31.07.2026.
14:11
Prosečna plata u Crnoj Gori porasla na 1.033 evra: Inflacija "pojela" realni rast
Prosečna neto zarada u Crnoj Gori u maju iznosila je 1.033 evra, što je četiri evra više nego u aprilu. Međutim, s obzirom na to da su potrošačke cene u istom periodu porasle za 0,4 odsto, realne zarade su ostale nepromenjene.
Prosečna bruto zarada u Crnoj Gori u maju 2026. godine iznosila je 1.234 evra, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa dostigla 1.033 evra, prema podacima Uprave za statistiku – Monstat.
U odnosu na april, neto zarada je nominalno porasla za 0,4 odsto, odnosno sa 1.029 na 1.033 evra. U poređenju sa majem prošle godine, kada je iznosila 1.014 evra, veća je za 1,9 odsto, odnosno za 19 evra.
Zarade u maju takođe predstavljaju najviši nivo u poslednjih 13 meseci obuhvaćenih pregledom Monstata. Ipak, rast cena pokazuje da povećanje nominalnih primanja nije donelo veću kupovnu moć.
Možda vas zanima
Objavljena prosečna plata u Crnoj Gori
Prosečna zarada bez poreza i doprinosa, odnosno neto zarada, u Crnoj Gori u maju 2026. iznosila je 1.033 evra, dok je prosečna bruto zarada iznosila 1.234 eura, saopšteno je iz Uprave za statistiku Monstat.
19:18
2.7.2026.
28 d
Za stan od 50 kvadrata u Podgorici treba 117 prosečnih plata
Prosečna cena kvadrata u novogradnji u Podgorici dostigla je 2.395 evra, dok je prosečna neto plata jedva premašila 1.020 evra. Proračun pokazuje da je za stan od 50 kvadrata danas potrebno oko 117 mesečnih plata – ili više od 24 godine otplate ako se izdvoj
20:47
12.6.2026.
48 d
"Ako se uzme u obzir da su potrošačke cene u maju u odnosu na april zabeležile rast od 0,4 odsto, proizilazi da su realne zarade ostale na istom nivou", saopštio je Monstat.
Najviše plate u finansijama i energetici
Zaposleni u finansijskim delatnostima i osiguranju imali su najveću prosečnu neto zaradu u maju – 1.670 evra. Slede snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija sa prosekom od 1.480 evra i sektor informacija i komunikacija sa 1.305 evra.
Zarade u sektoru poslovanja nekretninama takođe su bile iznad republičkog proseka i iznosile su 1.224 evra, dok su u sektoru rudarstva iznosile 1.164 evra, u stručnim, naučnim i tehničkim delatnostima 1.094 evra, u zdravstvu i socijalnoj zaštiti 1.060 evra, a u državnoj upravi 1.059 evra.
To znači da je od 19 posmatranih sektora samo osam imalo zarade iznad republičkog proseka.
Razlika između sektora iznosi čak 809 evra
Najniža prosečna plata zabeležena je u sektoru administrativnih i pomoćnih uslužnih delatnosti – 861 evro. Slede sektori umetnosti, zabave i rekreacije sa 909 evra, poljoprivrede, šumarstva i ribarstva sa 914 evra, kao i vodosnabdevanja i upravljanja otpadom sa 919 evra.
Razlika između najplaćenijih i najslabije plaćenih sektora iznosila je 809 evra. Prosečna zarada u sektoru finansija i osiguranja bila je gotovo dvostruko viša nego u sektoru administrativnih i pomoćnih usluga.
U prerađivačkoj industriji prosek je iznosio 928 evra, u obrazovanju 954 evra, trgovini 969 evra, ostalim uslužnim delatnostima 980 evra, sektoru smeštaja i usluga ishrane 1.011 evra, građevinarstvu 1.013 evra, a u saobraćaju i skladištenju 1.020 evra.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar