Na današnji dan, 22. jun

1533 - Posle neuspele opsade Beča 1529. i bezuspešnog pohoda na prestonicu Habzburga 1532. turski sultan Sulejman II morao je da pristane na ugovor o miru.

1535 - Mesec dana nakon što ga je papa proizveo u kardinala, u Londonu je pogubljen Džon Fišer, pošto je odbio da kralja Henrija VIII prizna za poglavara novoformirane Anglikanske crkve.

1805 - Rođen je italijanski revolucionar Đuzepe Macini, glavni ideolog nacionalnog pokreta Italijana u 19. veku i jedan od tvoraca moderne italijanske države. U Marselju je 1831. osnovao revolucionarno udruženje italijanskih nacionalista "Mlada Italija" i aktivno je učestvovao u borbama za oslobođenje i ujedinjenje Italije, naročito 1848. i 1849. najviše protiv Austrije.

1815 - Francuski car Napoleon I je, četiri dana posle poraza njegove armije kod Vaterloa, drugi put abdicirao i potom je odveden na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu gde je umro 1821. Postoje ozbiljne indicije da je otrovan.

1826 - Rođen je srpski pisac Bogoboj Atanacković. Kršteno ime bilo mu je Timotej, ali ga je promenio u duhu narodnjačkog romantizma, poput Đure Daničića ili Stojana Novakovića. Tokom studija u Beču upoznao je Vuka Karadžića, Branka Radičevića, Đuru Daničića i postao oduševljeni pobornik Karadžićevih reformi. Aktivno je učestvovao u radu Majske Skupštine u Sremskim Karlovcima 1848. Izvesno vreme bio je sekretar episkopa bačkog Platona Atanackovića. Dela: roman "Dva idola", pripovetke "Bunjevka", "Darak", "Srpkinja".

1826 - Na inicijativu južnoameričkog revolucionara i državnika Simona Bolivara, u Panami, koja je tada bila sastavni deo Kolumbije, je održan Panamerički kongres s ciljem ujedinjenja latinoameričkih država. Pokušaj nije uspeo, pošto su čelnici tih zemalja, tek oslobođenih od španskih i portugalskih kolonijalnih vlasti, imali suprotstavljene interese.

1874 - Uspostavljena je prva telegrafska veza između Brazila i Evrope.

1898 - Rođen je nemački pisac Erih Marija Remark (pravo ime bilo mu je Erih Paul Kramner). Romanom "Na zapadu ništa novo", pisanom u naturalističkom maniru, predočio je besmisao ljudske klanice Prvog svetskog rata.

1906 - Rođen je američki filmski scenarista, producent i režiser austrijskog porekla Bili Vajlder, koji je najčešće režirao lake komedije sa satiričnom crtom, ali je pravo stvaralačko umeće iskazao u društvenim dramama prepunim cinizma.

1940 - Vrhovna komanda francuske vojske potpisala je u Drugom svetskom ratu bezuslovnu kapitulaciju pred nacističkom Nemačkom. Kapitulacija je potpisana u Kompijenju, u istom železničkom vagonu u kom je Nemačka potpisala kapitulaciju 1918. Posle poraza, formirana je vlada maršala Anrija Petena, koja je sarađivala sa okupatorom i suprotstavljala se pokretu otpora.

1941 - Nemačka je u Drugom svetskom ratu, duž cele granične linije između Baltičkog i Crnog mora, sa više od 150 divizija napala Sovjetski Savez. Planom nacističkog vođe Adolfa Hitlera nazvanim "Barbarosa" bilo je predviđeno uništenje sovjetskih armija u graničnim oblastima i brzo zauzimanje evropskog dela Sovjetskog Saveza. Nemačka armija sa četiri miliona vojnika, 3.300 tenkova i 2.000 aviona, u početku je veoma brzo napredovala, ali je već na samom kraju 1941. bilo jasno da je plan za brzo uništenje sovjetske Rusije doživeo neuspeh.

1941 - Italija i Rumunija objavile su rat Sovjetskom Savezu, u skladu s borbenim aktivnostima Nemačke u Drugom svetskom ratu.

1941 - Povodom napada Nemačke na Sovjetski Savez u Drugom svetskom ratu, Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije uputio je proglas narodima Jugoslavije da se pripreme za ustanak protiv nacističkih okupatora. Rukovodstvo KPJ nije pozvalo na ustanak kada je okupirana i rasparčana Jugoslavija, nego tek pošto je napadnut Sovjetski Savez.

1949 - Rođena je Meril Strip, američka filmska glumica, dobitnica Oskara za filmove "Julija", "Kramer protiv Kramera" i "Sofijin izbor". Ostali filmovi: "Lovac na jelene", "Menhetn", "Zavođenje Džoa Tinana", "Senator", "Ženska francuskog poručnika", "U tišini noći", "Obilje", "Zaljubljivanje", "Moja Afrika", "Muzika mog srca".

1969 - Umrla je Džudi Garland, američka filmska glumica i pevačica, koja se proslavila već kao devojčica ulogom u filmu "Čarobnjak iz Oza" za koju je dobila Oskara. Tumačila je uloge i u filmovima Vinsenta Minelija, jednog od pet njenih muževa, njihova kćerka Lajza Mineli takođe je ostvarila sjajnu pevačku i glumačku karijeru. Ostali filmovi: "Bebe u vojsci", "Osnujmo orkestar", "Bebe na Brodveju", "Mala Neli Keli", "Sretni me u Sent Luisu", "Časovnik", "Zigfildove ludosti", "Pirat", "Zvezda je rođena".

1987 - Umro je američki filmski glumac i igrač Fred Aster, jedan od najvećih holivudskih zabavljača. Filmovi: "Roberta", "Vesela raspuštenica", "Vreme svinga", "Cilinder", "Brodvejska melodija", "Nikad nećeš postati bogat", "Uskršnja parada", "Smešno lice", "Na plaži", "Diži zavesu".

1992 - Posmrtni ostaci pronađeni blizu ruskog grada Jekaterinburga, u sovjetsko vreme Sverdlovsk, identifikovani su kao zemni ostaci ruskog cara Nikolaja II i njegovog maloletnog sina Alekseja. Boljševici su u leto 1918. u Jekaterinburgu streljali celu carsku porodicu, cara, caricu, njihovo petoro dece, ličnog lekara i pratnju, potom ih iskasapili i pokopali na tajnom mestu.

2000 - Najmanje 130 ljudi se udavilo kada je potonuo feribot u reci Jangcekjang blizu grada Ludžou u provinciji Sečuan.

2006 - Ministri spoljnih poslova Srbije i Crne Gore, Drašković i Vlahović, potpisali su Beogradu protokol o uspostavljanju diplomatskih odnosa između Srbije i Crne Gore na nivou ambasadora.

2008 - Vaterpolo reprezentacija Srbije osvojila je trofej Svetske lige pošto je u finalnoj utakmici u Đenovi pobedila selekciju SAD sa 7:3 (1:1, 1:0, 2:2, 3:0). 2016 - Otvorena je "Spomen soba - Kosmetske žrtve" u prostorijama Udruženja porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji, u zgradi Beograđanke.

2022 - Zemljotres jačine 6,2 stepeni Rihterove skale pogodio je gusto naseljeno područje na istoku Avganistana, pokrajinu Paktika. Najmanje 1.052 osobe su poginule a povređeno je 2.976 lica.

2023 - Američke kompanije "Apsajd fuds" i "Gud mit" saopštile su da su dobile odobrenje Ministarstva poljoprivrede SAD (USDA) da prodaju laboratorijski proizvedeno meso. SAD su time postale druga država u svetu koja je dopustila prodaju takozvanog uzgojenog mesa. Prvi je bio Singapur. Meso se u laboratorijama proizvodi upotrebom ćelija živih životinja, odnosno iz banke reproduktivnih ćelija. Američka agencija za hranu i lekove (FDA) prethodno je već objavila da garantuje bezbednost ovako proizvedenog mesa.

2025 - Islamski ekstremista napao je prisutne u crkvi Mar Elias u Damasku, tokom liturgije. Ubijeno je najmanje 30 lica a 54 osobe su ranjene. Napadač je koristio automatsko oružje da bi potom aktivirao eksploziv kao bombaš samoubica.

2025 - SAD su gađale iranske nuklearne lokacije, i to Isfahan, Fordov, Natanz. Korišćeni su projektili za razarenje bunkera izuzetne razorne moći za koje se veruje da su uništili podzemne nuklearne centre.