Do pucnjave u Kairu došlo je kada su Morsijeve pristalice počele da se približavaju zgradi u kojoj se od utorka uveče nalazi Morsi, kada ga je vojska svrgnula sa vlasti.
BBC je potvrdio da je reporter Žeremi Bauen ranjen, dodavši da je dobro. Bauen je na Tviteru napisao: "Hvala vam na porukama ohrabrenja. Pogođen sam sačmom. Dobro sam i napuštam mesto događaja".
Nekoliko stotina islamističkih pristalica svrgnutog egipatskog predsednika Morsija krenulo je večeras ka nacionalnoj televiziji na obalama reke Nil u centru Kaira.
Svedoci kažu da su oni prešli most na Nilu u blizini Trga Tahrir, gde se nalaze Morsijevi protivnici.
U blizini Trga nalaze se vojnici s oklopnim vozilima. Vojska je saopštila da namerava da rivalske frakcije drži razdvojene, a islamisti su prešli most i okupili se ispred sedišta televizije, javio je Rojters.
Strani mediji su ranije javili da ima i ranjenih u razmeni vatre između egipatske vojske i demonstranata koje predvodi Muslimansko bratstvo. Oni podržavaju Morsija i pozivaju građane na masovne proteste.
Prethodno su Morsijeve pristalice pokušale da prodru u policijsku stanicu koja se nalazi u blizini univerziteta u Kairu, javio je Raša tudej. Podsetimo, na tom mestu su već stradale pristalice svrgnutog predsednika Morsija, u sukobu sa njegovim protivnicima.
U gradu El-Ariš na Sinaju, danas se dogodio incident u kojem su ubijena dva egipatska policajca ispred jedne vladine zgrade. To je najnoviji u nizu bezbednosnih incidenata u tom regionu gde vlada bezakonje, preneo je Rojters.
Ubijeni policajci su obezbeđivali tu vladinu zgradu kada su ih ubili nepoznati naoružani napadači, rekli su ti medicinski izvori.
Naoružani islamisti su rano jutros napali i članove obezbeđenja aerodroma u El-Arišu. Za sada nije jasno da li je taj napad, kao i napad na jednu policijsku stanicu u obližnjem gradu Rafah, na granici s Gazom, reakcija na svrgavanje islamističkog egipatskog predsednika Mohameda Morsija.
U međuvremenu, privremeni predsednik Mahmut dekretom je raspustio parlament i menovao novog šefa obaveštajne službe Mohameda Ahmeda Farida.
U egipatskoj skupštini je ostao aktivan samo gornji dom, Savet Šura, nakon što su donji, malo pre izbora Morsija pre godinu dana, raspustile tadašnje vlasti, predvođene vojskom, izveštava Rojters.
Za manje od 24 sata situacija u Egiptu potpuno se preokrenula, a neki vojni punktovi su napadnuti.
Prvi demokratski izabrani predsednik svrgnut je s vlasti i stavljen u kućni pritvor, a protiv više od 200 ljudi iz njegove partije, koja je pre godinu i po dana dobila skoro polovinu glasova na izborima, izdati su nalozi za hapšenje.
Nekoliko TV stanica koje su bliske Muslimanskom bratstvu više ne emituju program, a državne štamparije odbile su da štampaju novine pod kontrolom Partije pravde i slobode. Vojska je uhapsila lidera ove stranke, a u javnost su dospeli i navodi o povezanosti svrgnutog predsednika sa ekstremistima.
S druge strane, koalicija islamističkih snaga, predvođena Muslimanskom braćom, osuđuje hapšenja i gašenje medija i poziva Egipćane na masovne proteste proteste širom zemlje.
Vojska i dalje patrolira ulicama, a opozicioni demonstranti i dalje su na ulicama. Oni ističu da su Muslimansku braću smatrali prelaznom vlašću čiji je mandat istakao i da je vreme za nove promene.
Situacija nije napeta samo u Kairu, već i u celoj zemlji. Kako jutros prenose agencije, jedan egipatski vojnik je ubijen i dva su ranjena u koordiniranim raketnim i napadima sa puškomitraljezima na vojne i policijske kontrolne punktove na Sinaju.
Ekstremisti su napali vojni kontrolni punkt u selu al-Gura na severu poluostrva Sinaj gde je ubijen vojnik i još dvojica su ranjena, kao i policijsku ispostavu i vojnoobaveštajno sedište u pograničnom gradu Rafe gde nema podataka o eventualnim žrtvama, prenela je agencija AFP.
Bezbednosni izvor navodi da su ekstremisti napadali još nekoliko vojnih i policijskih kontrolnih punktova u mestima u severu Sinaja. Agencije podsećaju i da je posle svrgavanja islamističkog egipatskog predsednika Mohameda Morsija u sredu uveče, nekoliko ekstremističkih grupa zapretilo nasiljem u znak odmazde.
Niko za sada nije preuzeo odgovornost za napade, mada su ekstremisti sa Sinaja u više navrata preuzimali odgovornost za raketne i prekogranične napade u Izraelu, dodaje AFP.
Posle prvobitne uzdržanosti i komentara da ne podržavaju vojne intervencije, zapadne zemlje sada ističu da treba što pre uspostaviti civilnu vladavinu i demokratski sistem u Egiptu.
Američki predsednik podsetio je da je Morsi bio izabran na izborima i istakao da njegova zemlja ne podržava nijednog pojedinca i stranku u Egiptu.
"Verujemo da budućnost Egipta može da odredi jedino egipatski narod. Takođe, duboko smo zabrinuti zbog odluke oružanih snaga da uklone predsednika Morsija i suspenduju ustav Egipta. Pozivam egipatsku vojsku da deluje brzo i odgovorno i da što pre, kroz transparentan proces, vrati pun autoritet demokratski izabranoj civilnoj vladi, kao i da izbegne arbitrarno hapšenje predsednika Morsija i njegovih pristalica", rekao je Obama.
Privremeni predsednik Egipta Adli Mahmud Mansur, polažući zakletvu, izjavio je da će očuvati sistem republike i braniti duh revolucije iz 2011. i interese naroda. Rekao je da su novi izbori jedini put napred, ali nije dao nikakvu naznaku kada bi oni mogli da budu održani.
Vojska Egipta: Garantujemo pravo na mirne proteste
Egipatska vojska saopštila je da neće preduzimati proizvoljne mere protiv bilo koje političke grupe i da će garantovati pravo na protest, sve dok demonstranti ne prete nacionalnoj bezbednosti.
"Mudrost, istinski nacionalizam i suštinske ljudske vrednosti za koje se sve religije zalažu, zahtevaju od nas da izbegnemo preduzimanje bilo kakvih vanrednih ili proizvoljnih mera protiv bilo koje frakcije ili političke struje", navodi se u saopštenju vojske objavljenom na društvenoj mreži Fejsbuk, koje je preneo Rojters.
"Mirni protest i sloboda izražavanja su prava koja su svima zagarantovana, koje su Egipćani stekli kao jedno od najvažnijih postignuća njihove veličanstvene revolucije", istaknuto je u saopštenju, objavljenom uoči protesta koji je za danas zakazao pokret Muslimanska braća, svrgnutog predsednika Mohameda Morsija.
U saopštenju vojske se međutim dodaje da prekomerna upotreba ovog prava može da ima negativne implikacije, poput blokada puteva ili uništavanja institucija i "predstavlja pretnju društvenom miru, nacionalnom interesu i šteti sigurnosti i ekonomiji" Egipta.
Vojska je pozvala građane na pomirenje i izbegavanje napada iz osvete, preneo je AFP.
Lider Muslimanskog bratstva traži povratak Morsija
Vođa egipatskog islamističkog pokreta Muslimansko bratstvo Mohamed Badi poručio je danas da neće prihvatiti vojnu vlast i pozvao na povratak na čelo države zbačenog predsednika Mohameda Morsija.
Badi se u Kairu obratio desetinama hiljada pristalica zbačenog predsednika rečima "Vaš vođa je Morsi". Prvi čovek Bratstva pozvao je pristalice da ostanu lojalni svom predsedniku.
"Bog je Morsija učinio pobednikom, i on će mu pomoći da se vrati na vlast. Mi smo njegovi vojnici i branićemo ga svojim životima", kazao je Badi.
On je pozvao Egipćane na proteste i poručio vojnim vlastima da se neće uplašiti od pretnji.
Egipatske bezbednosne snage su saopštile da je Badie uhapšen u četvrtak po naređenju tužilaštva, nakon zbacivanja s vlasti predsednika Mohameda Morsija koji je pripadnik Muslimanske braće, ali je taj pokret kasnije demantovao njegovo privođenje, preneo je Rojters.
Muslimanska braća napala Mansura na verskoj osnovi
Muslimanska braća objavila su na svom zvaničnom sajtu da je novi privremeni predsednik Egipta Adli Mansur Jevrejin, preneo je "Vašington post".
Taj članak je kasnije uklonjen, prenose izraelski mediji i podsećaju da je Mansur ranije bio glavni sudija ustavnog suda.
"Post" dalje piše da je u članku pogrešno stajalo kako se Mansur smatra subotarom, što je jevrejska sekta. Autori su takođe tvrdili naveli da je egipatski koptski patrijarh odbio da ga pokrsti. Takođe je pisalo da je Mansurovo postavljenje podržao Izrael i SAD i da je to deo plana da na kraju lider postane bivši šef Međunarodne agencije za atomsku energiju El Baradej, navodi list.
Isti list je preneo da je El Baradej odbio poziv da učestvuje na konferenciji na kojoj se poriče holokaust i da je to gest prema Jevrejima kako bi mogao postati predsednik republike na lažnim izborima, koje bi vojska nadgledala i falsifikovala usvom interesu, a sve to uz odobrenje Amerike, Izraela i Arpa, stajalo je u članku, kako navodi američki list.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Povodom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se povećan priliv velikog broja putnika i vozila u našu zemlju, zbog čega se mogu očekivati duža zadržavanja na graničnim prelazima, upozorio je danas MUP.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Nemačkoj je potreban ekonomski preokret da bi zagaratovala svoj geopolitički položaj, rekao je nemački ministar finansija i predsednik liberalno-demokratske stranke FDP Kristijan Lindner.
Košarkaši Majami Hita izgubili su od Boston Seltiksa, 104:84, čime je prvoplasirana ekipa Istoka vratila brejk i povela 2-1 u seriji prve runde plej-ofa.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
Jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof izjavio je da rezoluciju o Srebrenici, koja je predviđena za glasanje u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Novi Lamorghini Urus SE je elektrifikovana verzija najprodavanijeg modela ove marke, a odlučili su da mu dodaju više snage i brzine nego što ih ima prethodnik.
Komentari 45
Pogledaj komentare