Zoran Torbica, direktor srpskog Centra za razvoj interneta, ovih dana na Tviteru vodi kampanju „Putokaz“ jer na putu od Zagreba pa sve do granice sa Srbijom nedostaju putokazi za Beograd.

Torbica je predložio prijateljima na društvenoj mreži da fotografišu sve znakove širom Srbije koji pokazuju put prema Hrvatskoj ne bi li na taj način promenili praksu u Hrvatskoj. Prvi putokaz za Beograd nalazi se tek četrdeset kilometara pred granicu.

Tim povodom Torbica je kontakirao i hrvatsku vladu.

“Vlada mi je poslala link zakona, sugerišući kako to nije njihova odgovornost. Međutim, prepiska još uvek traje i nadam se da ćemo na kraju ostvariti naš cilj,“ rekao je Torbica u izjavi za “Alo”.

U poslednjem u nizu odgovora koji su stigli iz Hrvatske, društvo „Hrvatske autoceste“ navodi:

„Promet na autocesti se prioritetno usmjerava prema odredištu najvišeg ranga (makroregionalni centri u RH) koji postoje na trasi, odnosno cestovnom pravcu (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Varaždin i dr), a koji prema odredištu vode neovisno koliko je taj cilj udaljen od konkretnog raskrižja (čvorišta).

@torbica / twitter.com

Nadalje, promet prema susjednim zemljama vodi se prema glavnim gradovima i značajnijim regionalnim središtima u susjednim državama (Trieste, Ljubljana, Maribor, Budapest, Beograd, Sarajevo i dr.) i ti ciljevi se u pravilu počinju označavati na interregionalnim čvorištima (u pravilu na raskrižjima dvaju europskih cestovnih pravca, E-cesta) koji su najbliži državnoj granici.

U konkretnom slučaju, vezano za označavanje cilja Beograd, na Paneuropskom koridoru X, odnosno autocesti A3, najbliže interregionalno čvorište prema Republici Srbiji je čvorište Sredanci (križanje europskih pravaca E70/E73, odnosno autocesta A3 i A5 ), na kojem je cilj Beograd označen kao glavni cilj daljinskog vođenja prometa i kao takav postoji sve do državne granice (GP Bajakovo).

Sličan i gotovo jednak koncept vođenja prometa primjenjuje se i u zemljama našeg okruženja.“

Torbica je dodao da je veoma važna činjenica to što ova akcija nije usmerena ka razdvajanju susednih naroda već su je podržali i srpski i hrvatski tviteraši, a podršku je dobila i u brojnim hrvatskim medijima.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.