Obama i Merkelova i o špijuniranju

Pitanja u vezi s internet špijuniranjem i praćenjem mejlova građana Evrope najviše su zanimala novinare na konferenciji Baraka Obame i Angele Merkel u Berlinu.

Izvor: Beta, Tanjug

Sreda, 19.06.2013.

09:19

Default images

Obama je tom prilikom rekao "da i-mejl korespondencija građana Evrope nije nadgledana".

Američki predsednik i nemačka kancelarka započeli su pre toga sastanak u Berlinu, daleko od kamera i očiju javnosti. Obama je kod Merkelove stigao, kaže protokol, sa 13 minuta zakašnjenja.

Na konferenciji za novinare Merkelova je istakla da su razgovori s predsednikom SAD bili otvoreni i prijateljski, a nemačko-američki odnosi dobri, jer, kako je rekla, postoje zajedničke vrednosti.
Beta/AP
Barak Obama se zahvalio na pozivu da nemačku prestonicu poseti tačno pola veka posle svog prethodnika Džona Kenedija i dodao da je lepo ponovo biti u Berlinu. Merkelova je rekla da su njih dvoje danas razgovarali o situaciji u Siriji i Avganistanu, kao i o akciji ''Prizma'', i pri tom, ocenjuju nemački analitičari, obazrivo iznela kritike na račun američkog džinovskog sistema nadgledanja.

Ona je, takođe, istakla da su nemačke vlasti neke informacije dobile upravo od Amerikanaca, kao u slučaju terorističke grupe Sauerland.

Obama je rekao da korespondencija građana Nemačke ili Evrope mejlovima nije, bez sumnje, nadgledana i da postoje jasni standardi, odnosno, odluke suda.

''Mi smo našim programima spasli živote - takođe i u Nemačkoj'', rekao je Obama, koji je, prema ocenama nemačkih posmatrača, dugo i detaljno govorio o toj temi, jer, smatraju analitičari, izgleda, da mu je važno to da objasni nemačkoj javnosti.

Za vreme konferencije za štampu, u centru Berlina su bili demonstranti protiv Obame, među njima i oni koji se zalažu za zatvaranje američkog vojnog zatvora Gvantanamo.

''Obećao sam da će se duplirati napori da se Gvantanamo zatvori'', odgovorio je Obama na jedno od novinarskih pitanja i dodao da su, međutim, neki ljudi u tom logoru, ipak, ospasni i da su ''počinili gadne stvari''.
Precizan odgovor na novinarsko pitanje o Gvantanamu, Obama je, ipak, ostao dužan - komentariše se u Berlinu.

Kada je reč o isporuci naoružanja sirijskim pobunjenicima, Obama je naveo da on stremi političkom rešenju konflika.

''Predsednik Asad je, međutim, doneo drugu odluku. On ubija svoj narod'', rekao je Obama, dok je Merkelova istakla da opozicija u Siriji mora da bude ojačana i da terorističke grupe ne smeju imati vlast.

Merkelova, je govoreći o današnjem susretu, ukazala da su njih dvoje razgovarali i o stvaranju transatlantske zone slobodne trgovine, koju ona podržava.

Američki predsednik je pred novinarima, koji su imali pravo na samo po dva pitanja sa svake strane, rekao da se i on zalaže za stvaranje transatlantske zone slobodne trgovine i ocenio da će, ako pregovori budu uspešni, to na obe strane Antlantika stvoriti hiljade radnih mesta.
''Od toga će svi profitirati'', rekao je Obama i dodao da njegova zemlja iza sebe ima vreme recesije i da sada želi da iskoristi šansu i iz krize izađe jača.

"Nemačka je za Ameriku najvažniji trgovinski partner u Evropi'', podvukao je Obama i naglasio snagu zajedništva i da su odnosi Amerike prema Evropi nosilac američke sigurnosti i slobode.

On je rekao da se svet promenio, ali da zajednički savez i dalje postoji i istakao da je današnji razgovor s Merkelovom, zapravo, bio nastavak njihovih razgovora na upravo održanom samitu G8.

Merkelova je, govoreći o Evropi, istakla da Evropa nije u svim pitanjima dovoljno konkurentna i da su razgradnja birokratije i strukturne reforme nužne.

''Nemačkoj ide dobro samo onda, kada je Evropi dobro'', rekla je nemačka kancelarka, dok je Obama naglasio da i Amerika želi to isto.

"Posao, zdravstveni sistem koji se može platiti, nikavo opterećenje za decu i unuke", naveo je američki predsednik i ukazao na neke korake napred u Americi, kao što je oporavak tržišta nekretnina i nadzor banaka.
Mišel Obama obilazi Memorijal Holokausta ispred ambasade SAD u Berlinu (Beta/AP)
Obama će danas posle podne oko 15 časova pred oko 4000 pozvanih gostiju održati govor ispred Brandenburške kapije, simbola mira, što će biti centralni deo njegove, kako Nemci kažu, posete od 25 sati i 40 minuta.

U govoru će Obama, kako se saznaje, apelovati na smanjenje nuklearnog naoružanja, zajedničku borbu protiv klimatskih promena, borbu protiv terorizma, za zajedničke, demokratske vrednosni, odnosno, za stvaranje sigurnijeg sveta.

Viši zvaničnik vlade SAD rekao je da će Obama predložiti smanjenje američkih i ruskih zaliha na jednu trećinu, čime bi broj bojevih glava u obe zemlje bio sveden na oko 1.000. Ne očekujue se da će Obama predložiti raspored za postizanje tog cilja. On je o prestanku širenja zaliha razgovarao s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom tokom samita G8 u Severnoj Irskoj.

U vreme njegovog prvog mandata, SAD i Rusija su se dogovorile da svoje zalihe nuklearnog oružja smanje na oko 1.550 bojevih glava. Zvaničnik koji je tražio da ostane aninoniman, rekao je da će Obama ponovo tražiti od Kongresa da ratifikuje sporazum o zabrani testiranja nuklearnog oružja.

Nije jasno da li će on tražiti dalja smanjenja pomoću novog dogovora ili će pokušati da dodje do neobavezujućeg sporazuma koji ne mora da odobri Kongres. Veličine zaliha atomskog oružja su strogo čuvane tajne u većini zemalja koje ga poseduju, medjutim , stručnajci za nuklearnu politiku kažu da, pored SAD i Rusije, ni jedna zemlja nema više od 300.

Prema proceni Federacije američkih naučnika, Francuska ima oko 300, Kina oko 240, Britanija oko 225, dok Izrael, Indija i Pakistan imaju po oko 100 svaka. Večeras posle 20 sati Obama će napustiti Nemačku.

Obama će večeras nešto iza 20 časova napustiti Nemačku.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

12 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: