Petak, 13.03.2020.

09:26

Na hektaru rukole može da se zaradi 3,3 miliona dinara

Uzgoj rukole, paškanata, zelene salate, peršuna, endivije i špargle donosi najveći profit u poljoprivredi.

Izvor: Blic biznis

Na hektaru rukole može da se zaradi 3,3 miliona dinara IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

15 Komentari

Sortiraj po:

Veliki brat

pre 5 godina

Najbolja zarada je na renu, ali onda možete da se oprostite od tog zemljišta na duži rok, pošto je gori od korova, tj. ne može lako da se iskoreni.

Ali, jedno je kalkulacija kolika su ulaganja i kolika je tržišna vrednost dobijenog proizvoda, a sasvim je druga priša KOME vi da prodate veliku količinu nekog proizvoda. To ima smisla kad je neki proizvod deficitaran, a ne znam da je kod nas nešto deficitarno, jer za sve postoje kanali uvoza tako organizovani da domaći proizvođači ne mogu da konkurišu cenom.

A i organska proizvodnja je pod znakom pitanja, jer ko će to da kupi. Primer kvaliteta bi bio onaj domaći ajvar u supermarketima, preko 500 dinara kođta mala teglica, KO će to da kupi? U Srbiji ni milioneri ne troše na takvu hranu, nego ako hoće provereno domaće, plate nekom da im to napravi po njihovom zahtevu.

VP

pre 5 godina

Biznis a la puževi, nutrije, paulovnija... Imam ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju i odgovorno tvrdim da nema jeftine proizvodnje gde moze mnogo da se zaradi. Hektar visnje košta pisljivog boba, a takva je i zarada, hektar borovnice je minimum 50,000 eur a može i ne mora da bude dobra zarada.

tako nekako

pre 5 godina

cekajte, ako smo toliko bogati poljoprivredom, zasto drzava ne organizuje 100.000 hektara i zasadi, zaposli 10.000 ljudi i ima da zivimo super???

Reziel

pre 5 godina

Koje su ovo paušalne ocene i procene... Znači cena voca, povrća, žitarica se menja iz meseca u mesec, tako da projekcije ovog tipa niko normalan ne radi...

Arsa

pre 5 godina

U idealnim uslovima da, ako imaš hladnjaču i ne zavisiš od nakupaca i trgovačkih lanaca. U realnoj situaciji kada biljka treba da se skine sa njive i kada odjednom imaš veliku količinu kvarljive robe onda si ostavljen na milost nakupaca, cena drastično pada kao i profit. Ako imaš hladnjaču onda je profit veći ali je i rentabilnost proizvodnje značajno manja.
Sve u svemu u tekstu je pomenuta samo pozitivna strana projekta.
Na stranu to što se na naplatu čeka 2-3 meseca.

Slovenac

pre 5 godina

Sve to lepo zvuci, ali sta kad necete u EU da udjete. Da ste u EU, hiljade i hiljade ljudi bi zivelo od izvoza tamo. Ne samo hrane, svega. Bez da jedan papir popune i bez da jednu dozvolu traze.

Arsa

pre 5 godina

U idealnim uslovima da, ako imaš hladnjaču i ne zavisiš od nakupaca i trgovačkih lanaca. U realnoj situaciji kada biljka treba da se skine sa njive i kada odjednom imaš veliku količinu kvarljive robe onda si ostavljen na milost nakupaca, cena drastično pada kao i profit. Ako imaš hladnjaču onda je profit veći ali je i rentabilnost proizvodnje značajno manja.
Sve u svemu u tekstu je pomenuta samo pozitivna strana projekta.
Na stranu to što se na naplatu čeka 2-3 meseca.

Slovenac

pre 5 godina

Sve to lepo zvuci, ali sta kad necete u EU da udjete. Da ste u EU, hiljade i hiljade ljudi bi zivelo od izvoza tamo. Ne samo hrane, svega. Bez da jedan papir popune i bez da jednu dozvolu traze.

VP

pre 5 godina

Biznis a la puževi, nutrije, paulovnija... Imam ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju i odgovorno tvrdim da nema jeftine proizvodnje gde moze mnogo da se zaradi. Hektar visnje košta pisljivog boba, a takva je i zarada, hektar borovnice je minimum 50,000 eur a može i ne mora da bude dobra zarada.

Reziel

pre 5 godina

Koje su ovo paušalne ocene i procene... Znači cena voca, povrća, žitarica se menja iz meseca u mesec, tako da projekcije ovog tipa niko normalan ne radi...

tako nekako

pre 5 godina

cekajte, ako smo toliko bogati poljoprivredom, zasto drzava ne organizuje 100.000 hektara i zasadi, zaposli 10.000 ljudi i ima da zivimo super???

Veliki brat

pre 5 godina

Najbolja zarada je na renu, ali onda možete da se oprostite od tog zemljišta na duži rok, pošto je gori od korova, tj. ne može lako da se iskoreni.

Ali, jedno je kalkulacija kolika su ulaganja i kolika je tržišna vrednost dobijenog proizvoda, a sasvim je druga priša KOME vi da prodate veliku količinu nekog proizvoda. To ima smisla kad je neki proizvod deficitaran, a ne znam da je kod nas nešto deficitarno, jer za sve postoje kanali uvoza tako organizovani da domaći proizvođači ne mogu da konkurišu cenom.

A i organska proizvodnja je pod znakom pitanja, jer ko će to da kupi. Primer kvaliteta bi bio onaj domaći ajvar u supermarketima, preko 500 dinara kođta mala teglica, KO će to da kupi? U Srbiji ni milioneri ne troše na takvu hranu, nego ako hoće provereno domaće, plate nekom da im to napravi po njihovom zahtevu.

Slovenac

pre 5 godina

Sve to lepo zvuci, ali sta kad necete u EU da udjete. Da ste u EU, hiljade i hiljade ljudi bi zivelo od izvoza tamo. Ne samo hrane, svega. Bez da jedan papir popune i bez da jednu dozvolu traze.

VP

pre 5 godina

Biznis a la puževi, nutrije, paulovnija... Imam ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju i odgovorno tvrdim da nema jeftine proizvodnje gde moze mnogo da se zaradi. Hektar visnje košta pisljivog boba, a takva je i zarada, hektar borovnice je minimum 50,000 eur a može i ne mora da bude dobra zarada.

tako nekako

pre 5 godina

cekajte, ako smo toliko bogati poljoprivredom, zasto drzava ne organizuje 100.000 hektara i zasadi, zaposli 10.000 ljudi i ima da zivimo super???

Reziel

pre 5 godina

Koje su ovo paušalne ocene i procene... Znači cena voca, povrća, žitarica se menja iz meseca u mesec, tako da projekcije ovog tipa niko normalan ne radi...

Arsa

pre 5 godina

U idealnim uslovima da, ako imaš hladnjaču i ne zavisiš od nakupaca i trgovačkih lanaca. U realnoj situaciji kada biljka treba da se skine sa njive i kada odjednom imaš veliku količinu kvarljive robe onda si ostavljen na milost nakupaca, cena drastično pada kao i profit. Ako imaš hladnjaču onda je profit veći ali je i rentabilnost proizvodnje značajno manja.
Sve u svemu u tekstu je pomenuta samo pozitivna strana projekta.
Na stranu to što se na naplatu čeka 2-3 meseca.

Veliki brat

pre 5 godina

Najbolja zarada je na renu, ali onda možete da se oprostite od tog zemljišta na duži rok, pošto je gori od korova, tj. ne može lako da se iskoreni.

Ali, jedno je kalkulacija kolika su ulaganja i kolika je tržišna vrednost dobijenog proizvoda, a sasvim je druga priša KOME vi da prodate veliku količinu nekog proizvoda. To ima smisla kad je neki proizvod deficitaran, a ne znam da je kod nas nešto deficitarno, jer za sve postoje kanali uvoza tako organizovani da domaći proizvođači ne mogu da konkurišu cenom.

A i organska proizvodnja je pod znakom pitanja, jer ko će to da kupi. Primer kvaliteta bi bio onaj domaći ajvar u supermarketima, preko 500 dinara kođta mala teglica, KO će to da kupi? U Srbiji ni milioneri ne troše na takvu hranu, nego ako hoće provereno domaće, plate nekom da im to napravi po njihovom zahtevu.