Sport Science
pre 15 godina
Tekst kao da je pisao tkz. Dr Feelgood. Pun je povrsnosti i pausalnih izjava izvucenih iz konteksta kojima nista nije receno a po najmanje se zasnivaju na naucnim osnovama. Zalosno je da uvek za casopise pisu razno razni priuceni pausalci a ne iskonski naucnici ili poznavaosi materije. Dakle, ko god da je imao hemiju ili biolgiju (a da ne pricam o ljdima koji se bave fiziologijom fizicke aktivnosti...) zna sam proces energetskih tokova u organizmu. Znaci svaki oblik od pomenutih energetskih supstrata ima svoju potencijalnu energiju u Kcal (koja se iskazuje uzgerd toplotom jer drugaciji nacin jos ne postoji). Jedan gram masti ima energetsku vrednost 9 Kcal, Proteini i ugljeni hidrati po 4 Kcal. Ne znam samo sta je autor teksta hteo da kaze da je pogresno sto se koriste Kilokalorije ali je cinjenica da se kalorije definisu toplotom koju oslobode sagorevanjem tj. temperaturom vode koju dizu i to je naucna cinjenica koja nista posebno ne govori sem o potencijalnoj energiji tog energetskog susptrata (ali to je totalno nevazno.) Bolja formulacija bi bila sledeca: Naravno da je bitno koliko Kcal unositi jer je to potencijana energija koju unositi u telo pa ako unesete 4000 Kcal (bez obzira koji su energetski susptrati -protein, mast ili CHO) a ne potrosite toliko ostatak ce se pretvoriti u masno tkivo. Naravno da treba paziti koje energetske supstrate unositi jer seceri imaju veoma veliki energetski kapacitet tj. najlakse se trose pa ako uz te secere unesete i dovoljnu kolicinu masti, organizam ce da trosi po najpre secere a masti ce da cuva (pod uslovom da se ne trenira naporno jer kada covek ima redovno treninge to se ne ispoljava bas tako).
Nadalje, autor je pricao o necemu a nije lepo objasni a to je sledece: Razlog sto je bitno koje izvore energije unosimo je sledeci. Termogenetsko dejstvo hrane (TDH) predstavlja proces u kome sam zeludac varenjem odredjenog energetskog susptrata trosi energiju pa samim tim bruto iznos unesenih kalorija nije isti kao kada se zavrsi proces varenja istih u zeludcu, a to znaci da ako unesete recimo 100 Kcal proteina zeludac u odredjenim situacijama moze da potrosi i do 40% od tih 100 Kcal na varenje (da bi razlozio protein na sve amino kiseline a to je komplikovan proces) pa je dobitak na kraju 60 Kcal a ne 100 Kcal (zbog toga preovladjuju uglavnom proteinske dijete). TDH za masti i ugljene hidrate je daleko manji. Opet ponavljam da se svi ovi energetski susptrati izrazavaju jedinicom Kcal i to je cinjenica koja je veoma bitna u nutricionizmu i pretstavlja samo vrednosto neke potencijalne energije, pa sami tim opet podvlacim da je bitno koliko uneste u Kcal jer ako unesete vise a potrosite manje gojite se i obrnuto (to je klasican zakon termodinamike za koji autor pretpostavljam nije cuo). Toplota koje se oslobadja razlaganje masti, proteina i secera je nusprodukt i to je jednostavno tako (zato se znojimo jer u nasem telu raste temperatura jer se energija uskladistena u mastima i secerima najvise oslobadja u toplotu tj. mehanicki se od te energije utrosi samo 25% a 75% ide u toplotu pa zato organizam ima mehanizam hladjenja u obliku znojenja). Nadalje, zasto masti imaju vecu energiju po gramu suspstrata od ostalih izvora. Zato sto jedan molekul triglicerida (mast u organizmu) oslobodi oko 400 molekula ATP (adenozin tri fosfat) koji je energetsko zlato tj. misic ne trosi direktno mast, secer itd., vec ti susptrati kada se sagore, oslobode energiju koja stvara ATP koji jedino misicna celija koristi za energiju. Ugljeni hidrati mogu da naprave od 2-36 molekula ATP u zavisnosti od metabolizama tj. da lije anaerobni ili aerobni tj. da li trcimo sprinteve (36 ATP) ili trcimo maraton (2 ATP). Znaci toplota je nusprodukt razlaganja masti, proteina i secera jer se ti energetski izvori razlazu na prostije sastojke a energija razlaganja se koristi za sintezu ATP-a (koji korisiti misic) a posto je reakcija hemijska osobodi se i toplota. Tako da Kcal pretstavljaju potencijal neke materije koja moze da sintetise kolicinu ATP u organizmu (kao sto se vidi da masti mogu najvise da stvore ATP pa ako bi i sprcili 1 gram masti vatrom ona bi i podigla temperaturu vode vise nego seceri i proteini). Sve ovo ne znaci naravno da treba samo unositi proteine a ostalo zanemariti. Treba naglasiti da mozak moze samo secer da korisiti za sintezu ATP a srce samo masti sto su fizioloski paradoksi. Tu je i razlog ne uspeha mnogih dijeta koje izbace totalno ugljene hidrate iz ishrane jer mozak bez secera postaje razdrazljiv i mi automatski postajemo nervozni i malaksali.
Autor navodi da fizicka aktivnost nije bitna za kalorije toliko. Samo cu navesti primer (da ne razvlacim sada temu i na to) Nadala koji unosi dnevno 6000-7000 Kcal. Pa dajte mu onda 3000 Kcal koliko otprilike treba normalnom muskarcu koji vezba redovno 3 puta nedeljno, pa ce te da vidite kako ce da se osusi za mesec dana. Misici mogu da koriste ogromnu kolicinu kalorija ako ih nateramo na to tj. ako imamo redovnu fizicku aktivnos odgovarajuceg intenziteta.
Svaki put kada procitam ovakav neki tekst kazem sebi da necu da odreagujem ali mi toliko zasmeta povrsnost i pausalnost samih autora pa samim tim moram i da odreagujem.
Pozzz svima
3 Komentari
Sortiraj po: