Od ulaska u EU desetkovano rađanje: Hrvati žive tri godine kraće od Evropljana

Prošle godine je rođeno 32.170 dece. Hrvatska se inače u poslednje tri decenije ubraja u zemlje niskog nataliteta – 1997. godine, na primer, u toj zemlji je rođeno 55.501 dete, 2000. bilo je 43.746 novorođenih, a od 2013. i ulaska Hrvatske u EU taj je broj pao ispod 40.000 i kontinuirano nastavio da se smanjuje.

Prošle godine je, prema istim podacima, pao i mortalitet – bilo je 51.275 umrlih, 5.704 manje u odnosu na 2022. Stopa prirodnog priraštaja bila je negativna i iznosila je -5, odnosno bilo je 19.105 više umrlih nego rođenih.

Negativni prirodni priraštaj imaju gotovo sve županije, s tim da je najgore u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj, a najbolja je situacija u Međimurskoj županiji.

• Dogovorite se: Ili jeste ili nije rusofil?
• Mediji: Hrvati i dalje "seku vene" zbog Vučića; "Ukrao je šou u Dubrovniku..."
• Hrvati dobili žestok odgovor, Vučić se oglasio: "Nek sam ja četnik, a da nisam ni znao..." VIDEO

Prema podacima Eurostata, za muškarce očekivano trajanje života poraslo je sa 74,6 na 75,4 godina, dok se za žene beleži porast s 80,8 godina na 81,8 godina. Očekivano trajanje života u Hrvatskoj za tri godine je kraće od EU proseka, pa je tako proše godine u Hrvatskoj taj prosek za oba pola bio 78,6 godina, a u EU 81,5 godina, prenosi Hina.

HZJZ je objavio i izveštaj o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u 2023, prema kojem je evidentirano 3015 legalno indukovanih pobačaja, odnosno 9,3 pobačaja na sto porođaja. Broj pobačaja u prošloj godini u Hrvatskoj bio je za 23 manji u odnosu na 2022. godinu.