Na današnji dan, 28. avgust

430 – Umro je Aurelije Avgustin, poznatiji kao Sveti Avgustin, episkop u rimskoj severnoj Africi, najznamenitiji predstavnik rane hrišćanske misli (patristike). U najvažnijem delu "O državi Božjoj" pravio je razliku između idealne, večne "države Božje" i privremenih, prolaznih oblika zemaljske države. To delo je dugo bilo osnov crkvenog tumačenja svetovnih ustanova. Napisao je i neku vrstu autobiografije, "Ispovesti".

1219 – Patrijarh Manojlo Saranten, uz saglasnost vizantijskog (nikejskog) cara Teodora I Laskarisa, hirotonisao je Savu Nemanjića, potonjeg Svetog Savu, za prvog srpskog arhiepiskopa. Tim činom Srpska Crkva postaje autokefalna (samostalna). Središte Srpske arhiepiskopije u prvo vreme bilo je u manastiru Žiča. Car Stefan Dušan uzdigao je 1346. arhiepiskopiju na rang patrijaršije.

1645 – Umro je holandski pravnik, pisac i humanista Huig de Grot, poznat kao Hugo Grocijus, osnivač nauke o međunarodnom pravu. Pripadao je "školi prirodnog prava" i dokazivao je jednakost ljudi među sobom i pred zakonom. Zastupao je tezu da su mora (i okeani) opšte dobro i da pojedine zemlje nemaju pravo njihovog ekskluzivnog korišćenja. Zalagao se za versku toleranciju, bilo je to vreme sukoba katolika i protestanata u Grocijusovoj Holandiji, ali je 1618. uhapšen u Utrehtu i 1619. osuđen na doživotnu robiju kao jeretik. Uspeo je 1621. da pobegne u Francusku i od 1635. do smrti 1645. bio je ambasador Švedske u Francuskoj. Dela: pravna i religiozna "De iure belli ac pacis", "Mare liberum", "De iure praedae", "De veritate religionis Christianae", "Via et votum ad pacem ecclesiasticam", drame "Christus patiens", "Sophomphaneas", "Adamus exul".

1749 – Rođen je nemački pisac Johan Volfgang Gete, jedno od najvećih imena svetske književnosti. Nekoliko godina posle završenih studija prava u Stazburu preselio se u Vajmar, gde je 28 godina bio upravnik pozorišta. Pored literature, intenzivno se bavio filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru. Srbe je zadužio pisanjem o srpskoj narodnoj poeziji, koju je uvažavao, i prevodom više srpskih narodnih pesama, uključujući "Hasanaginicu". Bio je pod uticajem Herdera, koji je takođe bio sklon Srbima. Dela: romani "Faust", "Vilhelm Majster", "Verter", "Izbor po srodnosti", drame "Gec od Birlinhema", "Egmont", "Ifigenija na Tavridi", "Torkvato Taso", tragedije "Klaviho", "Vanbračna kći", ep "Herman i Doroteja", putopis "Putovanje po Italiji", autobiografsko delo "Iz mog života", poezija "Marijenbadska elegija", "Rimske elegije", "Zapadno-istočni divan", epigrami "Ksenije", "Teorija boja".

1761 – Rođen je grof Sava Tekelija, jedan od prvaka Srba tadašnje Austrije, po obrazovanju pravnik, predsednik Matice srpske i dobrotvor srpskog naroda. Velikim zaveštanjem od 150.000 forinti, nekoliko kuća i zemljišnih poseda, osnovao je 1838. u Pešti zadužbinu "Tekelianum" pod upravom Matice srpske, za čije je osnivanje takođe obezbedio velika sredstva, kako bi srpskim đacima iz Vojvodine i drugih krajeva omogućio školovanje u glavnom gradu Ugarske. Kao veleposednik iz Arada (danas Rumunija), aktivno je učestvovao u političkom životu ugarskih Srba i materijalno pomagao brojne srpske nacionalne akcije. Matica srpska ga je 1838. izabrala za doživotnog predsednika.

1813 – Od rana zadobijenih u bici na Deligradu umro je srpski junak iz Prvog srpskog ustanka Jovan Kursula, opevan u narodnim pesmama. U nizu bitaka istakao se junaštvom, posebno u boju na Crnom vrhu 1809. godine, kada su Turci pod komandom Alije Gušanca pokušali da prodru u Gružu i Jasenicu, i u septembru 1810. na Varvarinskom polju, kada je junaštvom zadivio i Turke i ruske dobrovoljce koji su se borili na strani Srba.

1833 – Britanska kruna se saglasila sa zabranom ropstva u Britanskoj imperiji.

1849 – Austrijske trupe pod komandom generala, potonjeg maršala, Jozefa Radeckog zauzele su italijanski grad Veneciju posle opsade započete 20. jula 1849. godine.

1916 – Nemačka je u Prvom svetskom ratu objavila rat Rumuniji.

1944 – U francuskom gradu Marselju predali su se preostali nemački vojnici, a istog dana oslobođen je i obližnji Tulon.

1973 – U zemljotresu jugozapadno od Sijudad Meksika poginulo je više od 500 osoba.

1987 – Umro je američki filmski režiser Džon Hjuston, jedan od najistaknutijih američkih sineasta 20. veka. Važio je za posebno veštog u radu s glumcima. Snimio je mnoštvo filmova, najviše pustolovnog i kriminalističkog žanra. Filmovi: "Malteški soko", "Rt Largo", "Bejasmo stranci", "Blago Sijera Madre", "Džungla na asfaltu", "Crvena značka za hrabrost", "Afrička kraljica", "Mobi Dik", "Noć iguane", "Odsjaj u zlatnom oku", "Grad izobilja", "Naš čovek iz Australije", "Sudija za vešanje", "Eni", "Ispod vulkana".

1994 – Okončan je dvodnevni referendum u Republici Srpskoj, na kojem je više od 90 odsto građana odbacilo mirovni plan Kontakt grupe za Bosnu i Hercegovinu.

1995 – Minobacačka granata usmrtila je na sarajevskoj pijaci Markale 37 i ranila 85 osoba, za šta su posle istrage optuženi Srbi, što je poslužilo kao izgovor za masovne napade NATO avijacije na Republiku Srpsku. Docnije se pojavio izveštaj prema kojem je tragedija inscenirana od strane ratnog rukovodstva u Sarajevu, što je potvrdio i visoki funkcioner UN Jasuši Akaši.

1996 – Vlada SAD zabranila je vođi "Nacije islama" Luisu Farakanu da prihvati obećani libijski poklon od milijardu dolara s ciljem ekonomske i političke pomoći Afroamerikancima SAD.

1997 – U krvavom obračunu rivalskih bandi u zloglasnom venecuelanskom zatvoru "Eldorado" poginulo je 29 osoba.

1999 – U saobraćajnoj nesreći poginuli su makedonski ministar Radomir Stojkovski, njegova supruga, kćerka i vozač, posle čega su norveški vojnici iz vozila međunarodnih snaga, koje je izazvalo nesreću, odbili da se podvrgnu testu alkohola u krvi. Poručnika koji je skrivio smrt četvoro ljudi sud u Oslu je u martu 2000. godine osudio na godinu dana zatvora.

2006 – U sukobu koji je izbio između iračke vojske i šiitske milicije lojalne popularnom verskom vođi Muktadi el Sadru, u gradu Divanija, južno od Bagdada, poginulo je 50 pobunjenika i 23 iračka vojnika, dok je oko 70 osoba ranjeno.

2007 – Umro je Fransisko Umbral, jedan od najvećih španskih savremenih pisaca. Objavio je preko 80 knjiga, među kojima su "Smrtnik i ruža" i "Madridska trilogija". Dobitnik je uglednih španskih priznanja, poput Nagrade princa od Asturije za književnost 1996. i nagrade Servantes 2000. godine.

2007 – Umrla je Draga Jonaš, spikerka i novinar. Bila je spiker Radio Beograda još u Kraljevini Jugoslaviji. Godine 1951. ponovo se zaposlila u Radio Beogradu i decenijama je bila neprevaziđeni glas beogradskog radija. Dobitnica je "Vukove nagrade" za 2004. godinu za unapređenje srpske kulture, prosvete i nauke. Bila je učitelj brojnih potonjih spikera i novinara Radio Beograda i Televizije Srbije.

2007 – Najmanje 52 osobe su poginule, a 247 je povređeno u sukobu suparničkih šiitskih milicija na religijskom skupu u iračkom svetom gradu Karbali, posle čega su vlasti prekinule ceremoniju i evakuisale brojne hodočasnike. Pripadnici Armije Mahdi, lojalne radikalnom svešteniku Muktadi al-Sadru, otvorili su vatru na stražare iz brigade Badr, naoružanog ogranka Vrhovnog islamističkog iračkog saveta, koji su obezbeđivali dve glavne džamije u Karbali.

2008 – Glavni tužilac Južne Osetije Tejmuraz Hugajev izjavio je da su tokom petodnevnih sukoba, započetih 8. avgusta u toj otcepljenoj gruzijskoj autonomnoj oblasti, poginula 1.692 civila, da je ranjeno oko 1.500 osoba, ali da broj žrtava nije konačan.

2013 – Dovođenjem poslednje grupe etiopskih Jevreja u Izrael okončana je višedecenijska akcija preseljavanja pripadnika te drevne zajednice u jevrejsku državu. Uzima se da u svetu pripadnika Beta Izrael grupacije, odnosno etiopskih Jevreja, ima oko 150.000, od čega je oko 130.000 nastanjeno u Izraelu. Postupno, sistematsko preseljavanje započelo je poznih sedamdesetih.

2014 – Preminuo je Mirko Tepavac, istaknuti političar i bivši ministar inostranih poslova Jugoslavije. Tepavac je vodio diplomatiju Jugoslavije od aprila 1969. do novembra 1972. godine, kada je bio primoran da se povuče. Smenjen je zajedno s Markom Nikezićem, Kočom Popovićem, Mirkom Čanadanovićem i drugima koji su predstavljeni kao "liberali". Rođen je 1922. godine u Zemunu, u građanskoj porodici. Učesnik je NOB-a od 1941. godine. Bio je direktor Radio Beograda, novinske kuće Politika, kao i glavni urednik Politike. Bio je ambasador u Mađarskoj, zatim pomoćnik saveznog ministra inostranih poslova. Prema nepodeljenom mišljenju, jedan je od najistaknutijih intelektualaca među političarima socijalističke Jugoslavije. Vodio je Evropski pokret u Srbiji od 1994. do 1996. godine. Knjige: "Moj drugi svetski rat i mir", "Države, državnici i stradalnici", "Demokratija ili despotija".

2018 – Ekipa naučnika CERN-a, Evropske asocijacije za nuklearna istraživanja koja je smeštena u Švajcarskoj, obelodanila je, šest godina nakon što je Higsov bozon otkriven, na koji način se on raspada na fundamentalne čestice poznate kao botom kvarkovi. Ovo istraživanje od ključnog je značaja za modernu fiziku, pošto rezultati mogu ili da sasvim uzdrmaju postojeće teorije i ukažu na novi pristup fizici ili da potvrde Standardni model, koji je zasnovan na ideji da Higsovo polje "daje" masu kvarkovima i drugim elementarnim česticama.

2019 – Peruanski mediji obelodanili su nalaze arheologa Ferena Kastilja kod Pampa la Kruza, nedaleko od grada Truhiljo, približno 700 kilometara severno od Lime. Kastiljo je razjasnio detalje šokantnih nalaza koji su prethodno bili delimično poznati. Pronađeni su posmrtni ostaci 227 dece. Deca su bila žrtvovana u skladu s ritualima pretkolumbovske civilizacije Kimu.

2025 – U izraelskim udarima na Jemen poginulo je više čelnika tamošnjeg Hutu režima, poput predsednika vlade i više ministara.