05.11.2026.
15:20
Otvorena pobuna protiv Merca
Na početku ove politički uzbudljive nedelje u berlinskom Konrad-Adenauer-Hausu, desilo se nešto nepoznato nemačkoj hrišćansko-demokratskoj tradiciji: otvorena pobuna baze stranke protiv aktuelnog kancelara Fridriha Merca.
Oko 160 predsednika okruga CDU stiglo je u sedište stranke, prvo na razgovor sa generalnom sekretarkom Franciskom Hoperman, a uveče na Mercov govor i diskusiju. To je otprilike polovina stranke: CDU ima nešto manje od 330 okruga, koje organizuju bazu i trenutno uglavnom slušaju frustracije zbog crno-crvene koalicije i kancelara.
Kada stranka loše stoji i gubi podršku – ne samo zato što rukovodstvo stranke vodi nepopularne politike, već i zato što tvrdoglavo insistira na ekskluzivnim političkim stavovima koji iritiraju birače – onda su u evropskoj političkoj partijskoj tradiciji otvorene pobune sasvim normalne, očekivane, tj. sastavni deo procesa prilagođavanja stranke. Specifično za CDU je to što kancelar Merc sada ignoriše vapaje polovine sopstvene stranke, na sličan način kao što je odmahivao rukom na kritike opozicije. Da li je nekada najvažnija stranka u Nemačkoj, a samim tim i u Evropi, na putu ka formalnom raskolu kroz otvorenu pobunu?
Pobuna protiv kancelara je sve glasnija
Prema izveštajima nemačkih medija, kancelar je pokušao da prevaziđe rastuće nezadovoljstvo partijske baze klasičnim "govorom državnika"; onim u kojima je koristio svoje uobičajene fraze i floskule iz spoljne politike. Međutim, sada je pokušao da proda svoj neobičan narativ ljutitom narodu.
"Bila bi to dobra vladina izjava, ali pogrešan govor za lidera stranke", preneo je Tagešpigel.
Govorio je, ponovimo, o spoljnoj politici, ljudima koji pokušavaju da zaustave AfD, stranku sa drugačijim spoljnopolitičkim stavovima, i njima je jasno da gube političku trku jer nemački građani sve teže progutaju uobičajenu Mercovu frazeologiju o neophodnoj podršci Ukrajini.
Možda vas zanima
Ostavka koja trese Berlin – na ivici haosa
Ostavka ministarke Barbel Baz produbljuje zaoštrava odnose Demohrišćana i Socijaldemokrata. Ipak, kancelar Fridrih Merc i vicekancelar Lars Klingbajl moraju da sarađuju – inače bi profitirala Alternativa za Nemačku.
12:46
13.10.2026.
23 d
Merc otkrio šta čeka Ameriku posle Trampovog poraza
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da ne očekuje velike promene u američkoj politici nakon ubedljivog poraza republikanaca na izborima za Kongres.
21:40
4.11.2026.
17 h
S obzirom na to da je u pitanju bio zatvoreni sastanak stranke, tačan sadržaj Merčevog obraćanja stranci nije poznat, ali su mediji, uz pomoć disidenata, rekonstruisali da je kancelar pre svega uspeo da "podigne pritisak" na one koji su već uznemireni jer, zvaničnom retorikom stranke, više ne vide budućnost stranke. Drugim rečima, Merc sada izgleda ima "rusofile" u sopstvenoj stranci, otprilike polovinu, i ponašao se kako obično čini, odbacujući kritike sa visokog mesta na veoma ratobornim, odnosno ekskluzivnim pozicijama zbog svoje lične radikalne podrške ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom. Naravno, ekonomska i socijalna politika izuzetno nepopularnog kancelara, koja u koaliciji sa izbornim gubitnikom, SPD-om, deluje kao niz kontradiktornih i neefikasnih kompromisa, takođe je tema u CDU. Na primer, kako objasniti Nemcima da moraju da se pripreme za žrtve, ali da imaju više nego dovoljno za Ukrajinu, odnosno obračun sa Rusijom?
Predsednik okružnog odbora CDU u Drezdenu, Ingo Fleming, opisao je raspoloženje velikog dela stranke prema prilično neobičnom ponašanju kancelara Merca; njegovo pretvaranje u odgovornog državnika po pitanjima koja sve manje zanimaju Nemce: građani nemaju utisak da je Berlin "čuo pucanj".
Hanes Raebel iz Vajmarer Landa rekao je da ima "vrlo malo poverenja u berlinsko rukovodstvo", nazvao je pokrajinske rezultate apsolutnom katastrofom i upozorio da će, ako se stvari ovako nastave, CDU najkasnije na dva savezna izbora razmatrati saveznu vladu AfD.
Kristijan Grose iz Potsdam-Mitelmarka malo pažljivije je birao reči, ali je izrazio i nezadovoljstvo: raspoloženje "trenutno nije dobro"; mnogi članovi su razočarani otkako je Merc stupio na dužnost.
Politički najglasnija bila je Dezire Šrade iz Frankfurta na Odri. Pre sastanka, predložila je razdvajanje kancelarskih i stranačkih funkcija: ako Merc nema snage da se brine o stranci, neka preda predsedničku funkciju. Posle sastanka, u podkastu Pola Ronchajmera, opisala je kako je kancelar primio njene opaske: "spöttisch" i "fast ein bisschen herablassend", odnosno podsmevajući se odozgo – baš kao što se obično odnosi prema navodno sveprisutnim "putinovcima" ili "rusofilima".
Prema njenim rečima, kancelar je odgovorio da očekuje da će njegovi partijski drugovi u potpunosti podržati CDU, a ona je pokušavala da mu objasni da stranka gubi glasače čak i sa uglednim kandidatima. Mercovu reakciju je nazvala "zaista čudnom". Ona sama, kaže, svesno je držala distancu od savezne stranke u svojoj kampanji za gradonačelnika i tražila podršku van CDU. Kada predsednica okruga vladajuće stranke navodi bekstvo iz sopstvene stranke kao recept za izbornu pobedu, postavlja se pitanje šta pokreće Merca i drugi deo stranke, ako misle da je mudro izgubiti poverenje Nemaca i polovine stranke na osnovu tvrdog, ideološkog pristupa sumnjivog kvaliteta?
Nisu svi učesnici otišli podjednako ogorčeni. Nekoliko njih je opisalo kako je Merc tokom sastanka posvetio više pažnje njihovim zabrinutostima. Prema Šradeu, to se dogodilo tek nakon skoro tri sata.
Otvorena stranačka pobuna protiv Merca stigla je do Bundestaga, nemačkog parlamenta. Poslanik Bastijan Ernst, predsednik Saveza rezervista, zahteva da Merc podnese ostavku na čelo CDU-a i time razdvoji stranačku i kancelarsku funkciju. Ernst je među prvima iz CDU-a koji je otvoreno zatražio repozicioniranje nepopularnog kandidata; pre njega, samo je Mercov bivši generalni sekretar, Mario Čaja, pozvao kancelara da "napusti mesto".
"Ne možemo zauvek nastaviti sa vođstvom koje sada imamo", naveo je Ernest. Ernst je predstavnik CDU-a i, od aprila 2026. godine, predsednik Udruženja rezervista nemačkih saveznih oružanih snaga. Šrade je, s druge strane, javno rekao pre sastanka da ako Merc nema snage da vodi stranku, trebalo bi da se odrekne predsedničke funkcije.
Možda vas zanima
Merkel: "Zabrinuta sam..."
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je zabrinuta zbog jačanja političkih ekstrema u Nemačkoj, ali da i dalje veruje u mogućnost očuvanja političkog centra.
13:10
30.10.2026.
6 d
Nemačka u opasnosti; Merc upozorio
Nemački kancelar Fridrih Merc pozvao je danas na jedinstvo unutar vladajuće koalicije, upozorivši da se Nemačka suočava sa sve većim pretnjama političkih ekstremista i, kako je naveo, svakodnevnim pokušajima Rusije da destabilizuje zemlju.
15:05
24.10.2026.
12 d
Tagešpigel izveštava da predsednike okruga, posebno na istoku, uznemirava jasan kurs kancelara prema Ukrajini, koji je izražen u nekoliko govora. Što se tiče pomoći Ukrajini, Šrade je rekao da ljude ne treba zavaravati, jer takvi rashodi prirodno imaju posledice po Nemačku. Istovremeno, baza traži sporna rešenja, pre svega niže cene energije, a prema Šradeovim rečima, bivši tradicionalni glasači, među njima i preduzetnici, okrenuli su se AfD-u. Rečenica o novcu za Ukrajinu koji nedostaje kod kuće ima poznatog autora, samo ne u CDU.
AfD raste, CDU zaostaje
Brojke iz anketa o popularnosti stranaka objašnjavaju nervozu nezadovoljnih u CDU-u koja je zasnovana na zdravom razumu. Najnovija anketa INSA-e daje AfD-u 28 odsto, a Uniji 20 odsto. Prosek anketa nekoliko portala pokazuje da AfD ima 27,6 odsto, a CDU/CSU 20,1 odsto. Unija je na izborima u februaru 2025. godine imala 28,5 odsto. Na istoku je slika još tragičnija: AfD ima 25 odsto na zapadu Nemačke i 40 odsto na istoku; Unija drži 22 odsto na zapadu i samo 13 odsto na istoku. Prema analizi potencijala INSA-e, 36,5 odsto ispitanika može da zamisli da u principu glasa za AfD, a samo 33 odsto za Uniju. Isti proračun pokazuje i nezgodnu aritmetiku: AfD i CDU/CSU zajedno bi imali 344 od 630 mesta. To je većina kojoj nemački "fajervol" – sada zapravo politički "patent" SPD-a za ostanak na vlasti – ne dozvoljava, pa ona postoji samo u anketama. Stoga se Merc sada pozicionira kao da je šef neke druge virtuelne stranke, a ne lider stvarne CDU/CSU, odnosno politički lider koji zastupa interese stranke, fokusirajući se na stvarne probleme nemačkog društva. Ovo je više neobično nego neuobičajeno u politici stvarnosti.
U CDU se otvorio drugi front sukoba oko naslednika Franka-Valtera Štajnmajera. Merc kaže da CDU, kao najveća frakcija, ima pravo na svog kandidata, a prvi korak je sastanak predsedništva 9. novembra. Bavarska sestrinska stranka, u međuvremenu, gura Ilze Ajgner. Kada ju je Merc pozdravio po imenu na kongresu CSU, delegati su ustali i glasno navijali, ali je Merc ostao nem o kandidaturi. Ajgner već ima podršku među predsednicima okruga CDU.
U sredu je nemački kancelar pokazao da poruku nije shvatio kao poziv na promenu kursa, a kako je moguće da erupciju partijskog nezadovoljstva nije shvatio kao dramatičan apel za promenu kursa, takođe je nemoguće objasniti zdravim razumom.
Merc ne odustaje od svog političkog kursa
Što se tiče drugih javnih pitanja na kojima stranka gubi poene, Merc ostaje privržen ukidanju takozvane starosne granice za penzionisanje od 63 godine, iako se tome protivi ne samo SPD već i, na primer, istočnonemački premijeri iz CDU. Istovremeno, eksplicitno je pohvalio saradnju sa SPD u koaliciji, što verovatno šokira ne samo desnicu, već i sve koji politički razmišljaju u centru, a zatim i desnici. Pohvale za produžavanje mučne koalicione borbe sa SPD-om takođe pokreću pitanje da li je kancelarka u virtuelnoj stvarnosti.
Dana 16. septembra, osam regionalnih premijera iz CDU-a izjavilo je da se poverenje obnavlja "kroz slušanje i političku akciju, a ne kroz kadrovske razgovore". Hendrik Vist, Markus Seder i ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrint pominju se kao mogući naslednici; dvojica od njih trojice su iz CSU-a, što je samo po sebi znak dubine krize. Vist je trenutno posvećen izborima u Severnoj Rajni-Vestfaliji u aprilu.
Da li je Merc uopšte svestan da je kancelar kome ne veruje polovina partijske baze, ili ga nije briga za partijsku bazu, pa živi u uverenju da je veliki nemački vođa koji će prvi u istoriji zdrobiti Rusiju, kojoj podređuje sve ostale politike, jer, u njegovim teorijama, ništa drugo nije toliko važno?


Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar