Šta je stvarno nemoguće? Opisaćemo nekoliko stvari koje su nekada smatrane nemogućim. Neke od njih su realizovane pre mnogo godina, dok su neke postale moguće tek nedavno.
Piše: Nikola Božić
U svojoj knjizi „Pozitivna filozofija“, iz 1842. godine, francuski filozof Ogist Komt je o zvezdama zapisao sledeće: „Mi nikada ne možemo proučiti njihovu unutrašnju strukturu, niti to kako je temperatura apsorbovana u njihovoj atmosferi“. S druge strane, o planetama je zapisao: „Mi nikada ne možemo znati išta o njihovoj hemijskoj ili minerološkoj strukturi, a još manje da li neka složena bića žive na njihovoj površini.“
Njegovi argumenti su bili da su zvezde i planete toliko daleko da ih je nemoguće proučavati, osim njihova kretanja i položaje. Ironično je da su otkrića koja opovrgavaju ovakve stavove već bila načinjena. Jozef fon Fraunhofer je otkrio da spektar Sunca sadrži veliki broj tamnih linija. 1859. godine se potvrdilo da su u pitanju apsorpcione linije. Analizom tih linija moguće je identifikovati svaki element prisutan u Suncu. Ovime je pokazano da je moguće odrediti sastav zvezda.
Metoeriti dolaze iz svemira
Tokom renesanse i ranog razvoja moderne nauke, astronomi su odbijali da prihvate postojanje meteorita. Ideja da kamenje može padati iz svemira smatrana je sujeverjem ili jeresi.
Francuska akademija nauka je tvrdila da kamenje ne pada s neba. Izveštaji o sjajnim meteorima i kamenju koje je udaralo o zemlju objašnjeni su kao deo folklora, a kamenje je ponekad objašnjavano kao posledica munja i gromova.
Ernest Kladni, fizičar poznat pre svega po svome radu o vibracijama i akustici, 1794. godine objavio je knjigu u kojoj tvrdi da meteoriti potiču iz svemira. Objavljivanje te knjige propraćeno je „padanjem kamenja“ u Francuskoj (1790), kojem je prisustvovalo više stotina ljudi.
Letenje
Broj naučnika i inženjera koji su pre poduhvata braće Rajt tvrdili da je letenje nemoguće bio je suviše velik. Lord Kelvin je verovatno najpoznatiji od njih. On je 1895. godine javno iznosio stavove o nemogućnosti letenja stvari težih od vazduha, da bi samo osam godina kasnije bio opovrgnut.
Čak i u momentu kada je Kelvin objavio svoje stavove, naučnici i inženjeri su bili na korak do ostvarenja svog cilja – letenja. Ljudi su već uveliko leteli balonima, a sve su češći bili pokušaji da se razne mašine održe u vazduhu. Zbog čega onda Kelvinov skepticizam?
Problem je postavljen 1716. godine, kada je naučnik i teolog Emanuel Svedenborg u tekstu o letećim mašinama napisao: „Izgleda da je lakše pričati o ovakvim mašinama nego učiniti da one stvarno rade, jer zahtevaju veću silu i manju težinu nego što ih ima čovek.“ Njegov dizajn se zasnivao na pokretnim krilima koja mašu, što je pokušaj letenja stvarno otežavao. Trebalo je osmisliti drugačiji mehanizam letenja koji ne podražava isključivo krila ptice i, s druge strane, omogućiti izvor energije za pokretanje. Ironično je da je patent za ovo drugo upisan još 1877. godine.
Let u svemir
Od leta u atmosferi do leta u svemir. Ideja da jednog dana možemo poslati neki objekat u svemir i da ga ostavimo samog u orbiti dugo se smatrala besmislenom.
Skepticizam je bio veoma jak, pre svega zbog nepostojanja tehnologije za realizaciju. Da bi se telo lansiralo u orbitu potrebno je da ono dosegne prvu kosmičku brzinu (brzina potrebna da bi telo došlo u orbitu), koja za Zemlju iznosi 11,2 km/s. Kako bi se lakše shvatio ovaj problem, pomenimo da je brzina zvuka 1.238 km/h, i da je ona prvi put dosegnuta 1947. godine.
Problem je prevaziđen početkom XX veka od strane dva naučnika koja su rešenja našli nezavisno – Konstantin Ciolkovski i Robert Godard.
Prvi veštački satelit, Sputnjik, lansiran je 1957. godine, a prvi čovekov let u svemir usledio je 4 godine kasnije. Ni Ciolkovski ni Godard nisu ovo doživeli.
Kontrolisana nuklearna energija
U Pitsburg ost gazeti je 1934. godine objavljen intervju sa Albertom Ajnštajnom, u kojem on tvrdi sledeće: „Ne postoje indikatori da će nuklearna energija ikada moći da se koristi, jer to znači da se atom mora razbiti“. Ova izjava je sledila posle otkrića Enrika Fermija, iz iste godine, o fisionom razbijanju jezgra uranijuma.
Već 1939. godine nuklearna fisija je toliko dobro proučavana da se počelo sa razmišljanjem o lančanoj fisionoj reakciji. Pred kraj 1942. godine ova lančana reakcija je uspešno eksperimentalno izazavana, a 6. avgusta 1945. godine nad Hirošimom je eksplodirala prva atomska bomba koja je koristila ovaj proces.
Sovjetski Savez je prva zemlja koja je 1954. godine pustila u rad jednu nuklearnu centralu.
Topli superprovodnici
U pitanju je čudan slučaj: ovaj fenomen može biti detektovan i izmeren, ali ne bi trebalo da se događa. Prema najboljim teorijama superprovodnosti, ovaj fenomen ne može biti moguć na temperaturama iznad 30 K. Ipak, neki superprovodnici rade perfektno na 77 K.
Superprovodnici su materijali koji provode struju bez gubitaka, tj. materijali bez otpornosti. Otkriveni su 1911. godine, a da bi superprovodnost bila detektovana potrebno je ove materijale ohladiti na temperaturu svega nekoliko stepeni iznad apsolutne nule.
Teorija superprovodnosti tvrdi da se elektorni u superprovodnicima kreću u takozvanim Kuperovim parovima. Ako se par elektrona drži dovoljno snažno zajedno, on može izdržati svaki sudar sa atomima, i to se pokazuje kao nulta otpornost. Međutim, teorija tvrdi da se ovo može događati na ekstremno niskim temperaturama, kada atomi osciluju jako malo.
Ipak, u radu publikovanom 1986. godine, Johannes Georg Bednorz i Karl Alexander Muller okreću teoriju naopačke, tvrdeći da su otkrili materijale koji imaju sposobnost superprovodnosti na temperaturama oko 35 K. Oni su narednih godina otkrili još takvih materijala, a za taj rad su dobili i Nobelovu nagradu za fiziku.
Crne rupe
Oni koji misle da su crne rupe futuristička moderna ideja biće iznenađeni činjenicom da je osnovni koncept prvi put predložen 1783. godine, u pismu Britanskom kraljevskom društvu. Pismo je napisao geolog Džon Majkl. On je tvrdio da u slučaju da je „zvezda dovoljno masivna, svetlost emitovana sa njene površine bi bila vraćena nazad gravitacijom zvezde“.
Međutim, tokom 19. veka ova ideja je odbacivana kao potpuno suluda. Razlog tome je što se za svetlost smatralo da se kreće kroz eter, pretpostavljalo se da na nju ne može da utiče gravitacija.
Sve do objavljivanja Ajnštajnove opšte teorije relativnosti 1915. godine, ova ideja nije bila prihvatana. Kako je Anštajn pokazao da gravitacija utiče na putanju svetlosti, ideja o crnim rupama je ponovo zaživela.
Astronomi su započeli potragu za ovakvim objektima velike mase koji ne emituju svetlost, i otkrili ih pre svega u centrima galaksija.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ideja da EU koristi zamrznutu rusku imovinu, koja se uglavnom nalazi u Briselu, kako bi finansirala Ukrajinu mrtva je jer postoji manjina koja je protiv toga, izjavio je danas madjarski premijer Viktor Orban.
Rat u Ukrajini – 1.395. dan. Evropska unija odlučila je da Ukrajini pruži 90 milijardi evra finansijske podrške za period 2026-2027. godine, za sada bez korišćenja ruskih zamrznutih sredstava.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je danas da se ruske obaveštajne službe odlučno suprotstavljaju spoljnim i unutrašnjim pretnjama i pouzdano čuvaju bezbednost zemlje.
Američko ministarstvo pravosuđa objavilo je deo dokumenata povezanih s istragama o pokojnom seksualnom prestupniku Džefriju Epstajnu. Na fotografijama se pojavljuju Majkl Džekson, Bil Klinton, Dajana Ros, Kris Taker i mnoge druge poznate ličnosti.
Objavljen je trejler za dokumentarac o Melaniji Tramp, a prema reakcijama ljudi, izgleda da je prva dama frustrirana svojom ulogom u senci, dok njen suprug, predsednik Donald Tramp, privlači svu medijsku pažnju.
Norveška princeza Mete-Marit suočava se sa ozbiljnim pogoršanjem zdravstvenog stanja i, prema saopštenju norveške kraljevske palate koje prenosi agencija Rojters, u budućnosti će vrlo verovatno morati na transplantaciju pluća.
U zimskim danima obično konzumiramo tople napitke kako bismo se ugrejali. Kako naši zubi reaguju ako posle, recimo, tople supe ili čaja, uzmemo hladan napitak?
Univerzitetski klinički centar Kragujevac saopštio je danas da su do daljeg zabranjene posete pacijentima na bolničkom lečenju u toj zdravstvenoj ustanovi na Klinici za pedijatriju i Klinici za psihijatriju zbog epidemiološke situacije sa gripom.
U Domu za stare Medveščak u Zagrebu, korisnici su ove nedelje dobili upozorenje da izbegavaju tuširanje i korišćenje vode zbog sumnje na prisustvo bakterije legionela.
Broj obolelih od gripa u Hrvatskoj brzo raste, a potvrđena su dva smrtna slučaja povezana sa gripom i njegovim komplikacijama, saopštio je danas Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).
Megan Markl i princ Hari pripremaju novu poslasticu za gledaoce Netflixa – filmsku adaptaciju popularnog ljubavnog romana "The Wedding Date" autorke Džesmin Gilori.
Today in Serbia, the weather was mostly sunny with little to moderate cloudiness and a light southerly and southeasterly wind, while the highest temperatures ranged from 8 to 14 degrees Celsius.
More than 1,000 patients have died in Gaza from July 2024 until the end of November this year while waiting for medical evacuation, the World Health Organization announced today.
Russian President Vladimir Putin’s envoy, Kirill Dmitriev, stated today that European Commission President Ursula von der Leyen and German Chancellor Friedrich Merz should resign because they failed to ensure the expropriation of Russian assets.
Russian Foreign Minister Alexander Grushko stated today that Russia will not make compromises regarding the deployment of NATO contingents, strike weapons, or Ukraine's membership in the North Atlantic Alliance.
Gde god da pogledate na internetu, nailazite na AI generisane slike i video-snimke. Sve ih je teže razlikovati od pravih, pa je Google napravio alat koji bi trebalo da vam pomogne u tome.
Kineski vlasnik TikToka, kompanija ByteDance, potpisala je obavezujuće sporazume sa američkim i globalnim investitorima o upravljanju poslovanjem aplikacije u SAD.
Vladimir Putin danas odgovara na pitanja građana i sumira rezultate za 2025. godinu. Stiglo je više od 2,5 miliona pitanja, a za transkripciju odabranih zadužen je "ruski ChatGPT" pod nazivom GigaChat. Šta je zapravo ovaj program?
Operaterka kol-centra iz Japana Jurina Noguči (32), održala je ovog leta ceremoniju venčanja sa Lune Klausom Verdurom, likom generisanim pomoću AI zasnovanim na ChatGPT-ju i liku iz video-igre.
Najnovija Toyota RAV4 već je stigla u Severnu Ameriku, Evropu i Kinu, gde se postepeno učvršćuje na ključnim svetskim tržištima. Sada je konačno debitovala i na domaćem, japanskom tržištu - uz dva posebna stajling paketa razvijena u saradnji sa Modellistom.
Komentari 18
Pogledaj komentare