Danas gotovo sve može da se iznajmi, umesto da se kupi
Danas gotovo sve može da se iznajmi, umesto da se kupi.
Izvor: Deutsche Welle
Ilustracija: Depositphotos/ViewApart
Ali, iznajmiti odeću? Mladi i to sve češće rade.
Pritom je to samo deo takozvane "spore mode" kojom se štiti i životna sredina.
Automobili, alati, knjige… Za Karinu Brajš je sasvim normalno da te stvari iznajmi ili pozajmi. "Zašto onda ne bismo pozajmljivali i odeću", upitala se. Dok je kao student živela u Štutgartu bilo joj je sasvim normalno da pozajmljuje odeću od koleginica, kao i da one pozajmljuju od nje. I gotovo nikad joj nije trebalo nešto novo.
Prema podacima Ministarstva za životnu sredinu, Nemci prosečno godišnje kupe šezdeset odevnih predmeta. Odeća je često jeftina, na tržište stiže sve brže, što se naziva i "brza moda" (fast fashion). Pritom se svaki peti odevni predmet gotovo uopšte ne nosi. Proizvodnja odeće u svetu u poslednjih dvadesetak godina je i više nego udvostručena. "Ispunjene su sve karakteristike ekscesivnog, neodrživog razvoja", navodi se na internet-stranici nemačkog ministarstva.
Retki iznajmljuju odeću
Suprotan trend naziva se "spora moda" (slow fashion). Tu je u prvom planu održivost. Prema jednom reprezentativnom ispitivanju organizacije za zaštitu životne sredine "Grinpis" (Greenpeace) objavljenom krajem jula, iznajmljivanje odeće kod komercijalnih ponuđača još uvek je veoma retko. Samo sedam odsto ispitanih do sada su tako iznajmili neki komad odeće. Ali, izgleda da je taj model popularniji kod mlađih. Kod onih između 18 i 29 godina, njih 15 odsto pozajmljivao je odeću kod komercijalnih ponuđača.
"Mislila sam da tu mora nešto da ima", kaže Karina Brajš. Istraživala je po internetu i naišla na ponuđača koji se zove "Klajderaj" (Kleiderei). Tamo korisnici mogu da sklope pretplatnički ugovor i da za 29 evra mesečno pozajme četiri odevna predmeta istovremeno, a po potrebi i da ih zamene nekim drugim. Predstavništva "Klajderaja" postoje u Kelnu, Frajburgu i Berlinu, a uskoro će Karina Brajš otvoriti i u Štutgartu.
Šefica firme je Lena Šreder. Ona od 2016. ima firmu u Kelnu. Prvobitno je s prijateljicom osnovala "Klajderaj" kao firmu za onlajn-iznajmljivanje, ali to su 2018. zatvorile. Lena Šreder je zatim preuzela ime i koncentrisala se na stacionarne trgovine. Predstavništva u Frajburgu, a uskoro i u Štutgartu su samostalne firme. Ona koriste marku i strukture "Klajderaja" i za to plaćaju.
Manje proizvodnje, manje konzuma
Lena Šreder je studirala modni dizajn i tokom studija je shvatila da joj se tekstilna industrija generalno ne sviđa, i da ne želi da radi za takvu industriju. Ona danas klijentima mora mnogo toga da objasni u vezi s održivošću. To je proces koji će trajati još nekoliko godina, kaže, "sve dok prosečan kupac ne bude bio otvoren za pozajmljivanje odeće".
Da bi se moda zaista održivo konzumirala, mora se kupovati svesnije i manje, kaže Šreder. Klijent pozajmljivanjem ima mogućnost za češće promene, ali trend bi dugoročno morao da ide ka tome da se odeća duže koristi, a da se povremeno neki odevni predmet i pozajmi. "Mora jednostavno da se manje proizvodi i manje kupuje", kaže Šreder.
To može da funkcioniše i u krugu poznanika, ali u Nemačkoj u međuvremenu ima više onlajn-portala koji nude iznajmljivanje odeće. I oni nude razne mogućnosti. Tako neki, kao "Klajderaj", nude iznajmljivanje u vidu pretplate, ali samo onlajn. Mogu se iznajmiti i neki odevni predmete za posebne prilike. Iznajmljivanje venčanice mnogo je jeftinije od kupovine nove.
Jedna aplikacija nudi mogućnost da korisnici sami iznajmljuju odeću ili da iznajme odeću od druge osobe. Jedan ponuđač nudi pakete s više odevnih predmeta koji mogu dobro da se kombinuju. I luksuzne torbice mogu da se iznajme u vidu pretplate i redovno da se menjaju.
Najodrživije je ono što ne treba da se proizvodi
"Modne marke moraju da se iz proizvođača pretvore u ponuđača", kaže Viola Volgemut iz "Grinpisa". Novi odevni predmeti bi morali u načelu da budu dugovečniji i trebalo bi da mogu da se poprave. Usluge popravke, iznajmljivanja i zamene, kao i secondhand moralo bi da postane novi standard. Predstavnica "Grinpisa" pozdravlja modele iznajmljivanja, jer tako "svakodnevni konzum postaje održiviji". Potreba da se nosi nešto novo može i tako da bude zadovoljena. Najodrživiji odevni predmet je onaj koji ne mora ponovo da se proizvedi, naglašava Viola Volgemut.
Klasična trgovina na malo funkcioniše po modelu prodaje robe, kažu u Trgovinskom savezu tekstila, cipela i kožne robe (BTE). Ali, "trgovina radi ono što kupac želi". Pozajmljivanje je, kaže, zanimljiv model. Ako to postane trend, onda će i trgovina da sledi taj trend.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Svi brodari koji plaćaju takse Iranu za prolazak kroz Ormuski moreuz, uključujući takozvane humanitarne donacije organizacijama poput Iransko društvo Crvenog polumeseca, izloženi su riziku od sankcija, upozorilo je američko Ministarstvo finansija.
Američka avio-kompanija Spirit erlajns objavila je danas da obustavlja sve operacije nakon što nije uspela da obezbedi planiranu državnu pomoć od 500 miliona dolara.
Iako se u javnosti često govori o ekonomskoj krizi i talasu otpuštanja u Nemačkoj, jedna industrija bi u narednom periodu mogla da doživi snažan rast – uz nova zapošljavanja i značajno veće prihode.
Ministar saobraćaja SAD Šon Dafi izjavio je danas da ne misli da bi američka vlada trebalo da spasava niskotarifne avio-kompanije koje su tražile 2,5 milijardi dolara državne pomoći zbog visokih cena mlaznog goriva.
Zamislite da vozite užurbanim ulicama Menhetna, tragajući za slobodnim mestom, samo da biste shvatili da bi vas čak i nekoliko minuta u luksuznoj garaži moglo koštati "pravo bogatstvo".
Vlasti Južne Koreje najavile su da će pažljivo proceniti najavu povećanja američkih carina na automobile i kamione iz evropske unije i pripremiti odgovoru vezi sa tim merama, izjavio je zvaničnik iz kabineta predsednika Južne Koreje.
"Do sada je predato 11. 440 zahteva za kredite za mlade, a izdato je 6.500 odobrenja", kazao je Vučić u telefonskom razgovoru za TV Informer i naglasio da će novac za taj program morati da se obezbeđuje i u budućnosti.
Vrednost tržišta nepokretnosti u Srbiji u 2025. godini iznosila je rekordnih 8,1 milijardu evra, što predstavlja rast od 8,6 odsto u odnosu na 2024. godinu, dok je broj kupoprodajnih ugovora 129.185, što je povećanje od 1,8 odsto u odnosu na 2024. godinu.
Usred lepog prepodneva pijem kafu iz Ugande u gradu na Crnom Timoku, slušam lokalni govor, melodijom srodan južnim narečjima i razmišljam o zečevima, pašama, akovima piva i ćudljivoj istoriji graničnih područja.
U incidentu je učestvovalo oko 200 autonomnih vozila, a došlo je do nekoliko manjih sudara i zastoja, dok su putnici ostali zaglavljeni u vozilima. Povređenih nije bilo.
Komentari 1
Pogledaj komentare