Američki mediji javljaju – internet portal „Aksios“ i CNN – da predsednik Džozef Bajden želi da izbegne zaoštravanje odnosa sa Nemačkom. Ali, prema istim navodima, biće uvedene nove sankcije protiv ruskih brodova koji su uključeni u izgradnju gasovoda.
"Aksios" piše da američki Stejt department planira da uskoro Kongresu preda izveštaj o Severnom toku 2. U izveštaju bi trebalo da stoji da kompanija Severni tok 2 i njen direktor Matijas Varnig čine dela "dostojna sankcija". Ali, prema posebnim propisima, sankcije ne bi trebalo da stupe na snagu zbog američkih nacionalnih interesa.
SAD: Severni tok 2 šteti Ukrajini
Severni tok 2 je ćerka firma ruskog energetskog koncerna Gasprom. Preduzeće, sa sedištem u Švajcarskoj zaduženo je za planiranje, izgradnju i dalji rad gasovoda, koji je skoro završen.
Vašington je zapravo striktno protiv 1.200 kilometara dugačkog gasovoda u Baltičkom moru kojim bi zemni gas iz Rusije stizao u Nemačku. Bajden, isto kao i njegov prethodnik, tvrdi da će Nemačka i Evropa tako postati sve više zavisne od Rusije i da će biti naneta šteta tranzitnoj zemlji Ukrajini.
Američki državni sekretar, Entoni Blinken razgovarao je u utorak s nemačkim kolegom Hajkom Masom. Prema saopštenju iz njegovog ministarstva, on je naglasio da američka vlada odbacuje gasovod.
Blinken je u martu zahtevao "momentalnu" obustavu gradnje gasovoda, a u suprotnom je pretio sankcijama. "Severni tok 2 je loš dil – za Nemačku, za Ukrajinu i za naše saveznike i partnere u srednjoj i istočnoj Evropi", objasnio je američki državni sekretar. "Taj gasovod je ruski geopolitički projekat, kojim bi trebalo da se podeli Evropa i oslabi njena energetska sigurnost."
Američki Kongres usvojio sankcije
Američka vlada je u januaru pooštrila sankcije protiv ruskog broda za polaganje cevi "Fortuna" i njegovog vlasnika, ruske kompanije KVT-RUS. Kongres u Vašingtonu je 2019. u osnovi usvojio sankcije protiv izgradnje gasovoda, a naredne godine ih proširio. Za konkretno sprovođenje sankcija i imenovanje kompanija pogođenih sankcijama, zadužena je Vlada SAD. Na Severni tok 2 u američkom Kongresu većinom kritički gledaju sve stranke.
Republikanci kritikuju Bajdena
Opozicioni republikanci su, prema pisanju medija, u utorak oštro kritikovali Bajdenovu vladu zbog odustajanja od sankcija protiv Severnog toka 2 AD.
"Nečuveno. Nepoštujući američke zakone Bajden aktivno pomaže Putinu da izgradi svoj gasovod", napisao je konzervativni senator Ted Kruz na Tviteru. "Bajdenova vlada se razvija u najljubazniju vladu prema Rusiji u modernoj eri."
Republikanski senator, Ben Sase je rekao kako je Bajden pre samo dva meseca Putina nazvao "ubicom", a da "danas želi da Putinu, njegovom režimu i kompanjonima u ruke dâ ogromnu stratešku polugu u Evropi".
Bajden u problemu
Bajden je zbog Severnog toka 2 u prilično bezizlaznoj situaciji, kako na unutrašnjem tako i na spoljnopolitičkom planu. S jedne strane želi odlučno da se suprotstavi Rusiji i zbog toga je protiv gasovoda. S druge strane, želi da ponovo poboljša odnose s Nemačkom i drugim zapadnim saveznicima, nakon što je Donald Tramp više puta vređao transatlantske partnere.
No, Severni tok 2 sporan je i unutar Evropske unije. Nemačka vlada se čvrsto drži devet milijardi evra vrednog gasovoda, u čiju izgradnju su, kao finansijski investitori, pored Gasproma uključeni Uniper i Vinteršal iz Nemačke, francuski koncern Anži, britansko-holandski koncern Šel kao i austrijski OMV.
Šef nadzornog odbora Severnog toka je nekadašnji nemački kancelar Gerhard Šreder (SPD), a u Severnom toku 2 AD je predsednik Upravnog odbora.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Komentari 4
Pogledaj komentare