02.02.2026.
14:41
Mrdić: VST će profunkcionisati, zalagaću se za razrešenje Zagorke Dolovac; Hteli su da uhapse Vučića
Predsednik Odbora za pravosuđe, lokalnu upravu i državnu samoupravu Uglješa Mrdić izjavio je danas da će izbori za članove Visokog saveta tužilaštva (VST) biti spovedeni i da će VST funkcionisati.
On je dodao da će odgovorini za zloupotrebe izvršene nakon tužilačkih izbora u decembru morati da odgovoraju.
Osvrćući se na izjavu predsednika Ustavnog suda u kojoj je pozvao VST da izvrši odluku Ustavnog suda u vezi sa izborima za članove VST kako to ne bi uradio neko drugi, Mrdić je rekao da smatra da VST to neće da učini i da će zbog toga na kraju krivično odgovarati.
"Visoki savet tužilaštva će profunkcionisati", rekao je Mrdić za K1 TV.
Ponovio je da je cilj izmena pravosudnih zakona efikasno pravosuđe i da su oni doneti od interesa za državu i narod, jer se, kako je naveo, deo tužilaštva i sistema oteo od Srbije i pokušao obojenu revoluciju.
"Nama odgovara efikasno pravosuđe. Mene ne interesuje jedno kadrovsko rešenje, mene interesuje da tu budu profesionalci. Da bi ova godina odgovornosti bila sprovedena do kraja. Da sutra kad neko laže za zvučni top ili napadne policajca da bude za to i odgovoran. Kad neko napadne novinara da odgovara", naveo je Mrdić.
Dodao je da su VST i Visoki savet sudstva, u sastavu pre izbora, reagovali kritički na te izmene zakona i dodao da su mesecima "vodili rat" sa Skupštinom, odnosno narodnim poslanicima, kao i da su oni deo te grupe koja je otela deo tužilaštva i sudstva.
Mrdić je rekao da je kao predsednik Odbora odlučio da preduzme konkretne korake i predloži izmene zakona kada je video da stvari u pravosuđu ne funkcionišu.
Dodao je da se prvi put u istoriji desilo da ne budu usvojeni izveštaji o radu Vrhovnog javnog tužioca. Mrdić je istakao da on nije predložio nove zakone, već izmene i dopune postojećih, koje iznose manje od 20 odsto zakona koji su doneti posle Ustavnih promena, a koje je podržala Evropska unija i Venecijanska komisija.
Govoreći o Vrhovnom tužiocu Zagorki Dolovac, Mrdić je rekao da je ona dva puta birana na tu funkciju, kao i tužilac za organizovani kriminal, ali da su se oni ogrešili o državu i zakon.
"Oni su se toliko otuđili da su napravili svoju mrežu, da ne uvažavaju zakonodavnu vlast gde su položili zakletvu. Ovo nema nigde u Evropskoj uniji", rekao je Mrdić i dodao da je hteo da proširi taj set zakona kako bi sve bilo identično kao u zemljama Evropske Unije.
U tim zemljama je, kako je naveo, uloga izvršne i zakonodavne vlasti velika, dok je u Srbiji, kako je rekao, deo tužilaca i sudija objavio rat izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
"Zato što su deo obojene revolucije udarili su na državu. Zato što su krenuli sa hapšenjem ministara iz SNS-a. Zato što su hteli na kraju da uhapse predsednika Aleksandra Vučića. Hteli su da sprovedu obojenu revoluciju do kraja. Udarili su na ustavni poredak", naveo je Mrdić.
Govoreći o Vrhovnoj tužiteljki Zagorki Dolovac, Mrdić je rekao da je Visoki savet tužilaštva telo koje predlaže Skupštini Srbije njenu smenu, ali i da bez predloga, tri petine narodnih poslanika, odnosno njih 150 od 250, može da izglasa njeno razrešenje. "Ja ću se lično zalagati da Zagorka Dolovac bude razrešena", istakao je Mrdić.
Osvrćući se na ocenu evropske komesarke za proširenje Marte Kos da usvajanje parvosudnih zakona predstavlja "korak unazad" na putu ka EU, Mrdić je upitao šta je to bilo korak unapred u prethodnih pet godina kada je reč o evropskim integracijama i naglasio da su ove izmene zakona u skladu sa evropskim standardima.
On se saglasio sa izjavama predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Ustavnog suda Vladana Petrova da je bila potrebna šira rasprava i objasnio da zbog stanja u tužilaštvu i sudstvu nije bilo vremena za javnu raspravu.
Mrdić je podsetio i na reči predsednika da su ovo prvi zakoni iz oblasti pravosuđa u proteklih 30 godina koji su pisani u Beogradu, bez stranog mešanja.
"Svih ovih pet pravosudnih zakona su u skladu sa preporukama Evropske unije i Venecijanske komisije", naveo je Mrdić i dodao da su prilikom pisanja izmena ovih zakona uzeta iskustva od članica EU. Prema njegovoj oceni, kada se menja manje od 20 odsto zakona, nije ni potrebna javna rasprava.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar