Azijski model - jedini put Srbije

Nakon što je premijer Malezije prozvao Evropljane da premalo rade i da zato treba da žive u siromaštvu, srpski stručnjaci kažu da se to odnosi i na Srbiju.

Srbija

Izvor: B92

Petak, 10.02.2012.

10:34

Default images

Naime, i mi moramo, kako kažu, da stegnemo kaiš.

Srpski stručnjaci ipak smatraju da nije sve tako jednostavno kao što Muhamed poručuje, ali i da će Evropa, pa tako i Srbija, morati da smanjuje troškove. Neven Cvetićanin sa Instituta društvenih nauka ocenjuje da je poruka malezijskog premijera realistična, jer evropske države žive već dugo u hedonističkom krugu u kojem ne postoji ni minimum uvažavanja realnosti.

"Evropa je danas jedna ostarela, umorna i potrošena civilizacija koja liči na lepo našminkanu gospođu koja ide po balovima i provodi se, a u stvari živi u dugovima od kredita i nema ni dinara. S druge strane, Azija predstavlja civilizaciju čiji rast je u zamahu, u kojoj žive skromni i vredni ljudi", kaže Cvetićanin.

On objašnjava da su ljudi u Srbiji raspojasani i nedisciplinovani.

"Političke elite nisu dobro rasporedile resurse koje poseduje naša država. Imamo plodnu zemlju i puno reka, a to ne koristimo, dok bi Japanci svaki santimetar obradili i od toga lepo živeli", ističe Cvetićanin, ali dodaje da ne bi valjalo odjednom „zavrnuti" dotok novca.

"To bi izazvalo revolt građana. Treba smisliti dugoročan plan kako da se ljudi postepeno uvedu u drugačiji sistem trošenja", navodi Cvetićanin.

Ne odnosi se na Nemačku

S druge strane, saradnik Ekonomskog instituta Ivan Nikolić tvrdi da se opaska bivšeg premijera Malezije prvenstveno odnosi na najzaduženije zemlje. "Tu ne možete da uključite jednu Nemačku, jer je prethodne godine zabeležila rekordan izvoz. Ali je činjenica da će mnoge zemlje koje se oslanjaju na privredu Nemačke proći kroz velike probleme. Grčka je pred izazovima jer mora drastično da smanji plate i penzije zato što je previše trošila", navodi Nikolić.

On smatra da zemlje Azije svoj napredak duguju napornom radu stanovništva, ali najviše sklonosti da štede. Nikolić kaže da takav „kalup" postoji u Kini i jugoistočnoj Aziji - Tajvanu, Tajlandu, Filipinima i Maleziji, dok Japan napušta tu „filozofiju".

"Delom se poruka malezijskog premijera odnosi na Srbiju. Međutim, mi smo kroz to prilagođavanje već prošli, iako trošimo više nego što imamo pa moramo da se zadužujemo. Ipak, čini mi se da je poruka pre svega upućena onim zemljama koje će kroz određene probleme tek proći, koje ne znaju šta znači hiperinflacija", smatra naš sagovornik.

Zaduženost Evropskih zemalja

Grčka 159,1% BDP

Italija 119,6% BDP

Portugal 110% BDP

Irska 104,9% BDP

Belgija 98,5% BDP

evrozona 87,4% BDP

Velika Britanija 85,2% BDP

Francuska 85,2% BDP

Mađarska 82,6% BDP

Nemačka 81,8% BDP Austrija 71,6% BDP

Španija 66% BDP

Srbija 44,8% BDP

Slovenija 44,4% BDP

Češka 39,8% BDP

Švedska 37% BDP

Rumunija 33,3% BDP

Bugarska 15% BDP

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

47 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: