Petak, 06.10.2023.

12:08

Dobitnik Nobelove nagrade za hemiju pao na prvom ispitu iz hemije

Izvor: Tanjug

Dobitnik Nobelove nagrade za hemiju pao na prvom ispitu iz hemije IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

10 Komentari

Sortiraj po:

zoran stokic

pre 2 godine

Talentovanom Njutnu – iako nije bio aristokratskog porekla, niti je tokom studija briljirao, niti je imao objavljenih radova – prof u Triniti koledzu daju šansu 1667., da ostane kao asistent. Slično 1669., postavljen je za profesora Lukasovske katedre matematike iako nije bio svešteno lice, već je oživljavao zabranjene Arijeve religijske teze i izvodio alhemijske eksperimente. Prof Barov ne samo što je, zbog intelektualnog poštenja, predao katedru anonimnom talentovanom asistentu, već se, kao prijatelj kralja Čarsa II, zalagao da institucija Krune donese novi zakon da "profesori matematike na Triniti koledžu ne moraju biti sveštena lica". I Kruna je donela traženi zakon. "Gledanje kroz prste" Isaku se isplatilo već 1672., Njutn je napravio „najčudnije ako ne i najznačajnije otkriće koje je do sada učinjeno u operacijama prirode“ – o kompozitnoj prirodi svetlosti – "u tim zracima nema ničeg drugog osim određene moći i dispozicije da izazove osećaj ove ili one boje"! Ruže nisu crvene, trava nije zelena, nebo nije plavo - "boje su u našim glavama" - "boje nisu u svetu" - supstanca i brzina čini svetlost potpuno nevidljivom i za oči i za instrumente: „Svaka vizija je vid u boji, jer samo posmatranjem razlika u boji možemo razlikovati oblike predmeta“. Naljutio je Getea koji je ovaj paradoks nazvao "osmim čudom" - poput Getea, ljudima je još uvek teško da prihvate da je - "providna" svetlost - na neki način proizvod niza boja, od kojih je svaka "tamnija" od same svetlosti.

voja

pre 2 godine

Napisaću par optimističnih i par pesimističnih poruka,
evo prvo optimistične:
-Radite i učite ono što volite.
-Diploma je slovo na papiru.
-Nauka je nauka dok koristi čoveku.
A evo i pesimističnih:
-Malo je verovatno da ćete raditi ono što volite.
-Diploma vam ne vredi ništa ako nemate jaka leđa.
-Nauka ne koristi čoveku ako nauku vode ljudi koji nemaju jaka leđa neko neko drugi umesto njih.

A evo i jedna moja poruka: nije bitno koliko si cenjen, koliko si postigao i uspeo, važno je koliko si i šta uradio za druge i sebe. I mislim da obrazovanje malo šta ima s tim, to je prosto kakav si čovek.

djosa

pre 2 godine

Podseti me ovo na dogadjaj od pre neku nedelju.
Moja keva je ceprkala po nekim mojim starim knjigama i sveskama valjda je sredjivala podrum sta li..(imam40ak god)
i nasla je tako moj kontrolni iz matematike iz srednje gde sam dobio 4. (gimnazija je u pitanju. prir-mat smer). Poslednja tj zavrsna godina.
E sad - morala je ona da vidi sta i kako i zasto, i skapira da sam sve tacno uradio, ali da mi je profesorka svejedno priznala samo pola poslednjeg zadatka iz kontrolnog, i svejedno mi dala 4. Taj posl zadatak - da ne bude zabune jeste tacan, samo nije uradjen na nacin te moje profesorke koji je ona 'preferirala'.
Eto - to vam je skolstvo u Srbiji. Sve odradjeno tacno, ali ipak nedovoljno za 5.
Ja se danas bavim analitikom - radim za jednu stranu firmu. Radim jako puno sa brojevima.
Tamo me niko ne ispravlja, niti proverava nacin na koji sam dosao do rezultata i procena. Provere/procene tj krajnji rezultat (koji jeste tacan) uvek provere.
Eto.. strasna prica.
Reklama za skolstvo u Srbiji.

Ау

pre 2 godine

Због застарелог система и сујете једног професора, нисам завршио факултет. Дигао сам руке од факултета, што ме није спречило да постанем врсан инжењер, да имам интеранционално искуство, да радим на највећим и најскупљим пројектима. Иза мене ће остати озбиљне грађевине, на то се поносим. Он од своје актен ташне није мрднуо. ?

voja

pre 2 godine

Napisaću par optimističnih i par pesimističnih poruka,
evo prvo optimistične:
-Radite i učite ono što volite.
-Diploma je slovo na papiru.
-Nauka je nauka dok koristi čoveku.
A evo i pesimističnih:
-Malo je verovatno da ćete raditi ono što volite.
-Diploma vam ne vredi ništa ako nemate jaka leđa.
-Nauka ne koristi čoveku ako nauku vode ljudi koji nemaju jaka leđa neko neko drugi umesto njih.

A evo i jedna moja poruka: nije bitno koliko si cenjen, koliko si postigao i uspeo, važno je koliko si i šta uradio za druge i sebe. I mislim da obrazovanje malo šta ima s tim, to je prosto kakav si čovek.

djosa

pre 2 godine

Podseti me ovo na dogadjaj od pre neku nedelju.
Moja keva je ceprkala po nekim mojim starim knjigama i sveskama valjda je sredjivala podrum sta li..(imam40ak god)
i nasla je tako moj kontrolni iz matematike iz srednje gde sam dobio 4. (gimnazija je u pitanju. prir-mat smer). Poslednja tj zavrsna godina.
E sad - morala je ona da vidi sta i kako i zasto, i skapira da sam sve tacno uradio, ali da mi je profesorka svejedno priznala samo pola poslednjeg zadatka iz kontrolnog, i svejedno mi dala 4. Taj posl zadatak - da ne bude zabune jeste tacan, samo nije uradjen na nacin te moje profesorke koji je ona 'preferirala'.
Eto - to vam je skolstvo u Srbiji. Sve odradjeno tacno, ali ipak nedovoljno za 5.
Ja se danas bavim analitikom - radim za jednu stranu firmu. Radim jako puno sa brojevima.
Tamo me niko ne ispravlja, niti proverava nacin na koji sam dosao do rezultata i procena. Provere/procene tj krajnji rezultat (koji jeste tacan) uvek provere.
Eto.. strasna prica.
Reklama za skolstvo u Srbiji.

zoran stokic

pre 2 godine

Talentovanom Njutnu – iako nije bio aristokratskog porekla, niti je tokom studija briljirao, niti je imao objavljenih radova – prof u Triniti koledzu daju šansu 1667., da ostane kao asistent. Slično 1669., postavljen je za profesora Lukasovske katedre matematike iako nije bio svešteno lice, već je oživljavao zabranjene Arijeve religijske teze i izvodio alhemijske eksperimente. Prof Barov ne samo što je, zbog intelektualnog poštenja, predao katedru anonimnom talentovanom asistentu, već se, kao prijatelj kralja Čarsa II, zalagao da institucija Krune donese novi zakon da "profesori matematike na Triniti koledžu ne moraju biti sveštena lica". I Kruna je donela traženi zakon. "Gledanje kroz prste" Isaku se isplatilo već 1672., Njutn je napravio „najčudnije ako ne i najznačajnije otkriće koje je do sada učinjeno u operacijama prirode“ – o kompozitnoj prirodi svetlosti – "u tim zracima nema ničeg drugog osim određene moći i dispozicije da izazove osećaj ove ili one boje"! Ruže nisu crvene, trava nije zelena, nebo nije plavo - "boje su u našim glavama" - "boje nisu u svetu" - supstanca i brzina čini svetlost potpuno nevidljivom i za oči i za instrumente: „Svaka vizija je vid u boji, jer samo posmatranjem razlika u boji možemo razlikovati oblike predmeta“. Naljutio je Getea koji je ovaj paradoks nazvao "osmim čudom" - poput Getea, ljudima je još uvek teško da prihvate da je - "providna" svetlost - na neki način proizvod niza boja, od kojih je svaka "tamnija" od same svetlosti.

Ау

pre 2 godine

Због застарелог система и сујете једног професора, нисам завршио факултет. Дигао сам руке од факултета, што ме није спречило да постанем врсан инжењер, да имам интеранционално искуство, да радим на највећим и најскупљим пројектима. Иза мене ће остати озбиљне грађевине, на то се поносим. Он од своје актен ташне није мрднуо. ?

Ау

pre 2 godine

Због застарелог система и сујете једног професора, нисам завршио факултет. Дигао сам руке од факултета, што ме није спречило да постанем врсан инжењер, да имам интеранционално искуство, да радим на највећим и најскупљим пројектима. Иза мене ће остати озбиљне грађевине, на то се поносим. Он од своје актен ташне није мрднуо. ?

djosa

pre 2 godine

Podseti me ovo na dogadjaj od pre neku nedelju.
Moja keva je ceprkala po nekim mojim starim knjigama i sveskama valjda je sredjivala podrum sta li..(imam40ak god)
i nasla je tako moj kontrolni iz matematike iz srednje gde sam dobio 4. (gimnazija je u pitanju. prir-mat smer). Poslednja tj zavrsna godina.
E sad - morala je ona da vidi sta i kako i zasto, i skapira da sam sve tacno uradio, ali da mi je profesorka svejedno priznala samo pola poslednjeg zadatka iz kontrolnog, i svejedno mi dala 4. Taj posl zadatak - da ne bude zabune jeste tacan, samo nije uradjen na nacin te moje profesorke koji je ona 'preferirala'.
Eto - to vam je skolstvo u Srbiji. Sve odradjeno tacno, ali ipak nedovoljno za 5.
Ja se danas bavim analitikom - radim za jednu stranu firmu. Radim jako puno sa brojevima.
Tamo me niko ne ispravlja, niti proverava nacin na koji sam dosao do rezultata i procena. Provere/procene tj krajnji rezultat (koji jeste tacan) uvek provere.
Eto.. strasna prica.
Reklama za skolstvo u Srbiji.

voja

pre 2 godine

Napisaću par optimističnih i par pesimističnih poruka,
evo prvo optimistične:
-Radite i učite ono što volite.
-Diploma je slovo na papiru.
-Nauka je nauka dok koristi čoveku.
A evo i pesimističnih:
-Malo je verovatno da ćete raditi ono što volite.
-Diploma vam ne vredi ništa ako nemate jaka leđa.
-Nauka ne koristi čoveku ako nauku vode ljudi koji nemaju jaka leđa neko neko drugi umesto njih.

A evo i jedna moja poruka: nije bitno koliko si cenjen, koliko si postigao i uspeo, važno je koliko si i šta uradio za druge i sebe. I mislim da obrazovanje malo šta ima s tim, to je prosto kakav si čovek.

zoran stokic

pre 2 godine

Talentovanom Njutnu – iako nije bio aristokratskog porekla, niti je tokom studija briljirao, niti je imao objavljenih radova – prof u Triniti koledzu daju šansu 1667., da ostane kao asistent. Slično 1669., postavljen je za profesora Lukasovske katedre matematike iako nije bio svešteno lice, već je oživljavao zabranjene Arijeve religijske teze i izvodio alhemijske eksperimente. Prof Barov ne samo što je, zbog intelektualnog poštenja, predao katedru anonimnom talentovanom asistentu, već se, kao prijatelj kralja Čarsa II, zalagao da institucija Krune donese novi zakon da "profesori matematike na Triniti koledžu ne moraju biti sveštena lica". I Kruna je donela traženi zakon. "Gledanje kroz prste" Isaku se isplatilo već 1672., Njutn je napravio „najčudnije ako ne i najznačajnije otkriće koje je do sada učinjeno u operacijama prirode“ – o kompozitnoj prirodi svetlosti – "u tim zracima nema ničeg drugog osim određene moći i dispozicije da izazove osećaj ove ili one boje"! Ruže nisu crvene, trava nije zelena, nebo nije plavo - "boje su u našim glavama" - "boje nisu u svetu" - supstanca i brzina čini svetlost potpuno nevidljivom i za oči i za instrumente: „Svaka vizija je vid u boji, jer samo posmatranjem razlika u boji možemo razlikovati oblike predmeta“. Naljutio je Getea koji je ovaj paradoks nazvao "osmim čudom" - poput Getea, ljudima je još uvek teško da prihvate da je - "providna" svetlost - na neki način proizvod niza boja, od kojih je svaka "tamnija" od same svetlosti.