Ponedeljak, 30.05.2022.

16:41

Olujno nevreme opustošilo Arilje: "Padao je grad veličine oraha" FOTO/VIDEO

Jako olujno nevreme praćeno krupnim i dugotrajnim gradom u popodnevnim satima opustošilo je deo teritorije opštine Arilje.

Izvor: RINA

Olujno nevreme opustošilo Arilje: "Padao je grad velièine oraha" FOTO/VIDEO IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

6 Komentari

Sortiraj po:

Veliki brat

pre 3 godine

Da pogadjam,opet unistene maline po ko zna koji put na isti nacin svake godine?
(mandragora, 30. maj 2022 18:24)

Pa, postoje DVA rešenja:
1 - osiguranje useva, ne plaća se ništa unapred, već 30% od prihoda nakon prodaje; ako usevi budu uništeni npr. gradom, osiguranje nadoknađuje 70% procenjene vrednosti.
2 - ko neće da "poklanja" osiguranju 30% prihoda nakon prodaje, neka uloži u protivgradne mreže.


Ne vidim čemu više kuknjava, protivgradne rakete nigde nikada nisu nijednu parcelu spasile od grada, jednostavno se ponekad dogodi da grad padne negde u predelima gde su samo šume i livade, pa kad oblak stigne do sela, padne poneka sitna ledenica, i svi misle da je zbog raketa.

Ne, ne pomaže čak ni "zasejavanje" iz aviona, pošto bi bilo potrebno predvideti gde će i kada nastati gradonosni oblak i delovati preventivno, jer kada se utvrdi da je reč o potencijalno gradonosnom oblaku, dok avion poleti, velike ledenice su se već formirale unutar oblaka i tada je kasno. Rakete ne mogu da istope taj led, već unošenjem čestica određenih jedinjenja omogućuju značajno veći broj centara oko kojih se formira led (inače se formira oko čestica prašine), tako da zbog ograničene količine vodene pare u oblaku nastanu sitniji komadi leda. Međutim, s obzirom na dimenzije oblaka, ne bi ni 100 raketa bilo dovoljno, plus rakete moraju da budu lansirane pre nastanka leda u oblaku.

Zato su u razvijenim zemljama novac usmerili na protivgradne mreže i subvencionisanje osiguranja.

Veliki brat

pre 3 godine

Da pogadjam,opet unistene maline po ko zna koji put na isti nacin svake godine?
(mandragora, 30. maj 2022 18:24)

Pa, postoje DVA rešenja:
1 - osiguranje useva, ne plaća se ništa unapred, već 30% od prihoda nakon prodaje; ako usevi budu uništeni npr. gradom, osiguranje nadoknađuje 70% procenjene vrednosti.
2 - ko neće da "poklanja" osiguranju 30% prihoda nakon prodaje, neka uloži u protivgradne mreže.


Ne vidim čemu više kuknjava, protivgradne rakete nigde nikada nisu nijednu parcelu spasile od grada, jednostavno se ponekad dogodi da grad padne negde u predelima gde su samo šume i livade, pa kad oblak stigne do sela, padne poneka sitna ledenica, i svi misle da je zbog raketa.

Ne, ne pomaže čak ni "zasejavanje" iz aviona, pošto bi bilo potrebno predvideti gde će i kada nastati gradonosni oblak i delovati preventivno, jer kada se utvrdi da je reč o potencijalno gradonosnom oblaku, dok avion poleti, velike ledenice su se već formirale unutar oblaka i tada je kasno. Rakete ne mogu da istope taj led, već unošenjem čestica određenih jedinjenja omogućuju značajno veći broj centara oko kojih se formira led (inače se formira oko čestica prašine), tako da zbog ograničene količine vodene pare u oblaku nastanu sitniji komadi leda. Međutim, s obzirom na dimenzije oblaka, ne bi ni 100 raketa bilo dovoljno, plus rakete moraju da budu lansirane pre nastanka leda u oblaku.

Zato su u razvijenim zemljama novac usmerili na protivgradne mreže i subvencionisanje osiguranja.

Veliki brat

pre 3 godine

Da pogadjam,opet unistene maline po ko zna koji put na isti nacin svake godine?
(mandragora, 30. maj 2022 18:24)

Pa, postoje DVA rešenja:
1 - osiguranje useva, ne plaća se ništa unapred, već 30% od prihoda nakon prodaje; ako usevi budu uništeni npr. gradom, osiguranje nadoknađuje 70% procenjene vrednosti.
2 - ko neće da "poklanja" osiguranju 30% prihoda nakon prodaje, neka uloži u protivgradne mreže.


Ne vidim čemu više kuknjava, protivgradne rakete nigde nikada nisu nijednu parcelu spasile od grada, jednostavno se ponekad dogodi da grad padne negde u predelima gde su samo šume i livade, pa kad oblak stigne do sela, padne poneka sitna ledenica, i svi misle da je zbog raketa.

Ne, ne pomaže čak ni "zasejavanje" iz aviona, pošto bi bilo potrebno predvideti gde će i kada nastati gradonosni oblak i delovati preventivno, jer kada se utvrdi da je reč o potencijalno gradonosnom oblaku, dok avion poleti, velike ledenice su se već formirale unutar oblaka i tada je kasno. Rakete ne mogu da istope taj led, već unošenjem čestica određenih jedinjenja omogućuju značajno veći broj centara oko kojih se formira led (inače se formira oko čestica prašine), tako da zbog ograničene količine vodene pare u oblaku nastanu sitniji komadi leda. Međutim, s obzirom na dimenzije oblaka, ne bi ni 100 raketa bilo dovoljno, plus rakete moraju da budu lansirane pre nastanka leda u oblaku.

Zato su u razvijenim zemljama novac usmerili na protivgradne mreže i subvencionisanje osiguranja.