Struja i grejanje: Kako je Ukrajina pregurala zimu
U Ukrajini je više od polovine energetske infrastrukture oštećeno u ruskim napadima.
Izvor: DW/Lilia Rzhojtska
Ilustracija: Shutterstock/Menna
Pa ipak, uglavnom ima i grejanja i struje.
Vodeći ljudi energetskog sektora Ukrajine za DW objašnjavaju kako su pregrmeli zimu.
Zima je bila veliko iskušenje za ukrajinski energetski sistem. Od početka hladne sezone, ruska vojska izvela je petnaest snažnih raketnih napada i osamnaest napada bespilotnim letelicama na elektrane u Ukrajini.
Napadi je trebalo da izbace iz ravnoteže elektroenergetski sistem i ostave stanovništvo mraku i hladnoći.
Ministarstvo energetike u Kijevu za DW navodi da je u Ukrajini oštećeno više od 50 odsto energetske infrastrukture. To se odnosi i na proizvodnju i na transport električne energije. Najveća šteta je u oblasti proizvodnje toplotne energije. Pogođene su maltene sve termoelektrane.
"Sve velike termo i hidroelektrane su oštećene ruskim granatiranjem", kaže Volodimir Kudricki, šef ukrajinskog državnog preduzeća Ukrenergo.
Gotovo sve važne trafostanice napadnute su najmanje tri do četiri puta. "Imamo objekte koji su pogođeni šest puta, a neki čak i dvadeset", dodaje Kudricki.
I pored toga, snabdevanje električnom energijom je obezbeđeno. Prema rečima Kudrickog, od sredine februara nije bilo prekida i sistem radi bez ograničenja.
Brze popravke
Otpornost ukrajinske mreže može da se objasni sa više faktora. Kako navodi Ukrenergo, oštećeni vodovi bi se brzo popravljali, što je često dovodilo u opasnost živote osoblja.
Od velikog značaja je i zaštita vazdušnog prostora sistemima PVO. Pored toga, državni snabdevač električnom energijom je, zajedno sa operatorima mreže, razvio nove metode za reagovanje na ruske raketne i bespilotne napade.
"Jedan od načina je da se u periodu pre napada rastereti elektroenergetski sistem", objašnjava Volodimir Omelčenko, direktor za energetske programe u Istraživačkom centru Razumkov, u Kijevu. Taj nevladin istraživački centar se od 1994. godine bavi istraživanjem ekonomije i politike.
Prema rečima Omelčenka, rizik od uništenja energetskog sistema može da se smanji tako što se uoči mogućih raketnih napada obustavi rad pojedinih blokova elektrana. Na taj način je izgubljena energija brzo mogla da se povrati.
Ministarstvo energetike ukazuje i na niz tehničkih rešenja koja omogućavaju stabilizaciju situacije. Detalji se, međutim, ne otkrivaju.
"Te metode nisu, da kažemo, klasična tehnička rešenja prema utvrđenim standardima, ali funkcionišu i zahvaljujući tome se sve drži", kaže za DW ukrajinski ministar energetike Herman Halušenko.
Nuklearne elektrane i uvoz
Pored toga, završena je popravka jednog bloka ukrajinske nuklearne elektrane Rivne. Drugi blok, koji je 2022. godine radio sa pola kapaciteta, takođe je ponovo u potpunosti u funkciji.
To znači da je sada u funkciji svih devet raspoloživih nuklearnih blokova, čime su nadoknađeni gubici koji su nastali nakon što su ruske trupe zauzele nuklearku Zaporožje.
Pomoć je stigla i od Evropskog udruženja operatera prenosnih sistema ENTSO-E. Zahvaljujući neprekidnom protoku električne energije, ukrajinski energetski sistem je ostao u ravnoteži, objašnjava Volodimir Kudricki.
Ta sinhronizacija je omogućila Ukrenergu da tokom napada ne bude obustavljeno snabdevanje električnom energijom. Uvoz električne energije iz zemalja EU u januaru i početkom februara ove godine takođe je doprineo snabdevanju ukrajinske industrije.
I vreme je išlo na ruku. "Priroda je na našoj strani. Ove zime imamo neuobičajeno visok nivo vode od otopljenog snega u rekama Dnjepar, Sož, Desna i Pripjat. Tako nešto se dešava tek svakih dvadeset do trideset godina. To nam mnogo pomaže, a hidroelektrane sada obezbeđuje mnogo struje", kaže za DW Igor Sirota, generalni direktor ukrajinskog operatera hidroelektrane Ukrhidroenergo.
Razmena iskustava s Južnom Korejom
Dalje se traže načini kako da se obezbede najugroženija postrojenja i mreže. Tokom razmene iskustava sa Južnom Korejom, ukrajinski inženjeri su saznali kako energetski sistemi mogu da se premeste što je moguće dublje pod zemlju, kako da bi se zaštitili od raketnih udara.
"Otišao sam u Južnu Koreju, jer i oni tamo imaju jednog ’dobrog’ komšiju", kaže Igor Sirota, generalni direktor Ukrhidroenerga. "Tamo smo videli kako se uređaji i transformatori kriju pod zemljom ili u stenama. I mi ćemo pribegavati takvim rešenjima.“
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Američke kompanije pokazale su interesovanje za jedan od najvećih planiranih infrastrukturnih projekata u ovom delu Evrope – Jadransko-jonski autoput, čija bi trasa trebalo da prolazi i kroz Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
Maksimalne maloprodajne cene evrodizela i benzina u narednih sedam dana biće više za dva dinara i litar dizela će koštati 236 dinara, a benzina (BMB 95) 207 dinara, saznaje Tanjug.
Azerbejdžan planira novu energetsku vezu koja će povezati Azerbejdžan, Gruziju, Tursku i Bugarsku kako bi pomogla u prenosu zelene energije na evropska tržišta, rekao je ministar spoljnih poslova Azerbejdžana Džejhun Bajramov.
Nemački proizvođač automobila Folksvagen (Volkswagen) snizio je danas prognozu ovogodišnjeg poslovanja i kao razlog naveo jednokratne troškove i stavke u vrednosti od 10 milijardi evra (11,5 milijardi dolara).
Elektroenergetska mreža na Kubi doživela je danas potpuni kolaps, saopštilo je kubansko Ministarstvo energetike, zbog čega je oko devet miliona stanovnika ostalo bez električne energije.
Ruski predsednik Vladimir Putin istakao je značajan porast proizvodnje u vojno-industrijskom kompleksu od početka specijalne vojne operacije u Ukrajini, dodajući da je proizvodnja raketa i municije povećana za više od 22 puta, prenela je agencija Interfaks.
Zaposleni u prodavnicama američke tehnološke kompanije Epl (Apple) u Italiji stupili su danas u štrajk zbog uslova rada, na dan kada je u prodaju pušten novi model ajfon 18 pro, saopštili su sindikati.
Akcionarsko društvo Fabrika reznog alata Čačak u stečaju biće ponuđeno na prodaju kao pravno lice, metodom javnog nadmetanja, 21. oktobra u podne po početnoj ceni od 48,125 miliona dinara.
Najmanje 22 pripadnika američkih oružanih snaga poginula su od početka rata sa Iranom, što je najmanje četiri više od broja evidentiranog u javno dostupnoj bazi Pentagona, navodi Vašington post.
Rat u Ukrajini – 1.667. dan. Više od 350 dronova letelo je ka Moskovskoj oblasti od četvrtka uveče, izjavio je danas gradonačelnik ruske prestonice Sergej Sobjanjin. Rusija je kasno sinoć napala Dnjepar.
Dnevne novine u Srbiji za subotu, 19. septembar 2026. godine na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Policija u Nišu uhapsila je danas M. J. (47) pod sumnjom da je sa svog profila na društvenim mrežama delio neistinite informacije da je maloletni učenik jedne srednje niške škole doneo pištolj u školu i da ima "spisak za odstrel".
Odbor Donjeg doma za digitalizaciju, kulturu, medije i sport održaće u narednim mesecima sednicu na kojoj će razmatrati način izbora britanskog predstavnika na Evroviziji.
Meril Strip pozajmiće glas Aslanu u novoj Netflixovoj adaptaciji "Narnije" koju režira Greta Gervig. Film "Čarobnjakov nećak" u bioskope stiže 12. februara 2027, a na Netflix 2. aprila.
Serija prati 50-godišnju razvedenu ženu u potrazi za ljubavlju i seksualnim ispunjenjem, dok istovremeno brine o svojim bolesnim roditeljima i pokušava da odgaja sina koji bi već trebalo da bude odrastao.
"Pritajeno Zlo" tako na veliko platno donosi spoj horora, akcije, praktičnih efekata i atmosfere video-igre, uz priču koja publiku ne stavlja u ulogu posmatrača, već je vodi pravo u središte haosa.
Sajber kriminalci koji koriste veštačku inteligenciju urušavaju ugled brendova i poverenje korisnika u njih, a u Srbiji se čak 33,2 odsto prevara odnosi na imitiranje brendova, pokazuju rezultati novog istraživanja.
Mercedes je predstavio C 300 Electric, jeftiniju verziju električne C-klase sa dva motora, pogonom na sva četiri točka i dometom do 690 kilometara. Razlika u odnosu na C 400 iznenađujuće je mala.
Analiza podataka iz bolnica pokazuje da su padovi sa električnih trotineta najčešće povezani sa povredama ruku i ramena, dok alkohol drastično povećava rizik od teških povreda glave.
Hibridi su sve popularniji i među kupcima polovnjaka, ali izbor se ne završava na Toyoti Prius. Ovo je pet manje očekivanih modela koji nude štedljivost, praktičnost ili čak pogon na sva četiri točka.
Volvo najavljuje najveće proširenje game u svojoj istoriji: do 2030. godine predstaviće 13 potpuno novih modela, uključujući električne i hibridne automobile, ali i nove karoserijske forme.
Komentari 3
Pogledaj komentare