakao par rečenica o dvojici srpskih robotičara koji su u mnogome doprineli razvoju ove vrste robotike.

1963. godine srpski naučnik, robotičar i inžinjer Rajko Tomović je prvi u svetu prezentovao bioničkog robota pod nazivom "Beogradska šaka". Ovaj robot je do tada bio jedinstven po tome što je imao ergonomiju ljudske podlaktice i šake koja je usput mogla samostalno da obavlja funkcije skupljanja i opružanja šake bez da to od nje zahteva ili da na nju utiče njen operater. Nakon ovog patenta u svetu je započeo bum iz domena takozvane bioničke robotike.

Drugi naš naučnik koji je doprineo razvoju humanoidne robotike bio je robotičar Miomir Vukobratović, naime on je 1968. godine u Moskvi naučnoj i svetskoj javnosti prezentovao svoju teoriju takozvane "Tačke nultog momenta" koja je direktno doprinela razvoju mehaničkog modela za bipedalni(dvonožni) oblik kretanja kod humanoidnih robota, kao i razvoj kompjuterskog softvera za ist, ovo matematičko rešenje je praktično omogućilo da se humanoidni roboti konačno usprave na svoje dve noge
i da počnu da hodaju, što je do tada bilo nemoguće i nezamislivo i pored brojnih, ali neuspešnih pokušaja. Zahvaljujući ovoj teoriji, Vukobratović je u Beogradu zajedno sa svojim timom napravio prvi egzoskelet na svetu.

466453

pre 1 godinu

Спор.
Мучно га гледати.
(УФО, 17. januar 2024 11:24)

Ostavi ga da radi, idi u kafić, kad se vratiš završio je. :D

Petar

pre 1 godinu

Zene vidite, konkurencija je blagoslovena.Dok se vi neckate, borite za prava, jednakost,...dodje devojka koja radi, ne zvoca, nema prohteva, velikih planova, sem izvora struje da se napuni...jes malo sporija, ali ne treba bas biti toliko kritican, a stize i softverski update.Kad ovo postane komercijalno, jos jedino seks imate kao sirovi argument.Tuzno.Zapravo Musk nas vraca u raj iz koga smo proterani zbog radoznalosti zena.

Dejcek

pre 1 godinu

Ovo je verzija 1.0, 2.0 slaze zenski donji ves sa sve halterima, zabicama, mrezne carape, 3.0 one njihove haljine sa isecenim ledjima i 1 rukavom i pertlama i karnerima i kosim ivicama...e to ce biti vestacka inteligencija.

D¿on Wick

pre 1 godinu

Trebaće nama John Conner. Ovo sve ide vragu.
Ima nas 7 milijardi a robot slaže veš. Šta ćemo mi da radimo? Verujem da će nam biti predivno.

Izbor

pre 1 godinu

Dakle, daćemo novca koliko za auto, kako bi nam neki robot slagao veš?
Ja bih pre dao novac za neku robotkinju, koja bi umela da se presamiti.

Hammer

pre 1 godinu

Malo to trapavo izgleda, ali svaki početak je težak, no ima se vremena, naučiće. Međutim, šalu na stranu, ovom prilikom bih istakao par rečenica o dvojici srpskih robotičara koji su u mnogome doprineli razvoju ove vrste robotike.

1963. godine srpski naučnik, robotičar i inžinjer Rajko Tomović je prvi u svetu prezentovao bioničkog robota pod nazivom "Beogradska šaka". Ovaj robot je do tada bio jedinstven po tome što je imao ergonomiju ljudske podlaktice i šake koja je usput mogla samostalno da obavlja funkcije skupljanja i opružanja šake bez da to od nje zahteva ili da na nju utiče njen operater. Nakon ovog patenta u svetu je započeo bum iz domena takozvane bioničke robotike.

Drugi naš naučnik koji je doprineo razvoju humanoidne robotike bio je robotičar Miomir Vukobratović, naime on je 1968. godine u Moskvi naučnoj i svetskoj javnosti prezentovao svoju teoriju takozvane "Tačke nultog momenta" koja je direktno doprinela razvoju mehaničkog modela za bipedalni(dvonožni) oblik kretanja kod humanoidnih robota, kao i razvoj kompjuterskog softvera za ist, ovo matematičko rešenje je praktično omogućilo da se humanoidni roboti konačno usprave na svoje dve noge
i da počnu da hodaju, što je do tada bilo nemoguće i nezamislivo i pored brojnih, ali neuspešnih pokušaja. Zahvaljujući ovoj teoriji, Vukobratović je u Beogradu zajedno sa svojim timom napravio prvi egzoskelet na svetu.

466453

pre 1 godinu

Спор.
Мучно га гледати.
(УФО, 17. januar 2024 11:24)

Ostavi ga da radi, idi u kafić, kad se vratiš završio je. :D

Petar

pre 1 godinu

Zene vidite, konkurencija je blagoslovena.Dok se vi neckate, borite za prava, jednakost,...dodje devojka koja radi, ne zvoca, nema prohteva, velikih planova, sem izvora struje da se napuni...jes malo sporija, ali ne treba bas biti toliko kritican, a stize i softverski update.Kad ovo postane komercijalno, jos jedino seks imate kao sirovi argument.Tuzno.Zapravo Musk nas vraca u raj iz koga smo proterani zbog radoznalosti zena.

Dejcek

pre 1 godinu

Ovo je verzija 1.0, 2.0 slaze zenski donji ves sa sve halterima, zabicama, mrezne carape, 3.0 one njihove haljine sa isecenim ledjima i 1 rukavom i pertlama i karnerima i kosim ivicama...e to ce biti vestacka inteligencija.