Izvor: Pun kufer

Na sredini Pulskog zaliva, na manje od dva kilometra vazdušne linije od Arene, nalazi se ostrvce Sveti Andrija – jedino pravo ostrvo u zalivu koje nije povezano sa kopnom ni mostom ni nasipom.

Nakon skoro dve godine zabrane pristupa, Sveti Andrija ponovo je otvoren za javnost. Zabrana je uvedena 2023. godine pre svega iz bezbednosnih razloga, jer je brodogradilište Uljanik decenijama koristilo istočnu obalu ostrva kao – skladište.

Brodogradilište je sada uklonilo teške sekcije brodova i betonske blokove, a gradske komunalne službe Pule su počele čišćenje ostrva, uklanjanje rastinja i probijanje staza, jer je ostrvo bilo potpuno zaraslo. Iako je sada moguće posetiti ga, iz Grada Pule upozoravaju da svi posetioci to čine na sopstvenu odgovornost.

Osim što je teren teško prohodan i prekriven trnjem i šibljem, na pojedinim mestima je vrlo nestabilan, pun rupa i skrivenih bunara – pa će, kako kažu, tetanus i uganuti zglobovi još neko vreme biti glavni suveniri nepažljivim turistima.

Zabranjeno ostrvo na Jadranu ponovo otvoreno: Grad izdao upozorenje, poseta nije za svakoga
Shutterstock/Darios

Slojevi istorije

Ali pored decenija industrijskog zapuštanja, Sveti Andrija nosi i bogatu istoriju, kao i značajnu kulturnu baštinu. Na ostrvu se nalaze ostaci crkvice iz 6. veka, po kojoj je i dobilo ime. Njegovo kolokvijalno ime – Franc – potiče od tvrđave iz 19. veka, koja je podignuta u sklopu austrougarskog fortifikacionog sistema zaliva – Küstenfort Kaiser Franz I.

Tvrđava Kajzer Franc I izgrađena je na temeljima starijih utvrđenja. Još sredinom 17. veka Mlečani su započeli gradnju utvrde prema nacrtima francuskog vojnog inženjera Antoana de Vila (Antoine De Ville). Početkom 19. veka, u doba Napoleona, na tom mestu je sagrađena privremena "poljska" tvrđava u obliku slova M – Fortezza di Napoleone.

Tridesetih godina 19. veka Austrija je, u okviru velikog fortifikacionog projekta čiji je cilj bio zaštita najvažnije luke Monarhije, najpre obnovila to privremeno utvrđenje, a potom među njenim zidinama podigla i kružnu tvrđavu, odnosno topovski toranj.

Godine 1841. izgrađen je novi sistem rovova, a nekoliko godina kasnije i novi pokretni most, dok je 1868. sagrađeno mesto za trideset topovskih položaja. Tokom Prvog svetskog rata, tvrđava je prenamenjena u kasarnu i skladište municije i nafte, a kasnije je Uljanik tu smeštao mašine i industrijsku opremu.

Obnova u toku

Čišćenje i raščišćavanje predstavljaju tek prvu fazu uređenja ostrva. Na njemu sigurno u skorije vreme neće biti sadržaja koji zahtevaju infrastrukturu – jer je, naravno, nema. Ipak, uređene staze, bez opasnosti od povreda, koje vode do arhitektonskih bisera vojne gradnje, sigurno će privući ljubitelje istorije i one koji traže malo drugačije šetnje.

Podeli:

loader