INTERVJU Atanaskovićeva za B92.net: Do kraja godine mogući javni pozivi za još preduzeća
Kako je srpska privreda izdržala pandemiju, na koji način se prijaviti za 100+100 evra pomoći, kako teče proces privatizacije? Na ova, ali i druga važna pitanja u intervjuu za naš portal odgovarala je ministarka privrede Anđelka Atanasković.
Izvor: B92.net/Ana Ristović
Foto: Ministarstvo privrede
Godinu dana ste na čelu Ministarstva privrede. Kako ocenjujete rezultate ove institucije tokom tog perioda, da li je dovoljno urađeno i šta je moglo bolje?
Ministarstvo privrede, u prethodnih godinu dana, obezbedilo je posao za 9,5 hiljada novih radnika kroz 49 ugovora sa velikim i srednjim privrednim subjektima kojima su otvorene nove fabrike ili prošireni postojeći proizvodni pogoni i čija ukupna investiciona vrednost iznosi 130 milijardi dinara.
Kroz programe finansijske podrške malim i srednjim preduzećima, obezbedili smo investicije od 11 milijardi dinara, dok je u 56 opština i gradova širom Srbije realizovano 76 infrastrukturnih projekata.
Privatizacioni portfelj od 556 preduzeća koliko ih je bilo u portfelju Agencije za privatizaciju 2014. godine, smanjili smo ove godine na svega 68 neprivatizovanih preduzeća.
Doneli smo Strategiju državnog vlasništva i upravljanja privrednim subjektima koji su u vlasništvu Republike Srbije za period od 2021. do 2027. godine sa akcionim planom, i to po prvi put u Republici Srbiji kao jedinstveni akt koji pruža stratešku viziju i uputstva u vezi sa ciljevima vlasničkog upravljanja nad privrednim subjektima koji su u vlasništvu Republike Srbije.
Sve su ovo pokazatelji da smo radili marljivo i ostvarili sjajne rezultate. Naravno, uvek može bolje, te ćemo u periodu koji je pred nama nastaviti da radimo na obezbeđivanju još povoljnijeg privrednog ambijenta, a u sklopu toga je osmišljavanje novih programa podrške našim privrednicima.
Srbija ima još 68 preduzeća koja čekaju na privatizaciju – za koja od njih je najizvesnije da bi mogla da budu privatizovana u skorijoj budućnosti?
Privatizacija Petrohemije je nešto najznačajnije za kraj ove godine. Ličnim zalaganjem predsednika Aleksandra Vučića, i predanim radom resora kojim rukovodim, uspeli smo da napravimo dogovor sa partnerima iz Rusije.
Do kraja 2021. godine, planirana je potencijalna objava javnih poziva za još nekoliko preduzeća iz privatizacionog portfelja Ministarstva privrede.
Napominjemo da Ministarstvo privrede, kao nadležni organ za sprovođenje postupka privatizacije u svom radu postupa poštujući odredbe Zakona o privatizaciji, podzakonske akte i pozitivne zakonske propise Republike Srbije, te da kupac kapitala/imovine/strateški investitor može biti svako ko ispunjava uslove za učestvovanje u postupku, shodno Zakonu o privatizaciji, Uredbi o uslovima, postupku i načinu prodaje kapitala i imovine metodom javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem / Uredbi o strateškom partnerstvu i Javnim pozivom.
Bitno je istaći da je očigledna namera pojedinaca koji na različite načine, zarad sticanja političkih poena, medijskim natpisima, pokušavaju da kompromituju aktivnosti Ministarstva privrede u sprovođenju postupka privatizacije, na šta je naš jedini odgovor rezultat našeg predanog i posvećenog rada na rešavanju statusa preostalih preduzeća iz privatizacionog portfelja, što smo naročito pokazali kroz uspešno rešene najveće izazove srpske privrede, kao što su veliki giganti Železara, Galenika, RTB Bor i PKB Korporacija.
Ministarstvo koje vodite realizuje više programa podrške privrednicima – programi za podsticanje preduzetništva, za nabavku opreme, za mlade i žene preduzetnice, za početnike u poslovanju, za ulaganja u izgradnji novih fabrika i proširenja postojećih kapaciteta. Koji program se pokazao kao najuspešniji i zbog čega?
Ministarstvo realizuje četiri programa podrške koji predstavljaju kombinaciju bespovratnih sredstava koja se obezbeđuju iz budžeta i za koje ne postoji obaveza vraćanja (de minimis državna pomoć) i povoljnih kreditnih sredstava.
Interesovanje privrednih subjekata za sve programe je iz godine u godinu sve veće, što se može sagledati iz sve većeg broja privrednih subjekata kojima su odobrena bespovratna sredstva kao i stepena utroška ukupnih sredstava predviđenim budžetom koji je maksimalan u svim godinama sprovođenja.
• prvi put ove godine žene kao i mladi preduzetnici do 30 godine starosti (sa posebnim pogodnostima za subjekte iz opština koje su razvrstane u četvrtu grupu razvijenosti);
• početnici u poslovanju (start up);
• preduzetnici, mikro, mala, srednja i velika pravna lica i zadruge koji ispunjavaju kriterijume brzorastućeg razvoja (sa posebnim pogodnostima za subjekte iz opština koje su razvrstane u četvrtu grupu razvijenosti);
• kao preduzetnici, mikro, mala, srednja pravna lica i zadruge za dalji razvoj i unapređenje poslovanja kroz dodelu sredstava za nabavku opreme.
Sva četiri programa podrške dala su očekivano dobre rezultate jer su kreirani prema potrebama privrednika. Ukupna vrednost investicija u 2021. godini po ovim programima iznosi oko 11 milijardi dinara, od kojih je bespovratno odobreno 2,3 milijarde dinara za 905 privrednih subjekata.
Foto: Ministarstvo privrede
Vaša analiza pokazala je da su, uprkos pandemiji, preduzetnici, mala i srednja preduzeća zadržali trend rasta prošle godine. Kakve su prognoze za ovu godinu, kako će je privrednici završiti?
Mala i srednja preduzeća zadržala su trend rasta i u 2020. godini, te beleže veći broj preduzeća, zaposlenost i BDP, pokazala je analiza Ministarstva privrede. Osim toga, srednja i mala preduzeća u godini koronavirusa uspela su da ostvare i rast izvoza. Analiza poslovanja malih i srednjih preduzeća i preduzetnika u 2020. godini pokazala je da je produktivnost poslovanja u godini koronavirusa bila veća za 2,1% nego lane, prosečna vrednost BDP po zaposlenom u MSPP sektoru povećana je sa 1,79 miliona dinara na 1,83 miliona dinara.
Broj MSPP subjekata je porastao za 3%, čemu je najviše doprinelo povećanje broja preduzetnika za 3,5%. Grupa mikro preduzeća uvećana je za 1%, srednjih preduzeća za 2,6%, dok su mala preduzeća imali najveću stopu rasta broja preduzeća od 5,6%. U godini koronavirusa vrednost izvoza MSPP sektora povećana je za 2,7%, a najviše povećanje zabeleženo je kod srednjih preduzeća (3,6%). Pozitivnu razliku u međugodišnjem periodu ostvarila su i mala preduzeća (izvoz veći za 8,8 milijardi dinara ili za 4,3%).
Pokazatelji govore da ćemo ovu godinu završiti sa dobrim rezultatima, s obzirom na celokupnu ekonomsku situaciju u zemlji i privredni ambijent.
Ovog meseca počeo je tranzicioni period za prelazak na novi model fiskalizacije, a Ministarstvo privrede prethodno je raspisalo javni poziv za finansijsku podršku poreskih obveznika. Oni će dobiti po 100 evra po prodajnom mestu i još 100 po fiskalnom uređaju, dok će ta suma biti uvećana za 20 odsto za one koj nisu u sistemu PDV-a. Kako zasad teče ovaj proces, kakav je odziv ljudi, ima li problema prilikom procedure prijave? Uz to, prema Vašim procenama, koliko ljudi se očekuje da će se prijaviti za novčanu podršku?
Što se tiče podrške privrednim subjektima koja se odnosi na fiskalizaciju, prijavljivanje je počelo 15. oktobra 2021. godine i vrši se preko portala ePorezi, a traje do 31. januara 2022. godine.
Bitno je naglasiti da se za ovu pomoć privredni subjekt može prijaviti samo jednom i to nakon izvršene prijave broja poslovnih prostora i poslovnih prostorija.
Za sve nedoumice i pitanja otvoren je i kontakt telefon Poreske uprave 0700-700-007 ili 011-3310-11, kao i mejl budiefiskalizovan@purs.gov.rs.
Tokom prvih mesec dana sprovođenja uredbe kojom je utvrđena finansijska podrška privrednim subjektima za fiskalizaciju nije bilo većih problema u realizaciji. Postoji saradnja ključnih institucija Ministarstva privrede i Ministarstva finansija, Poreske uprave i Uprave za trezor što doprinosi kontinuiranom izveštavanju i rešavanju svih pitanja.
U periodu od 15. oktobra 2021. godine do 10. novembra 2021. godine uslove za dodelu finansijske podrške ispunilo je 18.550 privrednih subjekata i odobrena su sredstva u iznosu od 555.856.596,80 dinara.
U budžetu Republike Srbije obezbeđeno je dovoljno sredstava za sve zainteresovane privredne subjekte.
Kakvi su planovi Ministarstva privrede za sledeću godinu, na šta ćete staviti fokus u svom radu?
Fokus ćemo staviti na otvaranje fabrika, privlačenje investicija, podršku malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima koji čine motor ekonomije, kao i infratsrukturnim projektima s akcentom na industrijske zonama.
Za kraj, naša rubrika B92 Biz napunila je ovog meseca 15 godina rada. S tim u vezi, kakav je Vaš odnos prema medijima - koliko je njihova uloga važna u Vašem poslu, imate li uopšte vremena da čitate sve što se piše o Vašem ministarstvu?
Svakodnevno informisanje je u današnje vreme neophodno.
Uloga medija je izuzetno velika, a objektivno, istinito i pravovremeno informisanje javnosti, kakvo karakteriše i Biz B92 je veoma važno, posebno u vremenu plasiranja neistina od strane kvazinovinara pod palicom nekih struja koje ne žele dobro ni Srbiji ni njenim građanima. Želim vam srećnu godišnjicu, da nastavite da radite kao i do sada!
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Srbija je postigla "jedan od najimpresivnijih društveno-ekonomskih zaokreta u Evropi", ocenjuje se u novom broju časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
Ogromna rafinerija nigerijskog milijardera Alika Dangotea radi punim kapacitetom i povećava proizvodnju dizela i avionskog goriva namenjenog Evropi kako bi iskoristila snažan rast profitnih marži.
Plan Evropske unije za smanjenje zavisnosti od ruskih energenata i ubrzanje prelaska na čistu energiju ne ostvaruje ciljeve očekivanom brzinom, upozorio je Evropski revizorski sud (ECA) u izveštaju koji je objavljen.
Otvaranje fabrike humanoidnih robota kompanije Minth u Šapcu označeno je kao jedan od velikih tehnoloških iskoraka Srbije. Prilikom obilaska fabrike, predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o proizvodnji koja bi mogla da dostigne 6.000 robota godišnje.
Cene gasa u Evropi dostigle su u sredu najviši nivo od kraja 2022. godine, budući da se novi talas oružanih sukoba na Bliskom istoku poklopio sa ubrzanim punjenjem skladišta u EU pred početak grejne sezone.
Američko-izraelska kompanija Covenant planira da otvori fabriku za proizvodnju krstarećih raketa dugog dometa u nemačkoj saveznoj pokrajini Saksoniji, piše Nemačka novinska agencija (dpa).
Globalna trgovina robom ojačala je od juna uprkos geopolitičkim tenzijama i neizvesnostima u vezi sa trgovinskom politikom, saopštila je danas Svetska trgovinska organizacija (STO).
Dok Tramp tvrdi da će rat sa Iranom uskoro biti završen, njegovi najbliži savetnici upozoravaju na potpuno drugačiji scenario – sukob bi mogao da potraje sve do kraja njegovog mandata.
Sutrašnji blokaderski protest i zvanično "skida rukavice", pretvarajući se u predizborni skup koji jasno i ogoljeno definiše politiku takozvane studentske liste, pišu danas mediji i dodaju da izbor Jova Bakića za prvog govornika više nije samo politički potez.
Izjava izraelskog zvaničnika da Grčka neće imati pristup izvornom kodu sistema protivvazdušne i raketne odbrane za sistem "Ahilov štit" izazvala je kritike opozicije i dela grčkih medija.
Kako danas saznaju mediji, krovna radna grupa tzv. studenata bloladera upravo razmatra koga će staviti na vrh svoje izborne liste umesto Dejana Bodiroge.
Arheolozi su otkopali drevnu grobnicu u severnom Peruu u kojoj su nađeni posmrtni ostaci najmanje 38 ljudi, kao i predmete od bakra i zlata, saopštilo je Ministarstvo kulture te zemlje, preneo je danas BBC.
Malkovič je, međutim, odlučno negirao da je izjava njegova, navodeći da nije konsultovan o njenom sadržaju niti je dao saglasnost za njeno objavljivanje, prenosi "Varajeti".
Vulf je naveo i da mu je Epstajn govorio o poslovnom sporu sa Trampom iz 2004. godine, tokom kojeg je, prema njegovim tvrdnjama, Tramp zapretio da će otkriti navodnu šemu pranja novca povezanu sa uticajnim ruskim biznismenom.
O navodnom pokušaju sklapanja ugovora o poverljivosti govorila je i ranije. U junu je tvrdila da joj je Džared Birčal, koji upravlja delom Maskovih poslova i imovine, predstavio takav ugovor.
Serbian President Aleksandar Vučić posted on Instagram tonight following the conclusion of a gala dinner hosted by French President Emmanuel Macron in honor of the heads of state and government attending the International Space Summit.
Liverpool will host Atlético Madrid at Anfield on Wednesday in the first round of the Champions League, but the same home fixture cannot be repeated next season due to a special UEFA rule.
Spain recorded 61 days under heatwave conditions in 2026, the highest number since records began and well above the previous record of 41 days set four years ago.
Serbian President Aleksandar Vučić arrived in Paris today, where he will attend the first International Space Summit, held at the initiative of French President Emmanuel Macron.
Komentari 0
Pogledaj komentare