Sreda, 27.04.2016.

17:29

Naučnoistraživački projekti i dalje predmet spora

Konkurs za naučnoistraživačke projekte od raspisivanja sredinom aprila do danas predmet je spora Ministarstva prosvete i naučnoistraživačke zajednice.

Izvor: B92

Nauènoistraživaèki projekti i dalje predmet spora IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

12 Komentari

Sortiraj po:

naucnik

pre 9 godina

Slazem se da je bilo propusta u Konkursu ali se ovde stvara lazna atmosfera navodne nepravednosti prema zaposlenim u Institutima. Zasto gospodja iz sindikata ne kaze da redovni profesor ne prima platu za projekte, vec za izvodjenje nastave na fakultetru!! To znaci i pripremu i izvodjenje prakticne i teoretske nastave, mentorstva u diplomskim radovima, doktoratima, konsultacije itd. Znaci nastavnici fakulteta primaju 2 naknade po osnovu 2 razlicita posla koji obavljaju. Ovde se moze govoriti samo o diskriminaciji nastavnikaa a ne istrazivaca bez nastavnickih zvanja!! Naime redovni profesor dobija manje para za isti naucno- istrazivacki projekat od istrazivaca u Institutu. To je nepravda ako imaju iste reference i projekte.
Ili mozda gospodja iz sindikata misli da je posao nastavnika na fakultetu nevazan, bezvredani i da se ne treba platiti?
To sto nastavnici primaju platu i na fakultetu je zato sto rade posao u nastavi dok istrazivaci to ne rade, pa i ne mogu biti placeni isto!!

Ivana

pre 9 godina

Nije istina da su zaposleni na svim institutima finansirani iskljucivo preko projekata Ministarstva. Primer je Institut IMS, gde zaposleni primaju platu koju je potrebno zaraditi na trzistu, a mali broj ~povlascenih~ pored te plate prima i naucni dodatak koji ostvaruje kroz ucesce na projektima Ministarstva. Taj deo (naucni dodatak) nema potrebe komentarisati, time neka se bavi Ministarstvo koje procenilo da ovi ljudi kroz pomenute projekte daju doprinos nauci Srbije. Problem pretstavlja vrlo malo, u vecini slucajeva nikakvo angazovanje tih ljudi u tekucim poslovima Instituta kojima se obezbedjuju sredstva iz kojih se isplacuju plate zaposlenih. Formalno oni jesu zaposleni u lab. Instituta, sustinski u iste ne zalaze, sve eksperimente delegiraju na tehnicare u lab.! Vecina zaposlenih inzenjera i tehnicara u Institutu IMS na trzistu zaradjuje pored svoje plate i plate naucnih saradnika koji u radnu listu na kraju meseca bez ikakvog problema upisu 8 h rad na tekucim poslovima! Besramno

The

pre 9 godina

komentar: (џими, 27. april 2016 22:42), ovakva razmisljanja ukazuju na ugrozavanje ljudskih prava. Zakon o NIO je diskriminacija ljudskih prava! Profesori sa Univerziteta mogu da ucestvuju u naucnim projektima iako nemaju naucno istrazivacko zvanje. Obrnuto zakon ne dozvoljava. Sta mislite da medju vrhunskim naucnicima nema dobrih predavaca i pedagoga. Ovakav zakon nigde nije poznat u razvijenom svetu samo ga ima u Srbiji. Zakon je uveo ekvivalenciju npr redovni profesor je naucni savetnik (istrazivacko zvanje) a naucni savetnik ne moze biti redovni profesor. Pogledajte malo zakone i pravilnike pre nego sto komentarisete.

џими

pre 9 godina

Jedno je sigurno, da bi covek vanserijski i uspesno radio posao to moze ako se posveti i fokusira samo na jedno. Oba posla su zahtevna i teska. Raditi i jedno i drugo na uspesan nacin je nemoguce. Neka se profesori bave pedagogijom a istrazivaci naukom. U skladu sa slobodnom voljom neka svako izabere gde sebe vidi, nista nije moranje.
(The

Ово, горе цитирано, једноставно није истина. Најбољи професори су били и најбољи истраживачи. Пример су Иван Ђаја и Радослав Анђус. Није могуће бити одличан универзитетски професор без активног истраживачког рада. А, није ни нормално да неко ко нема жељу да истражује буде професор. Студенти заслужују да уче од оних којима су лабораторија, експеримент и теренско истраживање свакодневница.

dr Betruger

pre 9 godina

Dinamičnija nauka? Prethodni ciklus je trebalo da bude završen pre godinu i po, a Ministrastvo stalno odlaže raspisivanje novog konkursa. Veći deo opreme neophodne za realizaciju je isporučen tek krajem prošle godine, kada su projekti već završeni. Kapitalna oprema u vrednosti do 10000EUR nije isporučena do trenutka kada ovo pišem! Govori se o mladim naučnicima, a konkurs je raspisan tako da se upravo njima onemogući da učestvuju.

Ministarstvo i država su ovim "konkursom" bacili kost oko koje će se pobiti istraživači na institutima i fakultetima, a ni jedni ni drugi ne vide gde zapravo leži problem.

Princip

pre 9 godina

"Osim toga vrlo je značajno da sagledamo šta su rezultati da procenimo štra su čljudi u proteklih 5 godina realno uradili". Racionalno i moralno bi bilo jedino da se rezultati istraživača u prethodnom (još uvek tekućem) ciklusu vrednuju na osnovu do nedavno važećih Pravilnika o vrednovanju i Akta o finaniranju. Ne smeju se menjati pravila nakon "igre" (upravo se na taj način nauka u Srbiji pretvara u igru), ili se makar ne smeju pooštravati! Lenjost činovnika da na vreme promene propise i organizuju novi ciklus projekata, hoće se prikazati kao lenjost istraživača da ispune naknadno postavljene kriterijume.
Neki elementi novog Akta nedvosmisleno ukazuju da su pravila postavljena "burazerski" - npr. za rukovodioce u oblasti tehničkih nauka, vrednuju se M33! rezultati, ali ne i M31!!!
Ne treba nasedati na pokušaje produbljivanja razdora između instituta i fakulteta, uz puno uvažavanje razlika koje postoje. Naučnici (iz instituta) iz budžeta dobijaju zaradu samo na osnovu učešća u projektima, imaju znatno strože uslove za napredovanje, a ne dozvoljava im se da budu mentori. S druge strane, nastavnici imaju dodatne obaveze van nauke, što takođe treba poštovati.
I na kraju, ali veoma važno, kolege iz prirodnih nauka (verovatno manji, ali očigledno uticajniji deo njih) više ne bi smeli da dozvoljavaju sebi da određuju kriterijume za društvene i humanističke nauke (ovo govorim kao neko ko ne pripada ni jednoj ni drugoj grupaciji).

Znalac

pre 9 godina

"Tačku na diskusiju između fakulteta i instituta, odnosno odluku o tome da li će konkurs za projektno finansiranje biti poništen , doneće sledeće nedelje Vlada Srbije."

Nije to diskusija između fakulteta i instituta, već šta je dobro i zakonito, a šta nije. Što se tiče zakonitosti, o tome će dati mišljenje nadležno telo. Međutim, konkurs ima mnoge nedostatke gledano iz ugla naučne delatnosti. To je važan razlog zašto bi ga trebalo poništiti, zatim kvalitetnije pripremiti, pa onda opet raspisati. Jedini način da se kvalitetno pripremi je da se to uradi u tesnoj saradnji sa naučnom zajednicom, tj. intelektualnom elitom ove države.

Različiti stavovi fakulteta i instituta potiču od različitog načina finansiranja, jer su u institutima projekti jedini prihod, dok su na fakultetima oni samo dodatni prihod. Zato su instituti daleko više pogođeni postavljenim strogim uslovima i ograničenjima.

The

pre 9 godina

Komentari tipa (Ilija Ikic, 27. april 2016 18:21) nisu istiniti i dovode javnost u zabludu. Nemojte komentarisati nesto za sta niste kompetentni. Radio sam i u Institutu i na fakultetu. Jedno je sigurno, da bi covek vanserijski i uspesno radio posao to moze ako se posveti i fokusira samo na jedno. Oba posla su zahtevna i teska. Raditi i jedno i drugo na uspesan nacin je nemoguce. Neka se profesori bave pedagogijom a istrazivaci naukom. U skladu sa slobodnom voljom neka svako izabere gde sebe vidi, nista nije moranje.

Anti Ilja

pre 9 godina

Ne razumem zašto se Ilja buni. Sam je rekao, njima je bavljenje naukom izvor DODATNOG prihoda i kao takav se i tretira. To je kao dopunski rad. Imaju regularno radno vreme i dopunski rad. Čak je i njihov angažman na projektima prilagođen tome. Ustvari i tu su povlašćeni... sa 2/3 angažmana.

Ilija Ikic

pre 9 godina

Gospodja iz instuta je u pravu da postoji neravnopravnost izmedju istrazivaca u institutima I istrazivaca na fakultetima. Ocenjuju se ISTIM merilima I ISTIM bodovima, samo sto profesori na fakultetima imaju predavanja I pripremu predavanja, seminare, kolokvijume, ispite, konsultacije, mentorstva, odbrane diplomskih, master I doktorskih radova, dok istrazivaci iz institute samo sede I pishu naucne radove. Istrazivaci sa univerziteta su diskriminisani kada se od njih trazi jednak ucinak kao istrazivaca sa instituta. Ta gospodja ce imati mnogo vishe bodova od nekog profesora jer se bavi ISKLJUCIVO naucnim radoma dok profesor na fakultetu ima I to PRIMARNO, obrazovni posao, pa tek onda vreme koje mu preostane, moze da iskoristi za naucni rad. Pravedno bi bilo da se bodovi nastavnika sa fakulteta mnoze sa tri I tek onda bi rangiranje bilo ispravno.

Ilija Ikic

pre 9 godina

Gospodja iz instuta je u pravu da postoji neravnopravnost izmedju istrazivaca u institutima I istrazivaca na fakultetima. Ocenjuju se ISTIM merilima I ISTIM bodovima, samo sto profesori na fakultetima imaju predavanja I pripremu predavanja, seminare, kolokvijume, ispite, konsultacije, mentorstva, odbrane diplomskih, master I doktorskih radova, dok istrazivaci iz institute samo sede I pishu naucne radove. Istrazivaci sa univerziteta su diskriminisani kada se od njih trazi jednak ucinak kao istrazivaca sa instituta. Ta gospodja ce imati mnogo vishe bodova od nekog profesora jer se bavi ISKLJUCIVO naucnim radoma dok profesor na fakultetu ima I to PRIMARNO, obrazovni posao, pa tek onda vreme koje mu preostane, moze da iskoristi za naucni rad. Pravedno bi bilo da se bodovi nastavnika sa fakulteta mnoze sa tri I tek onda bi rangiranje bilo ispravno.

dr Betruger

pre 9 godina

Dinamičnija nauka? Prethodni ciklus je trebalo da bude završen pre godinu i po, a Ministrastvo stalno odlaže raspisivanje novog konkursa. Veći deo opreme neophodne za realizaciju je isporučen tek krajem prošle godine, kada su projekti već završeni. Kapitalna oprema u vrednosti do 10000EUR nije isporučena do trenutka kada ovo pišem! Govori se o mladim naučnicima, a konkurs je raspisan tako da se upravo njima onemogući da učestvuju.

Ministarstvo i država su ovim "konkursom" bacili kost oko koje će se pobiti istraživači na institutima i fakultetima, a ni jedni ni drugi ne vide gde zapravo leži problem.

Princip

pre 9 godina

"Osim toga vrlo je značajno da sagledamo šta su rezultati da procenimo štra su čljudi u proteklih 5 godina realno uradili". Racionalno i moralno bi bilo jedino da se rezultati istraživača u prethodnom (još uvek tekućem) ciklusu vrednuju na osnovu do nedavno važećih Pravilnika o vrednovanju i Akta o finaniranju. Ne smeju se menjati pravila nakon "igre" (upravo se na taj način nauka u Srbiji pretvara u igru), ili se makar ne smeju pooštravati! Lenjost činovnika da na vreme promene propise i organizuju novi ciklus projekata, hoće se prikazati kao lenjost istraživača da ispune naknadno postavljene kriterijume.
Neki elementi novog Akta nedvosmisleno ukazuju da su pravila postavljena "burazerski" - npr. za rukovodioce u oblasti tehničkih nauka, vrednuju se M33! rezultati, ali ne i M31!!!
Ne treba nasedati na pokušaje produbljivanja razdora između instituta i fakulteta, uz puno uvažavanje razlika koje postoje. Naučnici (iz instituta) iz budžeta dobijaju zaradu samo na osnovu učešća u projektima, imaju znatno strože uslove za napredovanje, a ne dozvoljava im se da budu mentori. S druge strane, nastavnici imaju dodatne obaveze van nauke, što takođe treba poštovati.
I na kraju, ali veoma važno, kolege iz prirodnih nauka (verovatno manji, ali očigledno uticajniji deo njih) više ne bi smeli da dozvoljavaju sebi da određuju kriterijume za društvene i humanističke nauke (ovo govorim kao neko ko ne pripada ni jednoj ni drugoj grupaciji).

The

pre 9 godina

Komentari tipa (Ilija Ikic, 27. april 2016 18:21) nisu istiniti i dovode javnost u zabludu. Nemojte komentarisati nesto za sta niste kompetentni. Radio sam i u Institutu i na fakultetu. Jedno je sigurno, da bi covek vanserijski i uspesno radio posao to moze ako se posveti i fokusira samo na jedno. Oba posla su zahtevna i teska. Raditi i jedno i drugo na uspesan nacin je nemoguce. Neka se profesori bave pedagogijom a istrazivaci naukom. U skladu sa slobodnom voljom neka svako izabere gde sebe vidi, nista nije moranje.

џими

pre 9 godina

Jedno je sigurno, da bi covek vanserijski i uspesno radio posao to moze ako se posveti i fokusira samo na jedno. Oba posla su zahtevna i teska. Raditi i jedno i drugo na uspesan nacin je nemoguce. Neka se profesori bave pedagogijom a istrazivaci naukom. U skladu sa slobodnom voljom neka svako izabere gde sebe vidi, nista nije moranje.
(The

Ово, горе цитирано, једноставно није истина. Најбољи професори су били и најбољи истраживачи. Пример су Иван Ђаја и Радослав Анђус. Није могуће бити одличан универзитетски професор без активног истраживачког рада. А, није ни нормално да неко ко нема жељу да истражује буде професор. Студенти заслужују да уче од оних којима су лабораторија, експеримент и теренско истраживање свакодневница.

Znalac

pre 9 godina

"Tačku na diskusiju između fakulteta i instituta, odnosno odluku o tome da li će konkurs za projektno finansiranje biti poništen , doneće sledeće nedelje Vlada Srbije."

Nije to diskusija između fakulteta i instituta, već šta je dobro i zakonito, a šta nije. Što se tiče zakonitosti, o tome će dati mišljenje nadležno telo. Međutim, konkurs ima mnoge nedostatke gledano iz ugla naučne delatnosti. To je važan razlog zašto bi ga trebalo poništiti, zatim kvalitetnije pripremiti, pa onda opet raspisati. Jedini način da se kvalitetno pripremi je da se to uradi u tesnoj saradnji sa naučnom zajednicom, tj. intelektualnom elitom ove države.

Različiti stavovi fakulteta i instituta potiču od različitog načina finansiranja, jer su u institutima projekti jedini prihod, dok su na fakultetima oni samo dodatni prihod. Zato su instituti daleko više pogođeni postavljenim strogim uslovima i ograničenjima.

Anti Ilja

pre 9 godina

Ne razumem zašto se Ilja buni. Sam je rekao, njima je bavljenje naukom izvor DODATNOG prihoda i kao takav se i tretira. To je kao dopunski rad. Imaju regularno radno vreme i dopunski rad. Čak je i njihov angažman na projektima prilagođen tome. Ustvari i tu su povlašćeni... sa 2/3 angažmana.

The

pre 9 godina

komentar: (џими, 27. april 2016 22:42), ovakva razmisljanja ukazuju na ugrozavanje ljudskih prava. Zakon o NIO je diskriminacija ljudskih prava! Profesori sa Univerziteta mogu da ucestvuju u naucnim projektima iako nemaju naucno istrazivacko zvanje. Obrnuto zakon ne dozvoljava. Sta mislite da medju vrhunskim naucnicima nema dobrih predavaca i pedagoga. Ovakav zakon nigde nije poznat u razvijenom svetu samo ga ima u Srbiji. Zakon je uveo ekvivalenciju npr redovni profesor je naucni savetnik (istrazivacko zvanje) a naucni savetnik ne moze biti redovni profesor. Pogledajte malo zakone i pravilnike pre nego sto komentarisete.

naucnik

pre 9 godina

Slazem se da je bilo propusta u Konkursu ali se ovde stvara lazna atmosfera navodne nepravednosti prema zaposlenim u Institutima. Zasto gospodja iz sindikata ne kaze da redovni profesor ne prima platu za projekte, vec za izvodjenje nastave na fakultetru!! To znaci i pripremu i izvodjenje prakticne i teoretske nastave, mentorstva u diplomskim radovima, doktoratima, konsultacije itd. Znaci nastavnici fakulteta primaju 2 naknade po osnovu 2 razlicita posla koji obavljaju. Ovde se moze govoriti samo o diskriminaciji nastavnikaa a ne istrazivaca bez nastavnickih zvanja!! Naime redovni profesor dobija manje para za isti naucno- istrazivacki projekat od istrazivaca u Institutu. To je nepravda ako imaju iste reference i projekte.
Ili mozda gospodja iz sindikata misli da je posao nastavnika na fakultetu nevazan, bezvredani i da se ne treba platiti?
To sto nastavnici primaju platu i na fakultetu je zato sto rade posao u nastavi dok istrazivaci to ne rade, pa i ne mogu biti placeni isto!!

Ivana

pre 9 godina

Nije istina da su zaposleni na svim institutima finansirani iskljucivo preko projekata Ministarstva. Primer je Institut IMS, gde zaposleni primaju platu koju je potrebno zaraditi na trzistu, a mali broj ~povlascenih~ pored te plate prima i naucni dodatak koji ostvaruje kroz ucesce na projektima Ministarstva. Taj deo (naucni dodatak) nema potrebe komentarisati, time neka se bavi Ministarstvo koje procenilo da ovi ljudi kroz pomenute projekte daju doprinos nauci Srbije. Problem pretstavlja vrlo malo, u vecini slucajeva nikakvo angazovanje tih ljudi u tekucim poslovima Instituta kojima se obezbedjuju sredstva iz kojih se isplacuju plate zaposlenih. Formalno oni jesu zaposleni u lab. Instituta, sustinski u iste ne zalaze, sve eksperimente delegiraju na tehnicare u lab.! Vecina zaposlenih inzenjera i tehnicara u Institutu IMS na trzistu zaradjuje pored svoje plate i plate naucnih saradnika koji u radnu listu na kraju meseca bez ikakvog problema upisu 8 h rad na tekucim poslovima! Besramno

Ilija Ikic

pre 9 godina

Gospodja iz instuta je u pravu da postoji neravnopravnost izmedju istrazivaca u institutima I istrazivaca na fakultetima. Ocenjuju se ISTIM merilima I ISTIM bodovima, samo sto profesori na fakultetima imaju predavanja I pripremu predavanja, seminare, kolokvijume, ispite, konsultacije, mentorstva, odbrane diplomskih, master I doktorskih radova, dok istrazivaci iz institute samo sede I pishu naucne radove. Istrazivaci sa univerziteta su diskriminisani kada se od njih trazi jednak ucinak kao istrazivaca sa instituta. Ta gospodja ce imati mnogo vishe bodova od nekog profesora jer se bavi ISKLJUCIVO naucnim radoma dok profesor na fakultetu ima I to PRIMARNO, obrazovni posao, pa tek onda vreme koje mu preostane, moze da iskoristi za naucni rad. Pravedno bi bilo da se bodovi nastavnika sa fakulteta mnoze sa tri I tek onda bi rangiranje bilo ispravno.

The

pre 9 godina

Komentari tipa (Ilija Ikic, 27. april 2016 18:21) nisu istiniti i dovode javnost u zabludu. Nemojte komentarisati nesto za sta niste kompetentni. Radio sam i u Institutu i na fakultetu. Jedno je sigurno, da bi covek vanserijski i uspesno radio posao to moze ako se posveti i fokusira samo na jedno. Oba posla su zahtevna i teska. Raditi i jedno i drugo na uspesan nacin je nemoguce. Neka se profesori bave pedagogijom a istrazivaci naukom. U skladu sa slobodnom voljom neka svako izabere gde sebe vidi, nista nije moranje.

Anti Ilja

pre 9 godina

Ne razumem zašto se Ilja buni. Sam je rekao, njima je bavljenje naukom izvor DODATNOG prihoda i kao takav se i tretira. To je kao dopunski rad. Imaju regularno radno vreme i dopunski rad. Čak je i njihov angažman na projektima prilagođen tome. Ustvari i tu su povlašćeni... sa 2/3 angažmana.

The

pre 9 godina

komentar: (џими, 27. april 2016 22:42), ovakva razmisljanja ukazuju na ugrozavanje ljudskih prava. Zakon o NIO je diskriminacija ljudskih prava! Profesori sa Univerziteta mogu da ucestvuju u naucnim projektima iako nemaju naucno istrazivacko zvanje. Obrnuto zakon ne dozvoljava. Sta mislite da medju vrhunskim naucnicima nema dobrih predavaca i pedagoga. Ovakav zakon nigde nije poznat u razvijenom svetu samo ga ima u Srbiji. Zakon je uveo ekvivalenciju npr redovni profesor je naucni savetnik (istrazivacko zvanje) a naucni savetnik ne moze biti redovni profesor. Pogledajte malo zakone i pravilnike pre nego sto komentarisete.

naucnik

pre 9 godina

Slazem se da je bilo propusta u Konkursu ali se ovde stvara lazna atmosfera navodne nepravednosti prema zaposlenim u Institutima. Zasto gospodja iz sindikata ne kaze da redovni profesor ne prima platu za projekte, vec za izvodjenje nastave na fakultetru!! To znaci i pripremu i izvodjenje prakticne i teoretske nastave, mentorstva u diplomskim radovima, doktoratima, konsultacije itd. Znaci nastavnici fakulteta primaju 2 naknade po osnovu 2 razlicita posla koji obavljaju. Ovde se moze govoriti samo o diskriminaciji nastavnikaa a ne istrazivaca bez nastavnickih zvanja!! Naime redovni profesor dobija manje para za isti naucno- istrazivacki projekat od istrazivaca u Institutu. To je nepravda ako imaju iste reference i projekte.
Ili mozda gospodja iz sindikata misli da je posao nastavnika na fakultetu nevazan, bezvredani i da se ne treba platiti?
To sto nastavnici primaju platu i na fakultetu je zato sto rade posao u nastavi dok istrazivaci to ne rade, pa i ne mogu biti placeni isto!!

Znalac

pre 9 godina

"Tačku na diskusiju između fakulteta i instituta, odnosno odluku o tome da li će konkurs za projektno finansiranje biti poništen , doneće sledeće nedelje Vlada Srbije."

Nije to diskusija između fakulteta i instituta, već šta je dobro i zakonito, a šta nije. Što se tiče zakonitosti, o tome će dati mišljenje nadležno telo. Međutim, konkurs ima mnoge nedostatke gledano iz ugla naučne delatnosti. To je važan razlog zašto bi ga trebalo poništiti, zatim kvalitetnije pripremiti, pa onda opet raspisati. Jedini način da se kvalitetno pripremi je da se to uradi u tesnoj saradnji sa naučnom zajednicom, tj. intelektualnom elitom ove države.

Različiti stavovi fakulteta i instituta potiču od različitog načina finansiranja, jer su u institutima projekti jedini prihod, dok su na fakultetima oni samo dodatni prihod. Zato su instituti daleko više pogođeni postavljenim strogim uslovima i ograničenjima.

џими

pre 9 godina

Jedno je sigurno, da bi covek vanserijski i uspesno radio posao to moze ako se posveti i fokusira samo na jedno. Oba posla su zahtevna i teska. Raditi i jedno i drugo na uspesan nacin je nemoguce. Neka se profesori bave pedagogijom a istrazivaci naukom. U skladu sa slobodnom voljom neka svako izabere gde sebe vidi, nista nije moranje.
(The

Ово, горе цитирано, једноставно није истина. Најбољи професори су били и најбољи истраживачи. Пример су Иван Ђаја и Радослав Анђус. Није могуће бити одличан универзитетски професор без активног истраживачког рада. А, није ни нормално да неко ко нема жељу да истражује буде професор. Студенти заслужују да уче од оних којима су лабораторија, експеримент и теренско истраживање свакодневница.

dr Betruger

pre 9 godina

Dinamičnija nauka? Prethodni ciklus je trebalo da bude završen pre godinu i po, a Ministrastvo stalno odlaže raspisivanje novog konkursa. Veći deo opreme neophodne za realizaciju je isporučen tek krajem prošle godine, kada su projekti već završeni. Kapitalna oprema u vrednosti do 10000EUR nije isporučena do trenutka kada ovo pišem! Govori se o mladim naučnicima, a konkurs je raspisan tako da se upravo njima onemogući da učestvuju.

Ministarstvo i država su ovim "konkursom" bacili kost oko koje će se pobiti istraživači na institutima i fakultetima, a ni jedni ni drugi ne vide gde zapravo leži problem.

Princip

pre 9 godina

"Osim toga vrlo je značajno da sagledamo šta su rezultati da procenimo štra su čljudi u proteklih 5 godina realno uradili". Racionalno i moralno bi bilo jedino da se rezultati istraživača u prethodnom (još uvek tekućem) ciklusu vrednuju na osnovu do nedavno važećih Pravilnika o vrednovanju i Akta o finaniranju. Ne smeju se menjati pravila nakon "igre" (upravo se na taj način nauka u Srbiji pretvara u igru), ili se makar ne smeju pooštravati! Lenjost činovnika da na vreme promene propise i organizuju novi ciklus projekata, hoće se prikazati kao lenjost istraživača da ispune naknadno postavljene kriterijume.
Neki elementi novog Akta nedvosmisleno ukazuju da su pravila postavljena "burazerski" - npr. za rukovodioce u oblasti tehničkih nauka, vrednuju se M33! rezultati, ali ne i M31!!!
Ne treba nasedati na pokušaje produbljivanja razdora između instituta i fakulteta, uz puno uvažavanje razlika koje postoje. Naučnici (iz instituta) iz budžeta dobijaju zaradu samo na osnovu učešća u projektima, imaju znatno strože uslove za napredovanje, a ne dozvoljava im se da budu mentori. S druge strane, nastavnici imaju dodatne obaveze van nauke, što takođe treba poštovati.
I na kraju, ali veoma važno, kolege iz prirodnih nauka (verovatno manji, ali očigledno uticajniji deo njih) više ne bi smeli da dozvoljavaju sebi da određuju kriterijume za društvene i humanističke nauke (ovo govorim kao neko ko ne pripada ni jednoj ni drugoj grupaciji).

Ivana

pre 9 godina

Nije istina da su zaposleni na svim institutima finansirani iskljucivo preko projekata Ministarstva. Primer je Institut IMS, gde zaposleni primaju platu koju je potrebno zaraditi na trzistu, a mali broj ~povlascenih~ pored te plate prima i naucni dodatak koji ostvaruje kroz ucesce na projektima Ministarstva. Taj deo (naucni dodatak) nema potrebe komentarisati, time neka se bavi Ministarstvo koje procenilo da ovi ljudi kroz pomenute projekte daju doprinos nauci Srbije. Problem pretstavlja vrlo malo, u vecini slucajeva nikakvo angazovanje tih ljudi u tekucim poslovima Instituta kojima se obezbedjuju sredstva iz kojih se isplacuju plate zaposlenih. Formalno oni jesu zaposleni u lab. Instituta, sustinski u iste ne zalaze, sve eksperimente delegiraju na tehnicare u lab.! Vecina zaposlenih inzenjera i tehnicara u Institutu IMS na trzistu zaradjuje pored svoje plate i plate naucnih saradnika koji u radnu listu na kraju meseca bez ikakvog problema upisu 8 h rad na tekucim poslovima! Besramno