Nismo manje Hrvati zato što govorimo isto kao Srbi
Ugledna hrvatska lingvistica Snježana Kordić svojom novom knjigom “Jezik i nacionalizam” progovorila je o jezičnom purizmu, ali najveću polemiku u lingvističkim krugovima izazvalo je njezino dokazivanje da se u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori govori istim jezikom.
Znanstvenica “briljantne karijere”, kako je opisuju mediji u susjednoj BiH, rođena je 1964. u Osijeku, gdje je završila studij kroatistike. Počela je znanstveni rad 1990. kao istraživač-pripravnik iz područja lingvističke kroatistike na Osječkom sveučilištu.
Godine 1991. prešla je na Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je primljena za asistenta na Katedri za suvremeni hrvatski jezik Odsjeka za kroatistiku.
Čim je završila postdiplomski studij lingvistike u Zagrebu, ponuđeno joj je da u Njemačkoj nastavi sveučilišni rad. Ondje je 2002. stekla status habilitiranog znanstvenika. Predavala je petnaestak godina kao znanstveni suradnik, docent i profesor na sveučilištima u Bochumu, Munsteru, Berlinu i Frankfurtu te objavila niz znanstvenih radova o jeziku.
U svojim akademskim radovima, koji su izazvali žustre reakcije HAZU i hrvatskih jezikoslovaca, Snježana Kordić bavi se jezičnom politikom u Hrvatskoj, sociolingvistikom, nazivima jezika, srpskohrvatskim jezikom, jezičnim purizmom, jezičnom kulturom...