To je od velike važnosti, posebno za mala i srednja preduzeća zasnovana na znanju, koja će na taj način moći da razvijaju proizvodnju.
Iako se o značaju inovacija i intelektualnoj svojini kod nas sve češće govori, do sada je u Srbiji u svega dva slučaja robna marka uzeta kao zalog za dobijanje kredita.
Na koji način opšteprihavećenom metodom proceniti koliko finansijski vredi neki patent, tokom protekle tri godine u Srbiji su kroz projekat "Evila", obučavane sve institucije koje pružaju podršku malim i srednjim preduzećima.
Projekat je sprovela Privredna komora Beograda uz pomoć Zavoda za intelektualnu svojinu, a zahvaljujući stedstvima Programa za transnacionalnu saradnju za Jugoistočnu Evropu.
Namera Evropske komisije, kao inicijatora projekta koji se sprovodi u nekoliko zemalja, bila je da se uspostave instrumenti za vrednovanje prava intelektualne svojine na nivou Evrope, koji bi bio primenljivi u svim zemljama. To bi bila jaka potpora privredi.
Velika šansa Srbije, kada je reč o intelektualnoj svojini, leži u kompjuterskim softverima, ali vrednovati se mogu i robne marke, žigovi, patenti, naučno-istraživački rezultati, ljudski kapital...
Međutim, put od procene vrednosti do odobrenja kredita i u mnogim i razvijenijim ekonomijama zna da bude dug, jer iako investitori i banke u principu priznaju važnost nematerijalnih dobara, često nisu spremni da prihvate ta dobra kao garanciju za ulaganje.
Prvi primeri procene vrednosti intelektualnih, nematerijalnih dobara i računovodstvenog iskazivanja istih, u Evropi su se pojavili u skandinavskim zemljama devedesetih godina prošlog veka. Danas se, kao vodeća država u ovoj oblasti, može istaći Austrija. Naime, Austrijski institut za standardizaciju je razvio i usvojio dva standarda za procenu finansijske vrednosti žigova i patenata.
Tu praksu uveliko primenjuje i Amerika, kao i Kina, u kojoj je u proteklih 5,5 godina 3,361 patenata bilo prihvaćeno kao garancija za dobijanje kredita. U Srbiji je kroz projekat "Evila" sprovedena obuka i preduzeća i relevantnih institucija. Sada predstoje razgovori sa bankama, kojima treba predočiti primere dobre prakse.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare