Gigantski damperi i svemirski prizori: B92.net na terenu gde će moći da se kopa ceo milenijum
Površinski kop Novo Cerovo uskoro će postati prvi eko-rudnik u Srbiji, najavila je kompanija Ziđin Koper Srbija (Serbia Zijin Copper).
Izvor: B92/Ana Ristović
Damper na kopu Veliki Krivelj; Foto: Ana Ristović
Novo Cerovo jedna je od lokacija na kojima radi ova kompanija. Sem nje, ogranak Bor Koper (Bor Copper) čine površinski kopovi Veliki Krivelj i Majdanpek, rudnik Jama, te TIR topionica bakra.
Glavni proizvod kineske kompanije na tom području je katodni bakar, ali proizvode se i značajne količine zlata i srebra. Više o tome koliko će ovih ruda biti iskopano u narednom periodu pročitajte u posebnom tekstu.
Kop Novo Cerovo: Niko ne bi rekao da je ovde bilo jalovište; Foto: Ana Ristoviæ
Kada se kroči na pomenuto Novo Cerovo, teško je poverovati da je teren doskora potpuno drugačije izgledao.
"Ove godine počelo se sa zaravnanjem terena i ozelenjavanjem. Jedno neplanirano odlagalište jalovine pošumljeno je pre dva meseca, a na još jednom takvom već je zasejana trava koja još nije izrasla", objasnili su predstavnici kompanije novinarima.
Kop Novo Cerovo: Površina koja èeka da ozeleni; Foto: Ana Ristoviæ
Ukupna rekultivacija zemljišta koštaće oko 500.000 dolara.
Tu se, naravno, ne završavaju krupni planovi kompanije.
"Rudnik Novo Cerovo je od prošle godine ponovo počeo sa eksploatacijom rude, a cilj je da se prerađuje 10.000 tona vlažne rude na dan", kaže Vidoje Adamović, zamenik rukovodioca ogranka RBB i rukovodilac rudnika Veliki Krivelj.
Istovar na Novom Cerovu; Foto: Ana Ristoviæ
Pitali smo rudare kako se odvija sam proces eksploatacije.
"Naš zadatak je da rudu otkopamo na površinskom kopu Novo Cerovo, usitnimo je i transportujemo do flotacije Veliki Krivelj gde se vrši koncentracija rude", pojašnjava Dragan Perić, rukovodilac fabrike drobljenja i mlevenja rudnika Novo Cerovo.
Materijal ide na drobljenje; Foto: Ana Ristoviæ
Da bi se stvorila jasnija slika o tome koliko je sve na ovom terenu masivno, veliko, teško i obimno, valja napomenuti da je kapacitet tog postrojenja oko čak 400 tona rude na sat.
Fabrika u kojoj se drobi i melje; Foto: Ana Ristoviæ
Ipak, najveću pažnju privlači površina nalik na jezerce prelepe boje - na prvi pogled budi želju da se okupate na takvom mestu.
Međutim, kako dalje priča naš sagovornik, "jezerce" služi za zgušnjavanje rude.
"Gotov proizvod mlevenja odlazi u taj zgušnjivač, gde se vrši dodatno zgušnjavanje i takva mešavina se onda pumpama transportuje 11 kilometara u flotaciju Veliki Krivelj", pojašnjava Perić.
Zgušnjivaè na Novom Cerovu; Foto: Ana Ristoviæ
Potencijale ovog kopa prepoznaju mnogi mladi stručnjaci.
Inženjer geologije zaposlen na Novom Cerovu, David Odalović, u Bor se preselio iz Beograda - priznajmo, to je potez na koji se ne bi baš tako rado odlučio svaki prestoničanin. Kaže da je zadovoljan uslovima rada, ali i vazduhom, za koji tvrdi da je bolji nego u glavnom gradu.
"Radni dan mi počinje u 7 ujutru, spremamo se i idemo na teren, gde uzimamo uzorke koje testiramo na bakar. Nakon toga odvajamo rudu od jalovine, crtamo karte, usmeravamo proizvodnju, pomažemo rudarskim inženjerima", navodi Odalović.
Mlade kolege: David Odaloviæ i Stevan Stojadinoviæ; Foto: Ana Ristoviæ
Njegov kolega, rudarski inženjer Stevan Stojadinović, rodom iz Boljevca, zaposlio se ovde pre godinu dana.
"I nisam pogrešio, to je bila prava odluka u mom životu", tvrdi Stevan, čiji deda se nakratko takođe bavio rudarskim poslom i time verovatno utabao put karijere svog unuka.
Novo Cerovo; Foto: Ana Ristoviæ
Nedaleko od Novog Cerova nalazi se već pomenuti Veliki krivelj. Takođe površinski kop, neverovatnog izgleda.
Bojom i reljefom, pojedini krajolici podsećaju na kadrove iz naučno-fantastičnih filmova ili snimke sa Meseca.
Veliki Krivelj; Foto: Ana Ristoviæ
"Veliki krivelj je najveći površinski kop koji se bavi eksploatacijom metalične mineralne sirovine - rude bakra, zlata i srebra - na Balkanu", kaže njegov upravnik, Dejan Mitić.
A ono što se iskopa prenosi se kamionima nosivosti 240 tona.
"Grdosije" od kojih zastaje dah; Foto: Ana Ristoviæ
Ova masivna vozila gutaju od 100 do 120 litara po satu.
Uz to, mehanizacija ne staje 22 sata dnevno. Svakog dana.
Pogled na radnu atmosferu u Velikom Krivelju; Foto: Ana Ristoviæ
"Za nas nema kiša, sneg, praznik...", napominje upravnik.
Kop ima projekat eksploatacije za narednih 50 godina, ali prema njegovim rečima, u ovoj i okolnim oblastima moći će da se rudari još 1.000 godina.
Veliki Krivelj; Foto: Ana Ristoviæ
Dnevno se ovde proizvede 130.000 tona iskopina. Od toga, trećina je ruda bakra.
Da bi sve funkcionisalo kako treba potreban je i veliki broj zaposlenih, pa je na tom mestu, dodaje Mitić, uposleno oko 600 radnika.
Veliki Krivelj gotovo da ne staje; Foto: Ana Ristoviæ
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruska državna kompanija Roszarubežnjeft saopštila je da su svi njeni energetski aktivi u Venecueli u potpunom vlasništvu Rusije i da su kupljeni po tržišnim uslovima, u skladu sa zakonodavstvom Venecuele, međunarodnim pravom i bilateralnim sporazumima.
Iranska nacionalna valuta, rijal, pala je na istorijski minimum, što odražava produbljivanje ekonomske krize izazvane višegodišnjim međunarodnim sankcijama, uporno visokom inflacijom i ograničenjima izvoza nafte.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi nastao "potpuni haos" ako bi Vrhovni sud SAD poništio njegove globalne trgovinske carine, a odluka o tome očekuje se već sutra.
Indija i Francuska se približavaju velikom sporazumu o nastavku ugovora o "rafalu" za Indijsko ratno vazduhoplovstvo (IAF), a očekuje se da će se razgovori ubrzati pre posete francuskog predsednika Emanuela Makrona Indiji u februaru 2026.
Kada MOL bude otkupio većinski udeo u NIS-u i kada se završi izgradnja naftovoda, doći ćemo do izuzetno povoljne energetske situacije u pogledu snabdevanja Srbije, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je, posle sastanka sa ministrom spoljnih poslova Mađarske Peterom Sijartom, da su razgovarali o pregovorima između ruskih vlasnika u NIS-u i MOL-a.
Juče je potpisan Sporazum o saradnji radi što efikasnijeg sprovođenja programa širenja znanja u oblasti digitalne transformacije „Srbija digitalizuje", kao i razvoja nacionalnog LLM modela, odnosno velikog jezičkog modela za srpski jezik.
Šef Američkog naftnog instituta (API) Majk Somers izjavio je da su američke naftne kompanije spremne da budu "stabilizujuća snaga" u Iranu ukoliko tamošnji režim bude zamenjen, dok ostaju skeptične prema povratku u Venecuelu nakon hapšenja lidera te zemlje.
"Kliničku sliku ove respiratorne infekcije prate visoka temeratura, curenja nosa, kašalj, tečne stolice i odbijanje obroka", navela je načelnica pedijatrije DZ Savski venac, dr Marija Golubović.
Studio New Line objavio je prvi tizer za horor film Mumija: Film Lija Kronina (Lee Cronin's The Mummy), reditelja i scenariste Lija Kronina, poznatog po uspešnom hororu Evil Dead Rise.
Netflix je najavio seriju "The Dealer", korejsku kriminalističku dramu smeštenu u svet kazina, koju producira Hvang Dong-hjuk, autor serije "Squid Game".
It appears that Iran has, for now, avoided U.S. military strikes after President Donald Trump eased his threats, and a senior Iranian official promised that there would be no executions of protesters, Bloomberg reported.
With the arrival of the New Year, an icy cold wave has set in. Weather models have shifted abruptly and are now forecasting a “strong Arctic outbreak” that is expected to affect nearly two-thirds of Europe.
An emergency session of the United Nations Security Council on Iran will be held tonight at the request of the United States, RIA Novosti reported, citing the Somali mission to the UN, which is presiding over the Security Council.
Pre nego što su spasene, turistkinje su se čak fotografisale pored svog iznajmljenog Mercedesa, koji je privremeno postao atrakcija na skijaškoj stazi.
Direktor Olivije Fransoa smatra da gradski automobili nemaju realnu potrebu da idu brže od zakonskog ograničenja. Kako ističe, prosečna maksimalna dozvoljena brzina u Evropi iznosi oko 118 km/h.
Komentari 9
Pogledaj komentare