Branjen sa zapada dvostrukim zidom, a sa severa, juga i istoka okružen morem, Konstantinopolj je bio neosvojiv. Mnoge moćne vojske svoj kraj našle su pod zidinama grada. Ali, čak ni hiljadugodišnje zidine nisu bile u stanju da izdrže izazov simbola novog načina ratovanja, baruta i topa.
Nekada moćna Vizantija, u XV vek je ušla kao bleda senka svog nekadašnjeg sjaja i moći. Izuzev Konstantinopolja, vizantijski carevi druge posede gotovo da nisu ni imali. Slabi carevi na prestolu u teškim vremenima i unutrašnji sukobi koji su rezultovali građanskim ratovima, neminovno su doveli do stanja u kom carstvo nije bilo u stanju da se suprotstavi spoljnim neprijateljima. Kroz vekove, lagano opadanje uticaja i moći Vizantije dovelo je najdugovečnije carstvo u Evropi na sam rub uništenja.
U XIV veku Vizantija je izgubila poslednje značajne posede. Na zapadu, car Dušan je osvojio celu Grčku, izuzev grada Soluna i Peloponeza. Na istoku, poslednji grad u Maloj Aziji, Nikeja, pao je u turske ruke. Do kraja XIV veka, padom Srbije i Bugarske, Otomanska imperija se učvrstila na Balkanu. Vizantija se našla u smrtonosnom zagrljaju, bez mnogo nade da se iz njega izvuče. Kroz vekove je legendarno bogatstvo i sjaj Vizantije, a naročito Konstantinopolja, bilo predmet mnogih pohlepnih pogleda. Pored ovog, Otomanska imperija je imala još dva razloga više da osvoji grad. Padom Konstantinopolja, uklonili bi dugogodišnji “trn u oku”, čime bi znatno olakšali sopstvenu komunikaciju između evropskog i azijskog dela imperije. Takođe, kontrola jedinog pomorskog puta iz Crnog mora bila je od izuzetne važnosti, kako u ekonomskom, tako i u vojnom smislu.
Okruženi i sa istoka i sa zapada moćnom Otomanskom imperijom, građani Konstantinopolja su upirali pogled u nebo, moleći se za čudo. I, čudo se dogodilo 1402, kada je mongolski vojskovođa Tamerlan porazio turskog sultana Bajazita I u bici kod Angore, omogućivši Vizantiji da preživi (1). Međutim, čudo se nije ponovilo pola veka kasnije.
Branjen sa zapada dvostrukim zidom, a sa severa, juga i istoka okružen morem, Konstantinopolj je bio neosvojiv. Mnoge moćne vojske svoj kraj našle su pod zidinama grada. Ali, čak ni hiljadugodišnje zidine nisu bile u stanju da izdrže izazov simbola novog načina ratovanja, baruta i topa.
Turski sultan Mehmet II znao je da opsada i osvajanje grada kao što je Konstantinopolj zahtevaju duge i opsežne pripreme. Prvi korak u tom pravcu načinio je podizanjem tvrđave Rumeli Hisar. Započeta u aprilu 1452, završena je u rekordnom roku, za samo 5 meseci. Tvrđava se nalazila na evropskoj strani Bosfora, tamo gde je moreuz najuži (oko 702m). Moćni topovi Rumeli Hisara (2), podržani turskom flotom, efektivno su zatvarali ulaz u Crno more svim brodovima koji nisu želeli da plate danak.
Vizantijski car Konstantin XI, sposoban i snažan vladar, imao je nesreću da sedi na prestolu u beznadežnim vremenima za carstvo. Ipak, učinio je sve što je bilo u njegovoj moći da pripremi grad za odbranu. Velike količine hrane dopremljene su u grad, plaćeni vojnici unajmljeni, a zidine i kapije grada popravljene i ojačane. Očajničke molbe za pomoć upućene Zapadu bile su uzvraćene uglavnom lepim rečima i obećanjima, ili pak značajnim zahtevima (3). Ali, konkretne pomoći nije bilo.
Izuzetak su bile Venecija i Đenova. Zatvaranje Crnog mora naročito je pogodilo te dve glavne trgovačke sile tog doba. Ti gradovi-države kontrolisali su gotovo svu trgovinu u Sredozemlju i Crnom moru, pa i šire, zahvaljujući svojim moćnim pomorskim flotama. Tako su vekovni neprijatelji Vizantije, Venecija i Đenova (4), bile prve (i jedine) sile koje su došle u pomoć opsednutom Konstantinopolju.
U januaru 1453. u Konstantinopolj su uplovile dve galije sa 700 odlično opremljenih i obučenih vojnika iz Đenove, predvođenih Đovanijem Đustinijanijem Longom. Kapetan Longo, iskusan profesionalni vojnik, imao je izuzetnu reputaciju kao ekspert za odbranu grada pod opsadom. Imajući to u vidu, car Konstantin ga je postavio za maršala, komandanta svih kopnenih snaga u Konstantinopolju. Venecija je u pomoć poslala flotu od 15 ratnih galija i dva transportna broda sa 800 vojnika, zalihama i opremom. Međutim, zbog odlaganja isplovljavanja te flote samo je jedna ratna galija stigla u grad na vreme da pomogne u njegovoj odbrani. U gradu, mletački (5) baillie (konzul) u Konstantinopolju Đirolomo Minoto održao je sastanak sa svojim sunarodnicima. Na tom sastanku je odlučeno da svi ljudi i brodovi koji su se zatekli u gradu pomognu u odbrani. Sve u svemu, Venecija je učestvovala u odbrani sa desetak brodova i oko 500 ljudi, od kojih su manje od polovine bili profesionalni vojnici.
Opsada Konstantinopolja počela je 6. aprila 1453. 200.000 Turaka opsedalo je grad koji je branilo 40.000 hrišćana (6). Tursko bombardovanje bilo je koncentrisano na kapiju Sv. Romana i Adrianopoljsku kapiju. Najveći turski topovi, upereni na kapiju Sv. Romana, ispaljivali su đulad težine čak 450 kg (7). Turska flota je koncentrisana u Bosforu, spremna da odbije svaki pokušaj dostavljanja pomoći gradu sa mora.
Branioci su još 2. aprila zatvorili ulaz u zaliv Zlatni Rog masivnim lancem između grada i Galate. Malobrojna u poređenju sa turskom, hrišćanska flota je ukotvljena iza lanca, spremna da isplovi i upusti se u bitku. Time je severna strana grada osigurana od pomorskog desanta, što je omogućilo braniocima da se koncentrišu na odbranu zapadnih i južnih zidina. Car Konstantin je znao da vreme radi za branioce. Svakim danom koji Konstantinopolj izdrži, povećavale su se šanse da pomoć stigne kopnom iz Mađarske ili morem sa Zapada. Veći deo aprila protekao je u međusobnom iznurivanju suprotstavljenih strana. Na kopnu, branioci su krajnjim naporom uspevali da u toku noći poprave sekcije zida koje je prethodnog dana otomansko bombardovanje oštetilo ili srušilo, kao i da odbiju sve turske pokušaje da jurišem zauzmu zidine i probiju se u grad. Na moru, hrišćanska flota je čvrsto držala Zlatni Rog i čak uspela da postigne uspeh 20. aprila, kada su četiri velika transportna broda uspela da se probiju iz Sredozemlja, donoseći hranu, oružje i ratnike.
Pošto nije uspeo da učini nikakav korak napred u prethodne dve nedelje, sultan Mehmed je uvideo da mora da pripreti gradu i sa severa. Ali, moćni lanac je onemogućavao ulazak turske mornarice u Zlatni Rog. U cilju zaobilaženja lanca, odlučio je da se brodovi prenesu kopnom. 22. aprila je završena konstrukcija drvene rampe duž Galate, preko koje su Turci prebacili više od 70 brodova iz Bosfora u Zlatni Rog.
Okruženje grada je sada bilo kompletno. Najveći deo hrišćanske flote je povučen u luku. Posle neuspešnog pokušaja da iznenadi tursku flotu i vatrom uništi najveće brodove 28. aprila, hrišćanska flota više nije igrala značajnu ulogu u odbrani grada.
Ionako očajna pozicija branilaca, postala je još teža početkom maja, kada je kapija Sv. Romana počela da popušta pred nemilosrdnim bombardovanjem. Samo zahvaljujući hrabrosti, srčanosti i veštini cara Konstantina i kapetana Longa, što je nadahnulo branioce, odbijen je turski juriš u noći 7. maja. Polako ali sigurno, napori koje su sve malobrojniji branioci morali da podnesu, prelazili su granicu izdržljivosti. 12. maja sultan Mehmed je poslao izaslanike, zahtevajući predaju grada. Car Konstantin odgovori: “Bože oprosti da živim kao car bez carstva. Ako moj grad padne, pašću i ja sa njim. Ko god želi da pobegne, neka se spasava kako zna, a ko je spreman da pogleda smrti u oči, za mnom.” Jedino što je održavalo branioce, bile su glasine o poslednjim pripremama mađarske vojske da krene u pomoć i skorom dolasku mletačke flote. Mađari krenuli nisu, a mletačka flota previše zakasni...
Konačni napad počeo je u zoru 29. maja. Nekoliko sati su hrabri branioci odbijali talas za talasom otomanske pešadije, nanoseći im velike gubitke. Poslednji talas je činilo 3.000 elitnih janičara koji su napali teško oštećenu kapiju Sv. Romana. Disciplinovani i vešti borci, 50 janičara je uspelo da se popne na zidine i istakne zastavu. Brzom reakcijom Longovih Đenovljana, tih 50 janičara je odsečeno od ostatka i hrišćansko oružje je gotovo izvojevalo pobedu tog dana. A tada se ratna sreća nasmešila Turcima.
Zalutali metak pogodi kapetana Longa, smrtno ga ranivši. Nekoliko najbližih vojnika odnese Longa ka pozadini, ali ostali pomisliše da njihov komandant beži. Videvši zbrku na zidinama, sultan Mehmed posla malu grupu janičara da se probiju kroz branioce, što su i uspeli. Ostavši bez komandanta i videvši janičare iza sebe, branioce zahvati panika koja se širila kao požar. Predvodeći očajnički kontrajuriš, pogibe i car Konstantin (8). Vizantija je prestala da postoji.
Koliki je bio ugled i značaj Vizantije, vidi se i iz činjenice da se sultan Mehmed u Konstantinopolju proglasio za novog Cezara, naslednika rimskih careva. Sa druge strane, nećaka cara Konstantina, Zoja Paleologova (9), 1472. udala se za ruskog princa Ivana III, donevši u Kremlj vizantijsku kulturu, običaje i ceremonijal. Zahvaljujući njoj, Moskva je postala poznata kao “Treći Rim” (10). Značaj pada Konstantinopolja nije u silasku sa istorijske scene jednog starog carstva, Vizantije, već u stupanju na scenu nove sile u svoj svojoj snazi: Otomanske imperije. Takođe, presečen je izuzetno važan kopneni trgovinski pravac između Evrope i Azije. Kao posledica, Evropljani su sve više počeli da razmišljaju o pronalaženju pomorskog puta do Azije, što je dovelo do otkrića Novog Sveta. Točak istorije se ponovo pokrenuo.
(1) http://www.b92.net/zivot/nauka.php?nav_id=190326 (2) Najveći topovi su, navodno, ispaljivali kamenu đulad težine 270 kg. Ovo je veoma moguće, jer đulad iz Rumeli Hisara koja su sačuvana do današnjih dana teže 200 kg. (3) U decembru 1452. rimokatolički kardinal Isidor došao je u Konstantinopolj sa 200 ratnika, “prethodnicom armije koja će spasti Konstantinopolj”. Jedini uslov za pomoć bilo je prihvatanje tzv. “Dekreta o Uniji” (pravoslavne i katoličke crkve), koji nije bio ništa drugo do nametanje katolicizma kolevci pravoslavlja, Vizantiji. Konstantin i vizantijski crkveni velikodostojnici su, svesni bezizlaznog položaja, prihvatili Dekret, ali su ga građani odbacili u velikim demonstracijama na ulicama grada. (4) I Venecija i Đenova su otimale ostrvo po ostrvo u Sredozemlju od Vizantije, u cilju stvaranja što razgranatije trgovačke mreže. Pomorski sukobi su bili brojni, sve dok polovinom XIV veka Đenovljani nisu uništili poslednju značajnu vizantijsku flotu. (5) Venecijanski (6) Smatra se da je od 200.000 Turaka bilo 60-80.000 vojnika, dok su ostalo bili radnici i drugi civili neophodni za opsadu i logistiku. U hrišćanskoj vojsci, od 40.000 branilaca, bilo je svega 6-7.000 profesionalnih vojnika. Ostatak su činili naoružani građani, slabo opremljeni i ne baš vični oružju. (7) Konstruktor ovih (za to doba izuzetnih) topova bio je Mađar imenom Urban. Prvobitno u službi Vizantije, napustio je cara Konstantina i prišao sultanu Mehmedu. Takođe, Urban je konstruisao topove prethodno pomenute turske tvrđave na Bosforu, Rumeli Hisara (8) Po turskim izvorima, car Konstantin je preživeo dan pada Konstantinopolja. Ubila ga je grupa azapa (lakih turskih pešaka) dok je pokušavao da se domogne luke i pobegne., (9) Poznata i kao Sofija Paleologova (10) Navodno, otuda i rusko carsko prezime Romanov.
Osprey – Campaign 078 – Constantinople 1453 Steven Runciman – The Fall of Constantinople:1453 John Norwich – Byzantium: The Decline and Fall Nicolo Barbaro – Diary of the Siege of Constantinople 1453
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Savetnici za nacionalnu bezbednost i visoki zvaničnici iz celog sveta spremaju se za sastanak koji će ovog vikenda biti održan u katarskoj prestonici Dohi.
Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
1521 - Urodjenici filipinskog ostrva Maktan ubili su portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana (Magellan) koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko sveta.
Plamen Olimpijskih igara koje će letos biti u Parizu, zvanično je francuskim organizatorima Igara uručen na stadionu u Atini gde su održane prve moderne Igre 1896. godine.
Meksički predsednik Andres Manuel Lopez Obrador izjavio je u četvrtak da su nasilne kriminalne grupe u zemlji i narko karteli u suštini "ljudi sa poštovanjem" koji "poštuju građane" i uglavnom se ubijaju međusobno.
Poraz Lidsa od KPR-a u petak rezultatom 4:0 znači da ekipa iz Jorkšira više ne može da ugrozi lidera Lester Siti, koji je tako obezbedio povratak u elitni rang engleskog fudbala.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
1521 - Urodjenici filipinskog ostrva Maktan ubili su portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana (Magellan) koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko sveta.
Meksički predsednik Andres Manuel Lopez Obrador izjavio je u četvrtak da su nasilne kriminalne grupe u zemlji i narko karteli u suštini "ljudi sa poštovanjem" koji "poštuju građane" i uglavnom se ubijaju međusobno.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Uzimanje pravih dodataka ishrani može značajno uticati na naše zdravlje, osiguravajući da naše telo dobija sve hranjive materije koje su mu potrebne da normalno funkcioniše.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe.
Američka filmska akademija od 2025. godine uvodi nova pravila. Već sada se zna da će 2025. godine dodela biti organizovana 2. marta. Nominacije će biti poznate 17. januara 2025. godine.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
The meeting of the President of the Assembly Ana Brnabić with representatives of parliamentary groups, political parties of national minorities and associations began in the Serbian Parliament.
This morning, the bus that the children from Tuzla Elementary School "Brčanska Malta" were going on an excursion, caught fire, the children are not in danger, while material damage was caused to the bus, the police announced.
President of the Provisional Authority of the City of Belgrade, Aleksandar Šapić, today announced elections for councilors in 17 city municipalities for June 2.
Komentari 25
Pogledaj komentare