Šamar za Podgoricu iz Brisela; U EU ulaze sa hrvatskim jezikom; Knežević uputio brutalnu poruku Spajiću

Jedna od opcija je da Crna Gora koristi neki od postojećih službenih jezika EU, pri čemu se hrvatski nameće kao najočigledniji izbor, piše Euronjuz.

Crna Gora planira da postane 28. članica EU do 2028. godine, ali pre toga mora preuzeti i prevesti pravnu tekovinu Unije, koja obuhvata desetine hiljada zakonskih akata. U Briselu raste sumnja da taj posao neće biti gotov na vreme. Iako Podgorica uverava da je uložila znatna sredstva i da će ispuniti rokove, zvaničnici EU-a potvrdili su da je Komisija počela pripremati rezervne planove.

Dodatni razlog za to je zabrinutost koju je izrazila Hrvatska zbog kvaliteta dela prevedenih tekstova. Zagreb i Podgorica imaju i bilateralni spor koji bi mogao usporiti pristupni proces. Opseg posla je golem, jer se od ulaska Hrvatske 2013. godine zakonodavstvo EU gotovo udvostručilo.

Zemlje kandidati dužne su same da prevedu sve zakone na svoj budući službeni jezik, a institucije EU tek na kraju sprovode završnu proveru. Pregovarački okvir s EU jasno nalaže da Crna Gora mora "na vreme pre pristupanja osigurati prevode pravne tekovine" i osposobiti dovoljan broj prevodilaca i tumača. Iz Komisije su poručili da su u redovnom kontaktu s Crnom Gorom i da prate napredak.

Takvo rešenje moglo bi biti politički osetljivo

Komisija stoga procenjuje nekoliko opcija za moguće izuzetke. Jedna od njih je da se Crnoj Gori dopusti da privremeno koristi drugi službeni jezik EU-a dok ne dovrši sve prevode. Odluka o kojem bi se jeziku radilo bila bi na Podgorici, no hrvatski je najizgledniji kandidat. To je jedini službeni jezik EU koji govornici crnogorskog u potpunosti razumeju.

Ipak, takvo rešenje moglo bi biti politički osetljivo. Podgorica se godinama zalagala za međunarodno priznanje crnogorskog jezika.

Privremena jezička izuzeća u EU nisu novost. Prvi takav primer je Malta, koja zbog manjka prevodilaca nakon ulaska 2004. nije morala tri godine prevoditi sve akte na malteški. Obavezala se da će zaostatke nadoknaditi do kraja 2008. godine.

Slučaj Irske je drukčiji. Izuzeće je uvedeno decenijama nakon ulaska u EU, kada je irski postao punopravni službeni jezik, pa je obaveza prevođenja svih akata privremeno ukinuta.

Knežević: "Ništa ako ne uvedemo 'za dom spremni' u institucije Crne Gore"

Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević reagovao je na informaciju da bi Crna Gora privremeno mogla koristiti hrvatski jezik pri ulasku u EU, porukom da je „kratak put od Milojka do Franja“.

"Ništa je ovo ako ne uvedemo u institucije i pozdrav 'za dom spremni i đačke ekskurzije na grob Anta Pavelića", napisao je Knežević u objavi na društvenim mrežama i dodao:

"E, Crna Goro, sve li si tanja i tanja, kratak li je put od Milojka do Franja".