Solarni paneli: Hoćete sami da proizvodite struju? Istražujemo kada se isplati da to uradite
Domaćinstva u Srbiji konačno će moći da proizvode solarnu energiju, što je prošle nedelje najavila i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović tokom predstavljanja Nacrta zakona o obnovljivim izvorima energije (OIE). Naime, kako je tom prilikom naglasila, jedna od najvažnijih novina u ovom zakonu upravo jeste omogućavanje i privredi i građanima da postavljaju solarne panele i da i sami budu ne samo kupci, nego i proizvođači električne energije.
Izvor: B92/Ana Ristović
Foto: lalanta71/Shutterstock
"Pre nekih 10 godina prisustvo obnovljivih izvora energije u Srbiji, pogotovo solarnih sistema, uopšte nije obećavalo. Dugoročnog sistemskog pristupa nije bilo, osim stidljivog Fid-in programa koji je predvideo samo 10 MW solara", ocenjuju Branko Živković iz kompanije Sunčica i Andrija Petrušić iz kompanije Energia Gas and Power.
Zašto je Nacrt zakona dobra vest?
Kako navode naši sagovornici, sporadični projekti instalacije solarnih elektrana za sopstvene potrebe su ranije jedini bili na raspolaganju za one koji se bave ovim biznisom. To je, dodaju, variralo od malih elektrana od 2 kW za vikendice do 100+ kW za firme koje su želele da sebi smanje račune za struju.
"Ono što ljudima nikad nije moglo sa sigurnošću da se kaže, to je šta mogu od svega toga da očekuju, s obzirom na to da je period otplate za ovakve investicije bio dosta neizvestan prvenstveno jer u tom trenutku nismo znali u kom smeru ide razvoj enegretskog sektora u Srbiji. Prvi pozitivni pomaci se vide 2017. godine kada EPS usvaja novi Pravilnik o radu distributivnog sistema, što uliva nadu. Sada i oni prepoznaju priključenje elektrana za sopstvene potrebe. Može ozbiljnije da se radi, može investitorima da se da nada da nije sve tako uzaludno. U međuvremenu, formirano je i tržište električne energije, simbolično su se pojavili privatni snabdevači električne energije, koji objektivno ni sami nisu znali u šta su se upustili, ali je dobro da su tu", kažu Živković i Petrušić.
Dolazimo do Nacrta zakona o OIE, koji je ovih dana na javnoj raspravi.
"On predstavlja pravo osveženje kako za nas koji se bavimo izgradnjom elektrana, tako i za privatne snabdevače električne energije. Ovaj zakon daje jasne smernice šta možemo da očekujemo u bliskoj budućnosti u pogledu podsticajnih mera, kako kroz subvencionisane cene električne energije, tako i podrške malim instalacijama kroz relaksaciju procedura, uz neizbežno neto merenje, koje nije jasno navedeno u nacrtu Zakona o OIE, ali se nazire", objašnjavaju za naš portal.
Šta podrazumeva neto merenje?
Zakon o OIE zvanično uvodi novog aktera na tržištu električne energije – kupca-proizvođača ili prozjumera (eng. prosumer, nastalo od reči producer=proizvođač i consumer=potrošač).
Foto: Hacki Hackisan Shutterstock
"Tehnički posmatrano, interesantno je da ovaj entitet menja svoje svojstvo na mreži u zavisnosti od potreba u realnom vremenu. Kada nema dovoljno energije iz sopstvenih kapaciteta, dopunjavaće svoje potrebe iz mreže. Sa druge strane, u trenucima kada je proizvodnja veća nego potrošnja na lokaciji, višak električne energije biće isporučen u mrežu. Ono što predstavlja izazov je obračun koji treba da prati kupca-proizvođača. To je u nacrtu Zakona definisano samo jednim izrazom u Članu 59 koji kaže: 'Kupac-proizvođač ima pravo na umanjenje računa u narednom obračunskom periodu, odnosno na naknadu od strane snabdevača za višak električne energije koje isporuči u elektroenergetski sistem'. Ovo ne definiše jasno da li se naredni račun umanjuje u delu utrošene električne energije - neto merenje, ili se na kraju računa javlja obračun energije koja je predata u mrežu kao iznos za umanjenje završnog računa – neto obračun. Verujemo da će podzakonski akti dati potreban epilog", poručuju sagovornici B92.net.
Šta to tačno znači?
"Jednostavno objašnjeno, kod obračuna sa neto merenjem: ukoliko se jednog meseca potroši 600 kWh, a proizvede 1000 kWh, 400 kWh će se preneti u naredni mesec, kao megabajti kod mobilnih operatera. Može se smatrati i da se tih 400 kWh virtuelno skladište da bi se koristili kasnije po potrebi. Ono čega će sigurno biti je period preseka - u Crnoj Gori je to april, kada se anulira sav višak koji do tada nije potrošen. Smatramo da je takav model i više nego korektan jer energija koja se najviše javlja kao višak leti ostaje na raspolaganju tokom zimskog perioda", pojašnjavaju.
Koliko sve to košta?
Prema rečima Milana Šuputa iz firme Strukturcom, solarni sistemi koriste se u dve varijante – za objekte koji nemaju struju (solarni kompleti) i one koji je već imaju (solarne elektrane).
"90 odsto prodaje odnosi se na prvi slučaj, kada se najčešće radi o vikendicama koje je skupo priključiti na struju. Postoje tri vrste panela, mi koristimo polikristal panele, a sistemi koji se ugrađuju sastoje se, dakle, od pomenutih panela, regulatora punjenja, baterija i invertera. Konfiguracija se vrši prema tome kolika je planirana potrošnja energije, to jest - koliko ljudi će biti u prostoru, koliko kućnih aparata se koristi, koliko dugo će se boraviti u objektu (vikendom, sezonski, svaki dan...) i slično", navodi Šuput.
Foto: anatoliy_gleb/Shutterstock
Na pitanje kada se ugradnja solarnih panela isplati, poručuje da se u tom pogledu najčešće radi o slučajevima kada za dovođenje struje u kuću treba izdvojiti 5.000 ili 6.000 evra, a energija iz solarnih izvora se može obezbediti za, na primer, 2.000 evra.
Za one objekte u kojima je već sprovedena struja, invertor se spaja na postojeću instalaciju.
"Tada treba napraviti računicu koliko trošite – ako je vaša potrošnja, na primer, 1 kilovat na sat i ako je proizvodnja energije tolika, bićete na nuli. Ako vam je proizvodnja tolika, a trošite 1 kilovat i 100 vati na sat, tih 100 vati uzeće se iz elektromreže", navodi.
Isplativost se, dodaje, pokazuje kroz 6 do 10 godina.
"Najbrže se isplati velikim potrošačima, onima koji često troše energiju u takozvanoj crvenoj zoni", napominje Šuput.
Ako za primer uzmemo domaćinstvo sa prosečnom potrošnjom električne energije od 300 do 400 kWh mesečno, u kući od stotinak metara kvadratnih, Živković navodi da je računica sledeća:
"Za te potrebe trebalo bi, prema novom Zakonu, koristiti petokilovatni solarni sistem koji bi naplatu korišćenja energije iz drugih izvora trebalo da 'svuče' na nulu. Takva investicija, podrazumevajući i ugradnju, košta oko 5.900 evra sa PDV-om, a isplati se posle 7-8 godina", kaže on.
Višak energije
Živković ističe da je praksa da se solarni sistemi i dalje konfigurišu tako da ne stvaraju višak energije, jer prema trenutno važećoj regulativi proces proizvodnje solarne energije u domaćinstvima nije zadovoljavajuće uređen, a pomenuti novi Zakon bi ovo pitanje rešio time da se sav višak obračunava u odnosu 1:1, to jest, po ceni koju država inače naplaćuje za potrošnju struje.
Šuput takođe poručuje da je trenutno procedura za dobijanje saglasnosti za predavanje struje elektromreži - komplikovana i neisplativa, te se malobrojni upuštaju u to.
"Zato se koristi limitator, kako se višak energije ne bi vraćao u mrežu", pojašnjava naš sagovornik.
Sve navedeno stoga nameće zaključak da je za proizvodnju energije ovim putem, u okviru domaćinstava, najbolje sačekati da upravo pomenuti novi Zakon stupi na snagu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Mađarska kompanija MOL i ruski Gasprom su dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS koji će biti upućen američkom OFAK-u na odlučivanje, a Srbija je takođe povećala udeo.
Egipatsko Ministarstvo za naftu i mineralne resurse objavilo da je nekoliko naftnih i gasnih kompanija koje posluju u zemlji uspešno izbušilo nove bušotine u svojim koncesionim područjima u Zapadnoj pustinji, Istočnoj pustinji i delti Nila.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je danas u Davos, gde će učestvovati na 56. godišnjem sastanku Svetskog ekonomskog foruma (WEF) i prisustvovati nizu skupova i diskusija svetskih lidera.
Za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, nazvanom "Svoj na svome", prema poslednjim zvaničnim podacima, stiglo je 789.746 prijava građana.
Mađarska kompanija MOL i ruski Gasprom su dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS koji će biti upućen američkom OFAK-u na odlučivanje, a Srbija je takođe povećala udeo.
Nekada su se uzimali slobodni dani, skupljali papiri i stajalo u redovima koji su izgledali beskonačno. Legalizacija je bila proces koji je umarao i pre nego što počne. Danas, taj isti problem, star decenijama, može da se reši iz fotelje.
U mestima širom Sjedinjenih Američkih Država u kojima deluju agenti Agencije za imigracije i carine (ICE) pojavila su se građanska patroliranja, tokom kojih naoružani civili stoje na ulicama i upozoravaju sugrađane na prisustvo federalnih službenika.
Bivši tajni obaveštajni oficir CIA otkrio je šta bi mogli biti pravi razlozi zbog kojih predsednik SAD Donald Tramp želi da izvrši invaziju na Grenland.
Rat u Ukrajini – 1.426. dan. Nema znakova da se Rusija sprema za mirovne pregovore, već planira da nas gađa s 1.000 dronova dnevno, upozorava glavnokomandujući ukrajinskih snaga Oleksandr Sirski.
Predsednik Gvatemale Bernardo Arevalo proglasio je vanredno stanje u trajanju od 30 dana, koje stupa na snagu odmah, nakon ozbiljnih događaja koji su tokom vikenda uzdrmali zemlju, saopštile su danas vlasti.
Najmanje sedam osoba je poginulo, dok je desetak povređeno u eksploziji koja se danas dogodila u centru Kabula, glavnog grada Avganistana, saopštila je italijanska nevladina medicinska organizacija "Emergency".
Salame, paštete, kobasice, viršle, kulen, čajna... – svakodnevni izbor na trpezi mnogih građana – odnedavno se nalaze u kategoriji jedan kancerogenih namirnica Svetske zdravstvene organizacije.
Tetoviranje može da ostavi trajni trag ne samo na koži, već i na imunom sistemu, pokazuje međunarodna studija u kojoj su učestvovali istraživači Biološkog centra Češke akademije nauka.
Plavi ponedeljak (Blue Monday) smatra se "najdepresivnijim" danom u godini i obeležava se trećeg ponedeljka u januaru. Ovaj pojam odnosi se na postprazničnu depresiju.
Paramount+ je objavio prvi tizer za novu seriju Tejlora Šeridana, povezanu sa univerzumom "Jeloustouna", pod nazivom "The Madison" koja premijerno stiže na ovu striming platformu 14. marta.
Džoni Noksvil, 54-godišnja zvezda serijala Jackass, otvoreno je govorio o vratolomijama koje više ne namerava da izvodi, i to uprkos činjenici da je nedavno najavljen peti film iz popularne franšize.
Nova japanska misteriozna serija "Silent Truth", koja je ove nedelje stigla na Netflix, privukla je pažnju gledalaca i dobila pohvale zbog svoje radnje.
Netflix je u petak u svoju ponudu uvrstio akcioni triler "The Rip", koji je već u prvim satima prikazivanja izazvao burne reakcije publike i kritičara.
The weekly water polo classic in the second round of the European Championship in Belgrade went to Serbia, which defeated Hungary 15–14 in a high-scoring match.
At least 39 people have died in the railway accident in Spain, and the president of the state railway company Renfe, Alvaro Fernandez Heredia, stated that human error is practically ruled out.
Kompanija Xiaomi zvanično je predstavila Redmi Note 15 seriju telefona, koji donose unapređenu izdržljivost, veće baterije i značajna poboljšanja u oblasti fotografije i performansi.
Komentari 57
Pogledaj komentare