Šta je stvarno nemoguće? Opisaćemo nekoliko stvari koje su nekada smatrane nemogućim. Neke od njih su realizovane pre mnogo godina, dok su neke postale moguće tek nedavno.
Piše: Nikola Božić
U svojoj knjizi „Pozitivna filozofija“, iz 1842. godine, francuski filozof Ogist Komt je o zvezdama zapisao sledeće: „Mi nikada ne možemo proučiti njihovu unutrašnju strukturu, niti to kako je temperatura apsorbovana u njihovoj atmosferi“. S druge strane, o planetama je zapisao: „Mi nikada ne možemo znati išta o njihovoj hemijskoj ili minerološkoj strukturi, a još manje da li neka složena bića žive na njihovoj površini.“
Njegovi argumenti su bili da su zvezde i planete toliko daleko da ih je nemoguće proučavati, osim njihova kretanja i položaje. Ironično je da su otkrića koja opovrgavaju ovakve stavove već bila načinjena. Jozef fon Fraunhofer je otkrio da spektar Sunca sadrži veliki broj tamnih linija. 1859. godine se potvrdilo da su u pitanju apsorpcione linije. Analizom tih linija moguće je identifikovati svaki element prisutan u Suncu. Ovime je pokazano da je moguće odrediti sastav zvezda.
Metoeriti dolaze iz svemira
Tokom renesanse i ranog razvoja moderne nauke, astronomi su odbijali da prihvate postojanje meteorita. Ideja da kamenje može padati iz svemira smatrana je sujeverjem ili jeresi.
Francuska akademija nauka je tvrdila da kamenje ne pada s neba. Izveštaji o sjajnim meteorima i kamenju koje je udaralo o zemlju objašnjeni su kao deo folklora, a kamenje je ponekad objašnjavano kao posledica munja i gromova.
Ernest Kladni, fizičar poznat pre svega po svome radu o vibracijama i akustici, 1794. godine objavio je knjigu u kojoj tvrdi da meteoriti potiču iz svemira. Objavljivanje te knjige propraćeno je „padanjem kamenja“ u Francuskoj (1790), kojem je prisustvovalo više stotina ljudi.
Letenje
Broj naučnika i inženjera koji su pre poduhvata braće Rajt tvrdili da je letenje nemoguće bio je suviše velik. Lord Kelvin je verovatno najpoznatiji od njih. On je 1895. godine javno iznosio stavove o nemogućnosti letenja stvari težih od vazduha, da bi samo osam godina kasnije bio opovrgnut.
Čak i u momentu kada je Kelvin objavio svoje stavove, naučnici i inženjeri su bili na korak do ostvarenja svog cilja – letenja. Ljudi su već uveliko leteli balonima, a sve su češći bili pokušaji da se razne mašine održe u vazduhu. Zbog čega onda Kelvinov skepticizam?
Problem je postavljen 1716. godine, kada je naučnik i teolog Emanuel Svedenborg u tekstu o letećim mašinama napisao: „Izgleda da je lakše pričati o ovakvim mašinama nego učiniti da one stvarno rade, jer zahtevaju veću silu i manju težinu nego što ih ima čovek.“ Njegov dizajn se zasnivao na pokretnim krilima koja mašu, što je pokušaj letenja stvarno otežavao. Trebalo je osmisliti drugačiji mehanizam letenja koji ne podražava isključivo krila ptice i, s druge strane, omogućiti izvor energije za pokretanje. Ironično je da je patent za ovo drugo upisan još 1877. godine.
Let u svemir
Od leta u atmosferi do leta u svemir. Ideja da jednog dana možemo poslati neki objekat u svemir i da ga ostavimo samog u orbiti dugo se smatrala besmislenom.
Skepticizam je bio veoma jak, pre svega zbog nepostojanja tehnologije za realizaciju. Da bi se telo lansiralo u orbitu potrebno je da ono dosegne prvu kosmičku brzinu (brzina potrebna da bi telo došlo u orbitu), koja za Zemlju iznosi 11,2 km/s. Kako bi se lakše shvatio ovaj problem, pomenimo da je brzina zvuka 1.238 km/h, i da je ona prvi put dosegnuta 1947. godine.
Problem je prevaziđen početkom XX veka od strane dva naučnika koja su rešenja našli nezavisno – Konstantin Ciolkovski i Robert Godard.
Prvi veštački satelit, Sputnjik, lansiran je 1957. godine, a prvi čovekov let u svemir usledio je 4 godine kasnije. Ni Ciolkovski ni Godard nisu ovo doživeli.
Kontrolisana nuklearna energija
U Pitsburg ost gazeti je 1934. godine objavljen intervju sa Albertom Ajnštajnom, u kojem on tvrdi sledeće: „Ne postoje indikatori da će nuklearna energija ikada moći da se koristi, jer to znači da se atom mora razbiti“. Ova izjava je sledila posle otkrića Enrika Fermija, iz iste godine, o fisionom razbijanju jezgra uranijuma.
Već 1939. godine nuklearna fisija je toliko dobro proučavana da se počelo sa razmišljanjem o lančanoj fisionoj reakciji. Pred kraj 1942. godine ova lančana reakcija je uspešno eksperimentalno izazavana, a 6. avgusta 1945. godine nad Hirošimom je eksplodirala prva atomska bomba koja je koristila ovaj proces.
Sovjetski Savez je prva zemlja koja je 1954. godine pustila u rad jednu nuklearnu centralu.
Topli superprovodnici
U pitanju je čudan slučaj: ovaj fenomen može biti detektovan i izmeren, ali ne bi trebalo da se događa. Prema najboljim teorijama superprovodnosti, ovaj fenomen ne može biti moguć na temperaturama iznad 30 K. Ipak, neki superprovodnici rade perfektno na 77 K.
Superprovodnici su materijali koji provode struju bez gubitaka, tj. materijali bez otpornosti. Otkriveni su 1911. godine, a da bi superprovodnost bila detektovana potrebno je ove materijale ohladiti na temperaturu svega nekoliko stepeni iznad apsolutne nule.
Teorija superprovodnosti tvrdi da se elektorni u superprovodnicima kreću u takozvanim Kuperovim parovima. Ako se par elektrona drži dovoljno snažno zajedno, on može izdržati svaki sudar sa atomima, i to se pokazuje kao nulta otpornost. Međutim, teorija tvrdi da se ovo može događati na ekstremno niskim temperaturama, kada atomi osciluju jako malo.
Ipak, u radu publikovanom 1986. godine, Johannes Georg Bednorz i Karl Alexander Muller okreću teoriju naopačke, tvrdeći da su otkrili materijale koji imaju sposobnost superprovodnosti na temperaturama oko 35 K. Oni su narednih godina otkrili još takvih materijala, a za taj rad su dobili i Nobelovu nagradu za fiziku.
Crne rupe
Oni koji misle da su crne rupe futuristička moderna ideja biće iznenađeni činjenicom da je osnovni koncept prvi put predložen 1783. godine, u pismu Britanskom kraljevskom društvu. Pismo je napisao geolog Džon Majkl. On je tvrdio da u slučaju da je „zvezda dovoljno masivna, svetlost emitovana sa njene površine bi bila vraćena nazad gravitacijom zvezde“.
Međutim, tokom 19. veka ova ideja je odbacivana kao potpuno suluda. Razlog tome je što se za svetlost smatralo da se kreće kroz eter, pretpostavljalo se da na nju ne može da utiče gravitacija.
Sve do objavljivanja Ajnštajnove opšte teorije relativnosti 1915. godine, ova ideja nije bila prihvatana. Kako je Anštajn pokazao da gravitacija utiče na putanju svetlosti, ideja o crnim rupama je ponovo zaživela.
Astronomi su započeli potragu za ovakvim objektima velike mase koji ne emituju svetlost, i otkrili ih pre svega u centrima galaksija.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Evropa je tokom 2025. zabeležila jednu od najtoplijih godina u istoriji, dok naučnici upozoravaju da bi 2026. mogla da bude još toplija zbog očekivanog jačeg El Ninja, pokazao je novi izveštaj Svetske meteorološke organizacije i programa EU Kopernikus.
Fudbaleri Pari Sen Žermena savladali su minhenski Bajern rezulltatom 5:4, u prvom meču polufinala Lige šampiona koje nam je donelo najviše golova u toj fazi u istoriji takmičenja.
Projekat izdavanja redizajnirane nove serije evro novčanica, koji je Evropska centralna banka (ECB) pokrenula krajem 2021. godine, ušao je u završnu fazu procesa dizajniranja.
Albanija i Sjedinjene Američke Države potpisali su sporazum na 20 godina o snabdevanju tečnim prirodnim gasom (LNG), u poslu vrednom oko šest milijardi dolara (oko 5,12 milijardi evra), javlja Rojters.
Na liniji će saobraćati tri minibusa sa intervalom polaska na svakih 15 minuta. Polazno stajalište biće ispred prigradskih linija JLPP-a, a potom opslužuje i dolazno autobusko stajalište Beograd (jug)
Na putu ka Zlatiboru već je zabeležen pojačan intenzitet saobraćaja i duge kolone vozila, naročito od petlje kod Požege do samog turističkog centra, javlja Tanjug.
Francuski Državni savet potvrdio je danas odluku o raspuštanju ekstremno levičarske i anti-fašističke organizacije Mlada garda koja je bila na meti žestokih kritika posle smrti aktiviste krajnje desnice Kventina Deranka u Lionu u februaru.
Francuski Državni savet potvrdio je danas odluku o raspuštanju ekstremno levičarske i anti-fašističke organizacije Mlada garda koja je bila na meti žestokih kritika posle smrti aktiviste krajnje desnice Kventina Deranka u Lionu u februaru.
Rat u Ukrajini – 1.527. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Ukrajina u najboljoj vojnoj poziciji, dok Putin razmatra prekid vatre, a SBU napada rusku infrastrukturu dronovima.
Najviši američki vojni zvaničnici, uključujući admirala Brada Kupera, načelnika Centralne komande, izneće predsedniku Donaldu Trampu kasnije u četvrtak moguće vojne opcije protiv Irana, rekao je američki zvaničnik za Reuters.
Sud u SAD-u odbacio je većinu tužbe Džulije Misli protiv Stivena Tajlera, uz obrazloženje da je zastarela, dok će se deo slučaja koji se odnosi na navodni incident u Kaliforniji ipak razmatrati na sudu.
Devet takmičara, u večerašnjoj epizodi "MasterChef" Srbija, imaju više nego težak zadatak - izboriti se sa celom neočišćenom amur ribom od skoro deset kilograma.
Prerušeni u veštice i đavole, hiljade ljudi svake godine dolazi u Harc u Nemačkoj. Poslednjeg dana aprila tamo se slavi Valpurgijska noć. Kakav je to običaj, kakve veze ima s Geteom i zašto je nekima problematičan?
Tužioci tvrde da je pevač D4vd raskomadao telo 14-godišnje devojčice motornom testerom kupljenom nedelju dana nakon što ju je ubio, pri čemu joj je amputirao prst na kojem je bilo tetovirano njegovo ime kako bi se "distancirao od žrtve".
Postoji nešto gotovo paradoksalno u odnosu između Stivena Kinga i ekranizacija njegovih dela. Pisac koji je oblikovao savremeni horor često deluje kao neko ko sopstvena dela ponovo čita tek kada ih vidi na ekranu. I tada, umesto potvrde, dolazi do neslaganja.
Američka tinejdžerska komedija "Opasne devojke" (Mean Girls) iz 2004. godine, u režiji Marka Votersa i prema scenariju Tine Fej, postala je kulturni fenomen koji ni danas ne gubi na popularnosti.
Film "Đavo nosi Pradu 2" konačno je stigao u bioskope širom sveta, pa tako i u Srbiju, a prve reakcije već se nižu – od oduševljenja zbog povratka omiljenih likova do podeljenih mišljenja o tome da li nastavak uspeva da dostigne kultni status.
Zašto su žene koje su se predstavljale kao muškarci inspirisale ovu istorijsku dramu? I zašto je ta tema i danas aktuelna? DW je o tome razgovarao s rediteljem filma "Ruža" Markusom Šlajnzerom.
President of Serbia Aleksandar Vučić stated today that the State Data Center in Kragujevac has received a Tier 4 certificate, meaning the highest level of reliability and security, and emphasized that no country in the region has this level.
An unexpected snowfall on Zlatibor at the end of April surprised tourists and drivers, while the rest of Serbia is experiencing cold and cloudy weather, according to the State Hydrometeorological Institute of Serbia (RHMZ)
Iranian President Masoud Pezeshkian stated that any attempt to blockade Iran at sea “will be doomed to failure,” emphasizing that the Strait of Hormuz has key strategic and national importance for Iran.
Due to the May Day holidays and the weekend, increased traffic is expected on all roads in Serbia, especially in the morning hours in cities, and in the afternoon on exits, highways, and routes leading to tourist destinations—lakes, spas, and mountains.
U.S. Central Command has requested that the long-delayed U.S. Army hypersonic missile “Dark Eagle” be deployed to the Middle East for possible use against Iran.
U poslednje vreme videli smo nekoliko suludih slučajeva vožnje u kontrasmeru na auto-putu. Pukovnik policije Dejan Stević objasnio je šta treba da radite ako se desi da vam ovakvo vozilo ide u susret.
Komentari 18
Pogledaj komentare