Novi, 37. broj „Balkanike” kao i obično sadrži studije iz arheologije i antropologije, lingvistike, kao i istorijske radove.

Vladimir Petrović i Sanja Pilipović pišu o arheologiji i klasičnim naukama, Tanja Petrović, Iskra Likomanova studije iz antropologije i lingvistike. O srednjevekovnim istraživanjima pišu Smilja Marjanović-Dušanić i Mirjana Tatić-Đurić.

„Balkanika” donosi priloge s većeg dela balkanskog prostora: Boško Bojović istražuje srpsko–albanske odnose u srednjem veku, a Saša Mišić u međuratnom periodu. O srpsko–rumunskim odnosima pred kraj Prvog svetskog rata piše Trajan Sandu, o srpsko–bugarskim antropološkim vezama Iskra Likomanova, o srpsko–grčkim odnosima potkraj Drugog svetskog rata Milan Ristović.

Ana Trbović je dala uporednu analizu tipova nacionalizama kod Srba i Hrvata u dvadesetom veku, dok Žan-Pol Bes piše o pokušaju stvaranja Hrvatske pravoslavne crkve u doba NDH.

Za novu „Balkaniku“ pišu i Aleksis Trud, Vojislav Pavlović, Milan St. Protić, Ljubinka Trgovčević, D. T. Bataković, M. Svirčević i G. N. Bardoš.

Prethodnik današnjeg Balkanološkog instituta SANU je Balkanski institut, osnovan 1934. u Beogradu kao jedini te vrste na Balkanu. Inicijativa je potekla od kralja Aleksandra I Karađorđevića, a naučno profilisanje ustanove povereno je Ratku Parežaninu i Svetozaru Spanaćeviću.

Balkanski institut je izdavao časopis Revue internationale des Etudes balkaniques, koji je okupljao najuglednije evropske stručnjake za Balkan. Ukinut je naredbom okupacionih vlasti 1941.

Institut je obnovljen tek 1969. pod imenom Balkanološki institut, u sastavu Srpske akademije nauka i umetnosti. Okupio je grupu uglednih naučnika koji su se bavili Balkanom od praistorije do modernog doba, kroz arheološka, antropološka, etnografska, istorijska istraživanja i studije kulture, umetnosti, književnosti, običajnog prava itd. Taj multidisciplinarni pristup ostaje trajna naučna orijentacija Instituta.

Institut je na svim poljima razvio međunarodnu saradnju sa nizom ustanova evropskih zemalja, a do sada je organizovao više desetina međunarodnih skupova, izdaje godišnjak Balcanica i ediciju Posebnih izdanja iz svih oblasti balkanoloških istraživanja.

Više o Balkanološkom institutu i starim brojevima „Balkanike“ može se pročitati na njihovoj veb adresi.

Današnji urednik godišnjaka Balcanica – Balkanika je akademik Dušan Bataković.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.