Povratak "Trećeg fronta": Kina se priprema za hladni rat

Nakon Maove smrti 1976. i poboljšanja odnosa sa Sjedinjenim Državama, većina vojnih fabrika koje su učestvovale u projektu "Trećeg fronta" napuštena je ili pretvorena u fabrike za civilne svrhe. Međutim, danas se ta strategija vraća.

Dok se odnosi s Vašingtonom sve više pogoršavaju, Kina intenzivno oživljava Mao Cedungov ambiciozni hladnoratovski projekat poznat kao "Treći front". 

Reč je o masovnom programu premeštanja i izgradnje vojnih fabrika duboko u unutrašnjosti zemlje, daleko od obale, kako bi se osigurao opstanak i sposobnost odgovora u slučaju direktnog sukoba sa Sjedinjenim Državama. 

• Tenzije na Pacifiku: Raspoređene protivbrodske rakete
• Kina se u tajnosti sprema za rat: Mapira i prikuplja ključne informacije – otkriveni detalji plana FOTO

Projekat "Treći front" pokrenut je 1964. godine po naredbi Mao Cedunga. Tada je mobilisano više od 15 miliona ljudi, a uloženo je preko 200 milijardi juana u izgradnju tajnih vojnih i industrijskih postrojenja u udaljenim planinskim područjima provincija Sečuan, Gansu i Ningksija. Cilj je bio stvoriti "treću liniju" odbrane koju neprijatelj (Sjedinjene Države ili SSSR) ne bi mogao lako uništiti, za razliku od obalskih područja, koja su bila izložena napadima, piše Gardijan.

U julu 2024. Komunistička partija Kine donela je rezoluciju o razvoju "strateške unutrašnjosti" i osiguranju rezervnih planova za ključne industrije. Si Đinping naglasio je nacionalnu samodovoljnost i otpornost, a satelitski snimci pokazuju pojačanu aktivnost u starim područjima Trećeg fronta, uključujući širenje nuklearnog arsenala.

"Ono što je sada drugačije jest da je Kina u mnogo jačoj poziciji nego pre… Pokušavaju da izgrade sposobnost drugog udara protiv Sjedinjenih Država. Pre nisu imali nikakvu sposobnost udara", kazao je istoričar Kovel Mejskens. 

• Tramp preti Kini – iz Vašingtona pokušavaju da "ispeglaju" stvar
• Kina odgovorila Trampu

"Šezdesetih godina Kina je bila vrlo siromašna zemlja. Sada je, barem u zapadnom Pacifiku, ravnopravni protivnik. Mogu se boriti sa nama ili barem izdržati", dodao je.

Kina ima oko 600 nuklearnih bojevih glava, a očekuje se da će se taj broj više nego udvostručiti. Vojni budžet porastao je sa jedne šestine američkog 2012. na trećinu 2024. godine (317,6 milijardi dolara), dok je uvoz oružja pao za više od 70 odsto zahvaljujući domaćoj proizvodnji. U starim područjima Trećeg fronta, poput ruševina fabrike Honguang (izgrađene 1966. za proizvodnju borbenih aviona i vojnih lasera), danas vlada tišina.

"Vrlo malo ljudi je ostalo. Većina stanova je prazna. Devedesetih je ovde bilo prosperitetno, puno ljudi… Sada imaju više novca pa svi odlaze u gradove", kaže jedan lokalni stanovnik. Stručnjaci upozoravaju da je ovo jasan znak povratka u vreme neprijateljstva. "Definitivno se vraćamo u neprijateljsko stanje… Nalazimo se u nekoj vrsti hladnog rata", ističe Mejskens.