Zašto je od javnosti sakrivena činjenica da je Srbija veliki posao oko snabdevanja gasom i dalje gasifikaciju zemlje predala u ruke ruskog Gasproma; da li iza neuobičajenih ekonomskih koncesija Srbije stoje političke koncesije Rusije.
Autor: Dejan Stojadinović, Ekonomist magazin
Medijska buka koja je napravljena povodom potpisivanja Memoranduma o izgradnji gasovoda kroz Srbiju poslužila je, osim u predizborne svrhe, još i da se sakrije činjenica da je Srbija veliki posao oko snabdevanja gasom i dalje gasifikaciju zemlje predala u ruke ruskog Gasproma.
Ključni događaj, u vezi sa tim se odigrao još početkom 2006. godine, kada su Ministarstvo energetike i Vlada, Gaspromu prepustili kontrolu nad preduzećem Jugorosgas – u kojem on danas poseduje 75 odsto vlasništva, a Srbijagas samo jednu četvrtinu.
Deset godina
Jugorosgas je kompanija koja je osnovana 1996. godine i u kojoj je polovina vlasništva pripadala ruskom Gaspromu, dok je druga polovina bila u vlasništvu srpskih kompanija – NIS, Sartid, Progres, Progres Gas Trejding i Beobanka.
Kompaniji je, prilikom osnivanja, data koncesija na razdoblje od dvadeset pet godina za izgradnju gasovoda, prodaju i tranzit gasa od Pojata do krajnjeg juga Srbije, što je uključivalo i izgradnju gasovoda Niš - Dimitrovgrad, preko koga je Srbija trebalo da se spoji sa bugarskim gasovodom.
NIS je vremenom otkupio učešća Sartida i Beobanke u ovoj kompaniji, i 13. maja 2005. godine doneo odluku da otkupi i 25 odsto vlasništva Progres Gas Trejdinga i tako zadrži ravnopravno učešće u Jugorosgasu. Međutim, nije dobio odobrenje od Ministarstva rudarstva i energetike i Vlade da to i realizuje.
Ovu priliku je zato iskoristio Gasprom, i u januaru ove godine, za 4,6 miliona evra otkupio udeo Progres Gas Trejdinga i stekao većinsko vlasništvo u Jugorosgasu. Tako je Srbijagas ostao bez mogućnosti poslovanja na jugu Srbije, jer je koncesija za gasifikaciju juga države pripala Gaspromu.
Sadašnji pomoćnik ministra energetike za gas, Milutin Prodanović, koji je u vreme donošenja odluke Upravnog odbora NIS-a bio direktor Energogasa u februaru 2006. je izjavio za novine da “krivica što je propušten rok za kupovinu akcija Progres Gas Trejdinga i prepuštanje većinskog vlasništva Gaspromu nikako ne može biti krivica NIS-a”.
To navodi na zaključak da odgovornost snose Ministarstvo energetike i vlada Srbije, koji nisu reagovali na odluku upravnog odbora NIS-a.
Odmah posle preuzimanja Jugorosgasa, u Srbiju 27. januara stiže Aleksandar Medvedev, zamenik direktora Gasproma, koji se sastao sa predsednikom Tadićem, premijerom Koštunicom i tadašnjim potpredsednikom vlade Miroljubom Labusom.
Prema saopštenju Gasproma, sagovornici su se složili da dalje jačaju učešće zajedničke kompanije Jugorosgas na izgradnji podzemnog skladišta gasa u Banatskom Dvoru i gasovoda Niš – Dimitrovgrad, prema Bugarskoj. Gasprom je tom prilikom podsetio srpske vlasti i da dug Srbijagasa, za gas isporučen u razdoblju od 1995. do 2000. godine iznosi 235,3 miliona dolara.
Po svoj prilici je Gazpromova delegacija doputovala u Srbiju kako bi jasno stavila do znanja da je posao oko Jugorosgasa završen i da je Gasprom preuzeo kontrolu - po zakonu, što je činjenica. Ono što je takođe činjenica jeste da tako nije moralo biti.
Ruska strana se odmah bacila na posao, a o tome govori i vest da se ruski ambasador Aleksandar Aleksejev 9. februara sastao u Prištini sa kosovskim premijerom Kosumijem, a rusku delegaciju su pored njega činili šef kancelarije ambasade Rusije u Prištini, Sergej Bazdnik, i direktor kompanije Jugorosgas Sergej Struk.
Pošto je Gasprom preko Jugorosgasa dobio i pravo izgradnje gasovoda na pravcu Niš – Prokuplje – Priština, dužine 123 kilometra, učesnici u razgovorima su se dogovorili da postoje dobre mogućnosti za ekonomsku i trgovinsku saradnju Rusije i Kosova, tj. za prodaju ruskog gasa i na Kosovu i Metohiji.
Kada završi izgradnju gasovoda Niš-Dimitrovgrad, koji košta 60 miliona dolara, Gasprom će direktno gasom snabdevati potrošače na jugu Srbije, Kosovo, Crnu Goru, a i Srbijagas će biti primoran da gas kupuje od Jugorosgasa, ukoliko želi da gasifikuje centralni deo Srbije, jer je mogućnost uvoza gasa iz severnog pravca ograničena, i podmiruje samo potrebe sadašnjih potrošača u Vojvodini.
Propust države
Da je država uložila 60 miliona dolara u izgradnju gasovoda Niš – Dimitrovgrad, što je bio jedan od osnovnih proklamovanih prioriteta Ministarstva rudarstva i energetike, danas bi Srbijagas, a ne Jugorosgas, kontrolisao gasifikaciju Srbije.
Iako Srbijagas ne poseduje sredstva za samostalno sprovođenje ovog posla, država je mogla da raspiše tender za pronalaženje strateškog partnera u ovom velikom poslu, i zadržati pravo kontrole u svojim rukama. A zainteresovanih za ovo ulaganje je bilo više, od mađarskog MOL-a do italijanskog ENEL-a.
Ova investicija bi bila isplativa mnogim kompanijama, posebno uz evropske cene gasa koje će i ruska kompanija primenjivati. Propustom (?) srpskih vlasti, Gasprom je sva ova prava stekao za manje od pet miliona evra, koliko je platio dodatni udeo u Jugorosgasu.
Da bi, prema zakonu, strana kompanija dobila koncesiju, koju je dobio Gasprom, potrebno bi bilo sprovođenje procedure po Zakonu o koncesijama uz obavezan tender.
Gromoglasno najavljivani prihodi od tranzitnih taksi – od 50 pa do čak 200 miliona dolara godišnje – ukoliko se ispune, najvećim delom (75 odsto) će pripadati Gaspromu, odnosno njegovom preduzeću Jugorosgas.
Da se Vlada dobro potrudila da zaštiti interese Gasproma, govori i deo zvaničnog saopštenja povodom potpisivanja sporazuma u Moskvi: “Od izgradnje gasovoda korist će imati i ruski Gasprom zahvaljujući ekspanziji i diversifikaciji pravaca za transport gasa ka Evropi, boljem i stabilnijem pristupu srpskom tržištu i povećanju potrošnje u Srbiji”.
Po nekim informacijama, iza ovih ekonomskih koncesija, tj. ustupaka, koje je vlada neštedimice davala Gaspromu, stoje politički interesi, tj. veto Rusije u Savetu bezbednosti na rešenje kosovskog čvora sa kojim Srbija ne bi bila saglasna. Koliko u ovoj tezi-špekulaciji ima istine nije bilo moguće proveriti, ali nećemo morati puno da čekamo, svega nekoliko meseci, da vidimo da li je i u kojoj meri to tačno.
Ono što građani Srbije dobijaju ovom investicijom, a što im nije rečeno, jesu evropske cene gasa koje Gasprom ispostavlja svim svojim potrošačima. Bivše sovjetske republike i istočno-evropske zemlje su redom dobile nove cene gasa.
Evo primera kako to izgleda: Belorusija je u 2006. godini kupovala gas od Gasproma po ceni od 47 dolara za hiljadu kubnih metara, a za 2007. godinu je Gasprom “predložio” cenu od čak 200 dolara za hiljadu kubnih metara.
Bugarska je, posle pregovora koji su trajali godinu i po dana isposlovala da postepeno, do 2012. godine pređe na tržišnu cenu gasa, koja je 40 odsto viša od sadašnje. Potrošačima u Bugarskoj su već najavljena dva poskupljenja gasa u 2007. godini.
Aleksej Miler, predsednik Gasproma je izjavio da je strategija ove kompanije da dobije direktan pristup krajnjim potrošačima i time poveća efikasnost ruskog izvoza gasa, uz napomenu da će cene gasa biti tržišne i da će takav princip i ubuduće biti stalan.
Što se tiče nastavka izgradnje gasovoda Plavi potok, Gasprom je još 2005. godine najavio produženje postojeće trase, koja ide od Rusije, ispod Crnog mora do Turske, dalje preko Grčke i Bugarske ka zapadnoj Evropi.
Do sada su iz ruske kompanije odbijali da pruže bilo kakav komentar na ovu temu, uz napomenu da nikakva maršruta još nije određena, kao ni količine gasa koje bi se transportovale.
U vezi sa maršrutom budućeg produžetka gasovoda Plavi potok, u Mađarskoj su se tokom ove godine odvijale brojne aktivnosti: predsednik Rusije Vladimir Putin je prilikom zvanične posete Budimpešti, krajem februara, doneo iznenađenje u vidu izvinjenja za gašenje mađarskog ustanka 1956. i kolekciju retkih knjiga koje su pripadnici Crvene Armije preneli u Rusiju tokom Drugog svetskog rata, a potom nastavio da lobira za račun Gasproma.
Predložio je da Mađarska razmotri Gaspromov plan da izgradi drugu etapu Plavog Potoka do Mađarske, a potom u dalje u jugoistočnu Evropu. Posle Putinovog boravka, u Budimpeštu je u junu ove godine stigao i predsednik Gasproma Aleksej Miler i sa MOL-om potpisao sporazum o osnivanju zajedničkog preduzeća, SEP Company, koja treba da ispitati produženje gasovoda Plavi Potok kroz Balkan, do zapadne Mađarske.
U ovom kontekstu, takođe, vrlo ja zanimljiva informacija da Mađarska planira izgradnju skladišta od deset milijardi kubnih metara (12 naših «Banatskih Dvorova») za koje je Gasprom javno pokazao veliko interesovanje, što je svojim lobiranjem podržao i predsednik Putin, prilikom pomenute posete. Interes ruskog giganta, a očigledno i države, potpuno je razumljiv, jer bi na taj način dobio još jednu snažnu polugu za snabdevanje centralne i jugoistočne Evrope gasom.
Koja će biti konačna maršruta produžetka gasovoda Plavi potok, da se vratimo našoj osnovnoj temi, biće poznato sredinom naredne godine, a odluka o tome će biti isključivo u rukama Gazproma
Banatski Dvor
Srbija još uvek nema skladište prirodnog gasa, ali je na lokaciji Banatski Dvor započela izgradnju skladišta kapaciteta od 800 miliona kubnih metara što je25-30 odsto godišnje potrošnje gasa u Srbiji.
Posebna prednost skladišta Banatski Dvor, u odnosu na sve druge lokacije jeste da se trenutno planirani kapacitet relativno lako može gotovo udvostručiti povezivanjem sa okolnim ležištima gasa. Zato su mnogi potencijalni strateški investitori pokazivali interes za završetak ovog objekta, čija izgradnja treba da košta 200 miliona dolara. Među njima su i Gasprom, mađarski MOL, austrijski OMV i druge kompanije.
Vlada Srbije je do sada odbijala da raspiše tender za nalaženje strateškog partnera i time ubrza izgradnju Banatskog dvora. Početkom 2006. godine, nakon velike krize u snabdevanju gasom koja je potresla bukvalno celu Evropu, ministar Naumov je u više navrata obećao da će prva faza Banatskog dvora biti završena do jeseni. Zbog nedostatka novca, to se nije desilo ni do dana današnjeg, a ministar je nedavno završetak prve faze izgradnje najavio za kraj 2007. godine.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ministar finansija Siniša Mali ukazao je u objavi na svom Instagram nalogu, da su dobro stanje javnih finansija, odgovorna ekonomska politika i rezultati koje godinama ostvaruju, omogućili da ispune još jedno obećanje dato građanima Srbije.
Srbija se nalazi u fazi intenzivnog infrastrukturnog razvoja, sa više od 800 kilometara novih auto-puteva i brzih saobraćajnica koji se trenutno nalaze u fazi projektovanja.
Pokrenuta je inicijativa za izgradnju novog putnog koridora kroz zapadnu Bosnu, koji bi vremenom mogao postati jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u tom delu zemlje.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je juče da su od sinoć po srpskom vremenu, američke tarife na srpsku robu, koje su od avgusta prošle godine iznosile 35 odsto, nula odsto.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da će Srbija u narednim danima sa SAD razgovarati o tome da carinske tarife ostanu na nuli ili budu povećane samo minimalno.
Brazilski predsednik Luiz Inasio Lula da Silva izjavio je danas da nove američke carine koje su uvedene toj zemlji predstavljaju nepravednu i stratešku grešku.
Nemačka Commerzbank je po prvi put jasno stavila do znanja da je spremna da sedne za pregovarački sto sa italijanskim UniCreditom, povodom potencijalnog preuzimanja, što predstavlja značajan zaokret nakon višemesečnog protivljenja tom sporazumu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin verovatno je iskoristio sastanak sa predsednikom Kazahstana Kasimom-Žomartom Tokajevim kako bi opravdao odbijanje zamrzavanja linije fronta u Ukrajini i odluku da nastavi rat, ocenio je Institut za proučavanje rata (ISW).
Rat u Ukrajini – 1.613. dan. Rano jutros ruske snage su napale Kijev, a napadi su izazvali požare u Desnjanskom, Ševčenkivskom i Solomjanskom okrugu, saopštila je danas Državna služba za vanredne situacije Ukrajine.
Neemitovani snimak do kojeg je došao The Wall Street Journal otkriva da je Benjamin Netanjahu sprečio plan da Donald Tramp uđe u rat protiv Hezbolaha u Libanu.
Ministar finansija Siniša Mali posetio je danas Mladenovac u sklopu kampanje "Ujedinjena Srbija", gde je u srdačnoj i izuzetno pozitivnoj atmosferi razgovarao sa brojnim okupljenim građanima, pišu mediji.
Dečak Mihajlo iz Banovog Polja napravio je veličanstven doček predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću koji je danas posetio ovo mesto i razgovarao sa građanima.
Spiralni disk Mlečnog puta je možda pretrpeo drastičnu promenu orijentacije nakon sudara, pa je stoga verovatno da su se u prošlosti mnoge njegove zvezde, a možda čak i Sunce, kretale putanjama koje se značajno razlikuju od današnjih.
Glumac Džejson Aleksander javno se izvinio Kortni Stoden zbog neprimerenog skeča snimljenog dok je ona bila maloletna, a potom je podržao organizaciju koja se bori protiv dečjih i prisilnih brakova donacijom.
Japan Airlines udružio je snage sa kompanijom JetZero na razvoju revolucionarnog putničkog aviona Z4 sa "blended wing body" dizajnom. Ovaj futuristički avion mogao bi da prevozi 250 putnika.
Iako je tokom razgovora više puta isticao da želi da javnost čuje i njegovu stranu priče, njegove izjave izazvale su nove polemike i brojne negativne reakcije.
Objava jedne popularne dalmatinske Fejsbuk stranice, uz AI fotografiju izmišljenog obaveštenja o zabrani fotografisanja računa u restoranima, izazvala je burnu raspravu na društvenim mrežama.
Kortizol, poznat kao hormon stresa, prirodno je važan za organizam, ali njegovi hronično povišeni nivoi mogu negativno uticati na san, energiju i telesnu težinu.
Zdravlje kostiju i zuba zavisi od pravilne ishrane i zdravih životnih navika. Uključivanje namirnica bogatih kalcijumom i drugim važnim nutrijentima može pomoći u očuvanju njihove čvrstine i smanjenju rizika od osteoporoze.
Bol u kolenu pogađa veliki broj odraslih, posebno posle 40. godine, ali stručnjaci upozoravaju da jedna vrsta bola može ukazivati na ozbiljniji zdravstveni problem.
Otkrijte koje grickalice možete jesti u većim količinama, a da ne unosite mnogo kalorija. Kokice, tikvice, kiseli krastavčići i druge zdrave užine koje zasite.
Romantična vestern serija "Ransom Canyon" vratila se na Netflix drugom sezonom nakon velikog uspeha prve. Džoš Duhamel i Minka Keli ponovo tumače glavne uloge u priči o ljubavi, porodičnim sukobima i životu u Teksasu.
Nearly 88,000 people have been evacuated or ordered to remain indoors due to wildfires in the Madrid region and the province of Ávila, officials said today.
The administration of U.S. President Donald Trump has issued an official warning to Ukraine to stop attacking non-Russian vessels in the Black Sea, the Kyiv Post reported.
The first photos from Kyiv have emerged after a Russian missile struck an area where a weapons exhibition was being held today. At least ten people were killed in the attack, and more than 100 others were injured.
Svaki šesti računar i dalje koristi Windows 10, iako nosi tri puta više bezbednosnih ranjivosti od naslednika. Stručnjaci upozoravaju na rastući rizik od napada i apeluju na hitan prelazak na Windows 11.
Iako provode najviše vremena na telefonima i osećaju se sigurno na mreži, više od 50% pripadnika generacije Z već je bilo žrtva hakera – pokazalo je najnovije istraživanje.
Google proširuje pristup svom agenskom AI asistentu Gemini Spark za plaćene AI Pro i Ultra korisnike. Nova opcija donosi naprednu automatizaciju radnih zadataka direktno unutar Google Workspace aplikacija.
Uprava policije Crne Gore uvela je savremeni nadzor korišćenjem bespilotnih letelica, odnosno dronova, kako bi drastično pojačala kontrolu učesnika u saobraćaju.
Replika Ford Mustanga inspirisana likom Barricade iz filmskog serijala Transformers privukla je pažnju policije u Kaliforniji, ali ne na način kojem se vlasnik nadao. Umesto fotografisanja, dobio je tri prekršajne prijave.
Britanski automehaničar sa dugogodišnjim iskustvom tvrdi da jedna japanska marka godinama prednjači po pouzdanosti. Kaže da bi, kada bi svi vozili te automobile, imao znatno manje posla.
Velika Britanija postaje prva evropska država koja će uvesti porez po pređenoj kilometraži za električna vozila. Novi sistem trebalo bi da nadoknadi sve manje prihode od akciza na gorivo, kako raste broj strujaša na putevima.
Carine Evropske unije na električne automobile iz Kine nisu zaustavile kineske proizvođače. Umesto toga, fokus su prebacili na plug-in hibride, koji danas čine više od trećine prodaje ovog segmenta u Evropi.
Komentari 16
Pogledaj komentare