Temperature su već nedeljama veoma visoke i francuske nuklearke teško se nose s tim talasom vrućina.
Izvor: Deutsche Welle
Foto: vlastas/Shutterstock
One ipak nisu u egzistencijalnoj krizi i primat atomske energije u toj zemlji nije ugrožen.
Već nedeljama se Francuska, kao i druge evropske zemlje, kuva na temperaturama iznad 40 stepeni Celzijusa. U mnogim regionima vlada nestašica pitke vode, tlo je isušeno, šume gore. Talas vreline veliki je problem i za francuske nuklearke.
Otprilike petina od 56 reaktora morala bi u stvari da obustavi rad ili da ga barem smanji na minimum – zato što su reke u koje oni ispuštaju zagrejanu vodu koja se koristi za hlađenje reaktora, jednostavno previše tople. To pravilo je, međutim, francuska vlada suspendovala, barem do 11. septembra.
Ona je na to očigledno bila prisiljena, između ostalog i zbog toga što već nekoliko meseci više od polovine francuskih nuklearki ne radi – zbog planiranih i neplaniranih radova na održavanju. Nuklearke su u Francuskoj u normalnim okolnostima zaslužne za pokrivanje oko 70 odsto tamošnjih energetskih potreba. To je rekord u svetu, a trenutni problemi ne bi trebalo da dovedu u pitanje tu nacionalnu energetsku strategiju, iako ona kod mnogih izaziva negodovanje.
Golfeš na jugozapadu Francuske je jedna od nuklearki sa specijalnom dozvolom rada. Jedan od dva reaktora trenutno je van pogona. Kao i u još jedanaest drugih francuskih reaktora, i u Golfešu su pre nekoliko meseci otkrili koroziju i rupice na cevima koje su važne za bezbednost reaktora.
Drugi reaktor međutim radi – uprkos vrelom letu. "Jednostavno ne razumem kako može da se održava pogon ako to ima katastrofalne posledice po ekosistem", kaže za Dojče vele Žan-Pjer Delfo, član ekološke organizacije FNE86.
Neravnoteža ekosistema
"Zbog vrućine trenutno ionako mnogo manje vode teče kroz reku Garonu, manje nego u normalnim okolnostima. Golfeš vodu iz reke koristi za hlađenje. Jedan deo ispari, to znači da u reci završi manje vode. A i ta voda je šest stepeni toplija nego ranije. Tako se reka dodatno zagreva, a to uništava mikroalge. One su hrana za neke male ribe, a male ribe su hrana za veće ribe. Kompletan lanac ishrane ispada iz ravnoteže", kaže Delfo besno.
Taj 79-godišnjak je protivnik atomske energije već 50 godina. Učestvovao je na protestima protiv tog projekta još i pre početka izgradnje Golfeša. "U toploj vodi razvija se više bakterija – i onda mora da se koristi više hemikalija pre nego što tu vodu možete da koriste kao vodu iz vodovoda. I mi onda pijemo te hemikalije", dodaje Delfo.
Energetski koncern EDF, koji je nadležan za sve francuske atomske reaktore, odbio je da neko iz njihovog preduzeća govori za DW. U pismu koje je poslala portparolka te kompanije navodi se da je trenutno "vanredna situacija" i da dosadašnji uzorci na licu mesta, u blizini reaktora, nisu pokazali nikakve štetne efekte po floru i faunu.
Trenutne komplikacije, čini se, neće biti uzrok nekakve egzistencijalne krize francuskog nuklearnog sektora. Vlada namerava da uskoro u potpunosti nacionalizuje EDF, odnosno planira izgradnju novih reaktora.
Nove nuklearke, nova pitanja
A to za Anu Kreti otvara nova pitanja. Ona je šefica Katedre za klimatsku ekonomiju na pariskom Univerzitetu Dofen. "Neshvatljivo je kako bi to sve tehnološki trebalo da funkcioniše, pre svega tako kratkoročno", kaže ona za DW. "Vlada se fokusira na takozvane modularne reaktore, za koje do sada postoji četrdesetak tehnologija koje su sve još uvek u pilot-fazi. Moglo bi da potraje još pet do deset godina dok ne budemo imali model koji je spreman za plasman na tržište."
Francuska planira puštanje u pogon i dodatnih EPR-reaktora novije generacije, ali i kod njihove izgradnje postoje brojni problemi. Jedini francuski EPR-reaktor nalazi se na severu, gradi se u Flamanvilu. On je, prema navodima EDF-a, do sada koštao 13 milijardi evra. To je četiri puta više nego što je planirano. Prema podacima nacionalne Kancelarije za reviziju, troškovi su se u međuvremenu popeli na više od 19 milijardi evra. Puštanje u pogon predviđeno je za iduću godinu, deset godina nakon prvobitnog roka. I kod izgradnje EPR-ova u Velikoj Britaniji, Kini i Finskoj, sudeći po izveštajima, ima komplikacija.
I svejedno, francuska vlada je za nuklearni sektor rezervisala 150 milijardi evra – za održavanje postojećih i izgradnju novih nuklearki. "U području obnovljivih energija nema ni sličnog investicionog pomaka – iako vlada radi na zakonu koji bi trebalo da ubrza realizaciju projekata u području obnovljivih energija. A ta je tehnologija, inače, spremna za implementaciju na tržištu i troškovi su proteklih godina znatno opali", dodaje Kreti. Francuska je jedina evropska zemlja koja nije ostvarila ciljeve po pitanju obnovljivih izvora energije za 2020: bilo je planirano da oni u energetskom miksu čine 23 odsto, a u stvarnosti čine samo 19 procenata ukupno proizvedene energije.
Razlozi za nuklearke
Za takvu strategiju postoje razlozi, napominje Kristijan Egenhofer iz briselskog trusta mozgova Centar za evropsku politiku (CEPS): "Francuska u atomsku energiju investira u okviru takozvane strateške autonomije. Potrebni su nam naučnici iz nuklearnog sektora, potrebni su nam inženjeri kako bi održavali oko 100 nuklearki u EU. U suprotnom bismo te poslove morali da prepustimo američkim, kineskim ili korejskim specijalistima, a to bi predstavljalo bezbednosni problem", objašnjava taj stručnjak za DW. Cilj EU je strateška autonomija u sektoru odbrane, ali i u energetskom sektoru, a to znači da Unija po tim pitanjima ne želi da zavisi od drugih.
"Francuska, osim toga, ima problem sa električnom mrežom. Oko Pariza je sve centralizovano, tamo se potroši većina struje. Električna energija se transportuje u glavni grad, a onda se struja iz Pariza šalje u druge delove zemlje", kaže Egenhofer. "Za obnovljive energije bi nam bila potrebna decentralizovana mreža, a njena izgradnja može da potraje nekoliko godina." No, i Egenhofer sumnja da će Francuska uspeti da izgradi nove reaktore. On smatra da će i ta zemlja na duži rok da pređe na obnovljive izvore energije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Juče, 14. septembra 2026. godine, počela je isplata jednokratne pomoći za korisnike koji su se zaključno sa 25. avgustom 2026. godine nalazili u službenim evidencijama.
Američke kompanije pokazale su interesovanje za jedan od najvećih planiranih infrastrukturnih projekata u ovom delu Evrope – Jadransko-jonski autoput, čija bi trasa trebalo da prolazi i kroz Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
Dok se u Evropi uglavnom raspravlja o tome koliko će poskupeti benzin i dizel, kombinacija rasta prinosa na američke dugoročne obveznice i skupe energije već izaziva ozbiljne ekonomske i političke posledice širom sveta.
Alternativa za Nemačku, AfD, u svom programu navodi da bi Nemačka trebalo da napusti Evrozonu. Međutim, evropski ugovori ne predviđaju proceduru kojom bi članica mogla da se odrekne evra i vrati nacionalnu valutu.
Banja Luka bi uskoro trebalo da dobije novi vid javnog prevoza – električna vozila koja izgledom i konceptom podsećaju na tramvaje, ali se za kretanje ne koriste klasičnim tramvajskim šinama.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je danas na samit Karpatske inicijative u planinskom selu Huta u Ukrajini, a po dolasku je izjavio da je važno što Srbija učestvuje na tom skupu.
Maksimalne maloprodajne cene evrodizela i benzina u narednih sedam dana biće više za dva dinara i litar dizela će koštati 236 dinara, a benzina (BMB 95) 207 dinara, saznaje Tanjug.
Banka Japana povećala je referentnu kamatnu stopu na oko 1,25 odsto, što je najviši nivo u poslednje 31 godine, ubrzavajući zaoštravanje monetarne politike zbog inflacije i slabe domaće valute.
Američki Stejt department odobrio je moguću prodaju vojne opreme Kraljevini Saudijskoj Arabiji za kupovinu 48 lovačkih aviona F-35 Lightning II i prateće opreme, čija je procenjena ukupna vrednost 24,3 milijarde dolara.
Kompanija EXPO 2027 d.o.o. Beograd izabrala je kompaniju SKY SOLUTIONS doo Beograd za pružanje usluge kompletne tehničke produkcije programskih sadržaja tokom specijalizovane izložbe, saopštio je danas Ekspo.
Politički analitičar Uroš Piper ukazao je na tvit Srdanovića gde ovaj ismeva otvaranje bolnice za palijativno zbrinjavanje pacijente u Batajnici gde je ranije bila kovid bolnica, prenose mediji.
Milo Lompar, koji je čak važio za favorita za nosioca "Studentske liste", izjavio je da iza ove liste stoji nekadašnji funkcioner DS-a Bojan Pajtić, kao i da on komanduje takozvanim studentima u blokadi.
Izjava Ilije Srdanovića, nosioca blokaderske liste na vanrednim parlamentarnim izborima, da televizijski duel sa Aleksandrom Vučićem "nije etički" i da postoje "važniji poslovi", izazvala je brojne reakcije, navodi 24sedam.
Rat u Ukrajini – 1.667. dan. Više od 350 dronova letelo je ka Moskovskoj oblasti od četvrtka uveče, izjavio je danas gradonačelnik ruske prestonice Sergej Sobjanjin. Rusija je kasno sinoć napala Dnjepar.
Učenik u srednjoj školi u rimskom naselju Čentočele danas je poprskao nastavnicu biber-sprejom u lice, a zatim je izbo nožem, izjavili su neimenovani izvori.
"Love Island Adria" je počeo sa emitovanjem na platformi Voyo i Prvoj televiziji, a već su se dogodili prvi uzbudljivi obrti! Nakon što su se kandidati spojili u parove, u vilu su stigle i prve nove kandidatkinje i pomrsile planove učesnicima.
Reakcija nemačkog kluba deo je šire rasprave koju je izazvala kampanja sa 29-godišnjom glumicom. Kritičari smatraju da reklama seksualizuje žene umesto da prikazuje sportistkinje i njihova dostignuća.
Iz Instituta za transfuziju krvi (ITK) Srbije danas je upućen apel svim građanima da daju krv, jer ni septembar, ni povratak sa godišnjih odmora nisu povećali rezerve krvi i one su u ovom trenutku drastično smanjene.
Testiranjem davalaca krvi takve infekcije se mogu otkriti i kod osoba koje nemaju nikakve simptome, a testiranje se sprovodi zbog zaštite onih koji primaju krv.
An increasing number of Russians fear that President Vladimir Putin could order a new wave of mass mobilization for the war in Ukraine after the parliamentary elections taking place this week.
Slovak Prime Minister Robert Fico said he has no intention of fulfilling Slovakia’s obligations under Article 5 of NATO, nor of participating in the defense of an ally in the event of a Russian attack.
By September this year, around 200 million travelers had been registered in the European Entry/Exit System (EES), while approximately 70,000 people were denied entry into the Schengen Area due to visa violations or forged documents.
At least one person was killed and four others were injured in a shooting at a high school in the southern Philippines today, said South Cotabato provincial governor Reynaldo Tamayo.
Russia-Ukraine War – Day 1,666. At least 19 people, including two children, were injured in a ballistic missile attack on Kyiv. Ukrainian drones attacked an oil refinery in Russia’s Yaroslavl region and a military airfield in Rostov-on-Don.
Vikipedija za prava potrošača prikupila je tvrdnje o vlasništvu koje je Sony objavio na svojim stranicama za podršku, listinzima u prodavnici i zvaničnim blog objavama.
Hibridi su sve popularniji i među kupcima polovnjaka, ali izbor se ne završava na Toyoti Prius. Ovo je pet manje očekivanih modela koji nude štedljivost, praktičnost ili čak pogon na sva četiri točka.
Volvo najavljuje najveće proširenje game u svojoj istoriji: do 2030. godine predstaviće 13 potpuno novih modela, uključujući električne i hibridne automobile, ali i nove karoserijske forme.
Hyundai priprema novu generaciju modela Bayon, koji će dobiti robustniji dizajn, moderniju unutrašnjost i više tehnologije. Mali SUV trebalo bi da zadrži mesto u evropskom B-SUV segmentu.
BYD-ova luksuzna marka Denza predstavila je Z9S, električnu limuzinu koja prema kineskom CLTC ciklusu može da pređe do 1.100 kilometara. Najsnažnija verzija razvija čak 1.210 KS.
Komentari 16
Pogledaj komentare